Te hoê hiˈoraa aifaito i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo
“TE HOÊ oraraa aita e taime faaanaanataeraa, e oraraa peapea mau ïa no Jack.” I te mea hoi e ua matau-roa-hia teie parau i to tatou nei tau e ohie roa ˈtura ïa i te moehia e e parau mau teie. Ei hiˈoraa, e riro “te hoê oraraa ohipa roa aita e taime faafaaearaa” i te faaino roa ia Jack, inaha aita ˈtura oia e anaanatae faahou. E nehenehe te reira e faariro ia ˈna ei taata “rave puai mau i te ohipa” taa ê atu i te tahi pae.
A hiˈo na, ei hiˈoraa i te fifi i tupu i te fenua Tapone, fenua matau-maitai-hia no te parau no te ohipa etaeta mau. E pinepine te mau rave ohipa i te rave i te hora hau i te mau po atoa e i te mau hopea hebedoma. Ua tapao mai te vea no Kanada oia hoi te Maclean’s, e ia au i te hoê faito au noa, te horoa nei te hoê taata rave ohipa tapone e 2 088 hora ohipa i te matahiti hoê, ia faaauhia i te faito hora au noa e horoahia e te hoê rave ohipa no Kanada oia hoi 1 654 hora. Inaha, te na ô râ taua vea nei e: “E tia i te mau totaiete tapone ia aro i te hoê fifi taa ê mau: te roohia nei te mau rave ohipa i te karoshi, aore ra i te pohe no te rahi o te ohipa. Te faaite ra te mau vea i te parau no te mau taata no te faito matahiti 40 teie e roohia nei i te maˈi mafatu aore ra i te pohe taue noa i muri aˈe 100 mahana ohipa aita e mahana faafaaearaa.” Inaha, ua rave te faatere hau tapone i te pae no te ohipa i te tahi mau ravea faaararaa, ma te faataˈi i te ǒe, ei faaara-ru-raa i te taata ia rave ratou i ta ratou hopea hebedoma e ia tamǎrû i to ratou tino. Auê ïa taa-ê-raa e te tahi atu mau fenua i te pae Hitia o te râ ma e, i reira te taata e faahepohia ˈi e rave i te ohipa i te hebedoma taatoa!
Te mau haamaitairaa a te ohipa faaanaanataeraa
Ma te tano maitai râ hoi, te faariro nei te feia aravihi i te parau no te rave-rahi-raa i te ohipa ei maˈi, eiaha râ ei ohipa tura. Mea hinaaro na Jack i te rave i te ohipa faaanaanataeraa—e eiaha noa i to ˈna tamarii-rii-raa ra; mea hinaaro atoa na te mau taata paari mai te mau tamarii i teie huru ohipa. No te aha? Eaha hoi ta te taata e huti mai i te faaanaanataeraa manaˈo, aore ra i te faaarearearaa? Te horoa ra te tahi buka no nia i teie tumu parau i te hoê tabura: “Te faaiteraa i to ˈna iho manaˈo, te auhoaraa, te faaôraa i te manaˈo e te tino aore ra te taatoaraa, te oraora-maitai-raa i te pae tino, te hoê taa-ê-raa e hinaarohia aore ra te tere-maite-raa i roto i te mau ohipa faahepohia, te faafaaearaa e te tamǎrûraa i te tino, te hoê ravea no te tamata i te imi i te tahi mea apî e no te farerei i te mau taata apî, no te faatupu i te tahi mau auhoaraa, no te haapaari i te utuafare fetii, no te ite e te taa i te parau no te natura, . . . e te vai-maitai-raa ma te ore e hiˈopoa e no te aha. Te vai ra teie mau mea atoa i roto i te mau haamaitairaa ta te taata e ite atu i roto i ta ratou mau taime faaanaanataeraa.”
E rave rahi mau taata tuatapapa i te parau no te oraraa totiare tei faatupu e rave rahi mau buka no nia i te tumu parau o te taime faaanaanataeraa manaˈo e no te faaarearea rii, e te farii nei ratou e mea faufaa roa te taime faaanaanataeraa manaˈo no te taata iho e no te totaiete taata. Papu maitai e aita e taata tei hau aˈe to ˈna ite no nia i te natura taata nei i te Poiete iho o te huitaata nei. Eaha ïa to ˈna manaˈo i teie nei tumu parau?
Taa ê atu i ta te tahi pae e manaˈo ra, aita te Bibilia e patoi ra i te parau rii faaarearea e te mau peu faaanaanataeraa manaˈo. Te faaite maira hoi oia e e Atua oaoa mau o Iehova e te titau ra o ˈna i ta ˈna mau tavini ia oaoa atoa ratou. (Salamo 144:15b; Timoteo 1, 1:11) I roto i te Koheleta 3:1-4, e ite mai ïa tatou e “e taime . . . to te ata” e “e taime to te ori.” Te parau hebera no te parau ra “ata” i ǒ nei e tano ïa i te parau ra “hauti.” Te faaite mai nei â taua buka o te Bibilia ra e “e ere to te taata nei maitai te amu e te inu i te maa ra; ei maitai no ˈna i ta ˈna ra mau ohipa.”—Koheleta 2:24.
I teie mahana, te hoê o te mau ravea tuiroo roa no te fanaˈo i te mau taime faafaaearaa manaˈo ia faaanaanataehia mai ïa tatou, ia tamǎrû tatou ia tatou e ia fanaˈo i te aravihi o vetahi pae. E ere hoi teie i te ohipa apî. Te faaite maira te Bibilia e ahia ˈtura tausani matahiti i teie nei to te taata oaoaraa i te mataitairaa ˈtu i te tahi pae ia ori mai, ia himene, ia faaoto i te upaupa aore ra ia tataˈu atu i roto i te ohipa faaetaetaraa tino.
Mai te hoê ravea faaoaoaraa, e nehenehe te mau peu faaanaanataeraa manaˈo e riro i te faahoona ia tatou. O vai tei ore i faahiahia aˈenei i te mau ohipa nehenehe mau i faatupuhia e te hoê taata aravihi i te pae no te faaetaetaraa tino, te nehenehe e te ieie o te hoê vahine ori, te anaanatae-rahi-noa-raa i te mataitai i te hoê hohoˈa nehenehe mau, aore ra te taˈi navenave mau o te hoê pehe e mau maoro mai i roto i te feruriraa i muri aˈe i te pehe e faaea ˈi? E eita e ore e rave rahi o tatou teie e oaoa rahi nei maoti te taioraa i te hoê buka maitai mau, i te huri-oioi-raa i te mau api i te mea hoi e ua faahiahia roa tatou i te aamu e faatia-maitai-hia ra.
E riro mau â teie huru peu faaanaanataeraa manaˈo i te tamǎrû ia tatou, e i te faatupu hau atu â. E riro atoa i te faaitoito ia tatou, i te faateitei ia tatou, i te haaputapû i to tatou mafatu, i te faaata ia tatou—e oia hoi i te haamaramarama ia tatou. Ei hiˈoraa, e nehenehe te mau buka e haapii mai ia tatou i te tahi tuhaa no nia i te naturaraa o te taata. E ua riro te mau buka a Shakespeare ei hiˈoraa i roto i taua tuhaa ra.
Te mau fifi o te mau peu faaanaanataeraa manaˈo
No te atuatu i te hoê hiˈoraa aifaito no nia i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo i teie mahana, e tia ia tatou ia ite eaha to ˈna mau vahi atâata mau e to ˈna mau vahi maitai roa. Mea rahi roa te mau parau e tia ia parauhia i te pae no te faaohiparaa viivii mau a te mau peu faaanaanataeraa manaˈo, tera râ i te paeau rahi, e nehenehe te mau fifi e tuuhia i roto e piti na tuhaa aano mau: te rahiraa o te mau peu faaanaanataeraa e faaauhia mai na e to ratou huru, te haamâuˈaraa e te mau ohipa e vai ra i roto. E hiˈo na mua anaˈe na tatou i to ˈna huru mau.
Te ora nei tatou i te mau tau pouri mau, ta te Bibilia e parau ra e anotau “ati rahi ra.” (Timoteo 2, 3:1) Eita e maerehia i teie mahana ia faaite mai te mau peu faaanaanataeraa manaˈo i te huru o to tatou nei senekele, e e pinepine hoi i to ˈna mau huru hairiiri roa ˈˈe. Te haavîraa uˈana riaria mau, te peu taiata faufau roa ˈˈe, e te mau huru ino roa o te taata—mai te hiˈo-paetahi-raa i tera e i tera nunaa—e itehia taua mau mea nei i roto i te mau peu faaanaanataeraa tuiroo roa ˈˈe, ma te haaviivii roa i te reira i roto i te tera e tera faito. I te tahi aˈe pae o te paruai, te mea e parauhia ra e peu faaanaanataeraa manaˈo e mau hohoˈa faufau ïa e te hairiiri. E hiˈopoa anaˈe na i te tahi mau hiˈoraa.
Te mau hohoˈa: I te pae no te mau faanahoraa hanahana teitei roa ˈˈe i Hollywood, oia hoi te mau Oscars, ua hauti na taata tootoru i nominohia i teie matahiti i te pae no te “taata hauti maitai roa ˈˈe”, i te tiaraa taata taparahi taata upoo ino, inaha mea papu maitai ta ratou huru taparahiraa taata i nia i te paruai. Te faaitehia ra te parau no te hoê taata e hohoni ra i te hoê tuhaa o te papariˈa o te hoê vahine a taoto noa ˈi oia ia ˈna. I te pae no te moni, te hoê o te hohoˈa tuiroo roa ˈˈe o te matahiti o te hohoˈa ïa parauhia Basic Instinct. Ia au i te mau vea, ua riro teie iˈoa ei haapapuraa manaˈo i muri mai i te parau mau. E haamata te hohoˈa na roto i te tahi tuhaa herehere e faaite mai i te vahine e patiatia ra i te taata ta ˈna e herehere ra i te hoê patia pape paari, a parai noa ˈtu ai i te toto paari na nia i to ˈna tino taatoa.
Te upaupa: Ua riro te pehe rap e te rock ei mau upaupa faaino-roa-hia no te mau fifi ta raua e faatupu. Te mau himene e faahanahana i te topa-roa-raa i te pae no te taatiraa tino e te oreraa e faatura i te mau vahine, te haavîraa uˈana e te au-ore-raa i te mau nunaa ěê e te mau mutoi, e oia atoa te mau ohipa demoni, e tuhaa anaˈe ta ratou i roto i te mau pehe rap e te rock. I roto i te tahi mau tuhaa, e tia ia itehia i nia i te tahi mau pehe i te mau haamaramaramaraa e haapapuhia i nia i te tahi mau parau faaararaa e tapirihia mai i nia iho. Teie râ, ia au i ta te taata himene rap o Ice-T e parau ra, e tuu oia i te tahi mau taˈiraa huru ê roa i roto i ta ˈna mau himene, ia noaa mai ia ˈna i taua mau huru tiaraa ra; papu maitai e riro iho â te manaˈo o te taata hiˈopoa. E himene na te taata tuiroo ra i te pae no te pehe rock oia hoi o Prince i te mau himene e faahanahana i te taatiraa i rotopu i te taeae e te tuahine. Mea pinepine te mau pehe videos i te horoa mai i te mau peu faufau hairiiri mau e inaha, amui mai atura hoi i te parau no te mata e mataitai roa ˈtu. Ua tui atoa te roo o te hohoˈa video a Madonna Justify My Love i te mea e te haapapu ra oia i te parau no te haamauiuiraa te taata ia ˈna iho e tae noa ˈtu i te ohipa mâhu. Inaha, ua patoi te MTV, te hoê reni afata teata marite tei matau i te pata mai i te mau hohoˈa video taiata faufau, i te pata mai i teie hohoˈa.
Buka: E hiˈopoa anaˈe na i te tahi mau hiˈoraa i ravehia mai i roto i te mau vea e tuatapapa i te parau no te buka. Te tatara huˈahuˈa ra te American Psycho i te parau no te mau ohipa riaria mau e ravehia ra e te hoê taata taparahi taata tamau e rave na i te mau peu hairiiri mau eita e nehenehe e faataa, mai te amuraa i te mau tino ta ˈna i taparahi. E faahiti na te Vox i te parau no nia i te hoê tauaparauraa roa mau na roto i te niuniu paraparau i reira te hoê tane e te hoê vahine tei ore aˈenei i farerei ia raua, e faaitoito ai te tahi i te tahi ia uˈana mai te hinaaro e taati e e taoto te tahi i te tahi, i roto ia raua na roto i te tahi mau paraparau herehere. Te faahiti ra te Raptor i te parau no te mau ohipa herehere hairiiri o na taata toopiti o te senekele ono, te vai ra i nia ia raua tataitahi i te mau melo taatiraa otane e ovahine, mau taata teie e tane e e vahine e faaite ra i ta ratou mau huru raveraa i te pae taatiraa. Te faahiti ra te tahi mau buka aamu herehere i te parau no te faaturi e te poreneia. Te mau buka arearea, i te hoê tau tei riro na ei buka maitai mau na te mau tamarii, teie e faaite pinepine nei i teie nei i te tahi mau hohoˈa no nia i te melo taatiraa, i te haavîraa uˈana, e te mau ohipa hiˈohiˈo.
Mau ohipa faaetaetaraa tino: Te tamau noa râ te mau ohipa moto opanihia. Noa ˈtu e mea papu maitai e e nehenehe te tupai-pohe-roaraa e faatupu mai i te tahi mau ati i te pae no te roro, te tamau noa nei â te mau tino moni rarahi e te mau milioni taata mataitai i te haavare i te feia moto tahua. E rave rahi hanere taata moto tei pohe roa mai teie te huru.
Te vai ra te tahi atu mau ohipa faaetaetaraa tino, tei haapohe e rave rahi mau taata. E ere i te mea varavara ia taiohia te parau no te haavîraa uˈana e itehia nei i nia i te mau tahua taaro aore ra i rotopu i te mau taata mataitai iho. Ua haapohe te tahi mau arepurepuraa faatupuhia e te manaˈo here aiˈa aore ra e te “feruriraa pǔpǔ” aratai-ino-hia, tau hanere taata i nia i te mau tahua taaroraa e ati tia ˈˈe i te ao nei. Ua tui te roo no te aroraa i te puaatoro i te fenua Paniora e i Farani apatoerau ta te vea helemani hebedoma ra Die Zeit e parau ra e “e riro o te ohipa taaro ino roa ˈˈe tei ora mai i teie mau tau apî nei”. I muri aˈe to te puaatoro tuhiraa ˈtu i to ˈna tara i roto i te mafatu o te taurearea tuiroo ra e 21 matahiti o José Cubero, ua afaifaihia taua aito nei i muri aˈe i to ˈna toparaa, na nia i to ˈna afata pohe e ati noa ˈˈe i te hoê tahua aroraa puaatoro i Madrid i mua i te mau haapopouraa a te 15 000 mau taata e nehenehe e parau e haamori na ia ˈna. Ua hautihia mai te hohoˈa no nia i to ˈna poheraa i roto i te afata teata paniora e ehia rahiraa taime i te na nia-iho-raahia.
Parau mau, e mau huru tupuraa varavara roa teie, e ere râ ïa te auraa e mea ino anaˈe te taatoaraa o te mau peu faaanaanataeraa manaˈo e faaauhia ˈtu i roto i tera e tera tuhaa. Inaha, te taata e hinaaro e faatupu i te hoê huru manaˈo aifaito i nia i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo, e tia ïa ia ˈna ia farii ua tui roa te roo o taua mau peu ra e ua rahi roa atoa hoi. Aita anei outou i tapao mai e: te mea i au-ore-hia na e taata tau matahiti i teie nei, ua rii mai ratou i te reira? Ua matau roa ratou. E outou eaha ïa ta outou i haamatau?
Te faahopearaa o te rahiraa
Inaha, mai te peu e mea maitai anaˈe te taatoaraa o te mau peu faaanaanataeraa manaˈo, te vai noa râ te parau no te rahiraa. Te faatupu nei te ohipa faaanaanataeraa manaˈo e rave rahi mau ravea. I te fenua Marite, ei hiˈoraa, hau atu i te 110 000 rahiraa buka taa ê i pûpûhia i te matahiti 1991 noa. Mai te peu e e nehenehe ta outou e taio i te hoê buka tera api i muri aˈe i tera api i te mau mahana atoa, e 300 ïa matahiti no outou no te taio i te mau buka i neneihia i te hoê noa matahiti! Te faatupu nei te pae no te mau hohoˈa i te fenua Marite hau atu i te 400 hohoˈa i te matahiti hoê, e e rave rahi mau fenua teie e ani nei i teie mau hohoˈa e teie e hamani atoa nei i ta ratou iho mau hohoˈa. Te faatupu nei te fenua Inidia te tahi tau hanere hohoˈa Hindi i te matahiti hoê. E o vai te nehenehe e taio i te mau pehe, te mau pehe compact, e te mau pehe taripenehia i te mau matahiti atoa? E te vai atoa ra te afata teata.
I roto i te tahi mau fenua ona, mea rahi te mau reni afata teata e vai ra—mau reni haapurorohia mai na te mau fetia peeutari, e te mau haapurororaa tamau. Te auraa ra e nehenehe e rave rahi mau peu faaanaanataeraa manaˈo e tae roa ˈtu i te fare e 24 hora i te mahana hoê. Te mau ohipa faaetaetaraa tino, te upaupa, te teata, e te mau hohoˈa i faatupuhia e te feruriraa aore i niuhia i nia i te mea mau, te mau uiuiraa manaˈo e ravehia na roto i te afata teata, te mau hohoˈa e patahia mai, e ohie roa i te noaa mai na roto noa i te pataraa ˈtu i te pitopito. Maoti te hoê VCR e ite-atoa-hia e rave rahi tausani rahiraa hohoˈa ma te ore e taio i te mau video e faataa mai e nafea râ ia rave i te tahi mau ohipa, te mau video e pata mai i te mau upaupa, e oia hoi te mau hohoˈa no nia i te natura, te aamu e te ite aravihi.
Teie râ ihea ïa e noaa mai ai te taime no teie mau peu faaanaanataeraa manaˈo atoa? E riro e e nehenehe ta te mau ravea apî e hopoi mai na tatou i te semeio no te peu faaanaanataeraa e tupu oioi noa i tera iho â taime—a feruri na eaha te huru o Mozart ia faaroo oia i te hoê o te mau pehe o ta ˈna i papai na roto i te hoê afata haruharu pehe! Tera râ, eita ta te mau ravea apî nei e nehenehe e faatupu i te taime ta ˈna e rave no te haamâha i teie mau huru faaoaoaraa. Inaha hoi, i roto i te tahi mau fenua ua haere roa te parau no te mau ravea apî i mua, ua iti mai ïa te taime no te faaoaoaraa.
No reira, mai te peu e farii tatou i te reira, e ohie roa te mau peu faaanaanataeraa manaˈo i te rave i te taatoaraa o to tatou taime faaoaoaraa. E e riro ïa tatou i te haamanaˈo e ua riro noa te peu faaanaanataeraa manaˈo ei huru faaoaoaraa, e oia hoi ei tuhaa rahi roa ˈˈe i reira te taata e faaea noa ˈi. Mea hinaaro atoa na te rahiraa o tatou e haere i rapaeau i te fare e e rave i te tahi mau ohipa puai, e apiti atu maoti hoi i te parahi noa e a faaanaanataehia mai ai tatou. E nehenehe e haere e ori haere rii, e fanaˈo i te mau hoa maitai, e e hauti i te tahi mau hauti rii.
Mai te peu e e ohipa hape ia farii tatou i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo ia rave i to tatou taime faaoaoaraa, auê ïa i te ino e ia rave oia i te taime te tia ia tatou ia pûpû no ta tatou mau hopoia matamua roa, no to tatou paha Poiete, to tatou utuafare fetii, no ta tatou ohipa, no to tatou mau hoa! Mea faufaa roa hoi ei hiˈoraa aifaito to tatou e tia ˈi, no nia i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo! Nafea tatou ia faaoti e eaha te peu faaanaanataeraa manaˈo ino no tatou nei, e eaha to ratou mau haamâuˈaraa?
[Hohoˈa i te api 7]
E nehenehe te tahi mau peu faaanaanataeraa manaˈo e haaputapû roa i to tatou mafatu e e haamaramarama ia tatou