VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g92 8/10 api 5-7
  • Te mau manaˈo tano ore—Nafea ia arai te reira?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau manaˈo tano ore—Nafea ia arai te reira?
  • A ara mai na! 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Mea fifi mau
  • No te aha hoi e mea fifi roa?
  • E nehenehe anei e faaore-roa-hia?
  • Te mau manaˈo tano ore—E nehenehe anei ta outou e arai i te reira?
    A ara mai na! 1992
  • E nehenehe oe e haavî i to oe mau manaˈo toaruaru
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Nafea to vetahi pae upootiaraa i nia i te mau manaˈo tano ore
    A ara mai na! 1992
  • E nafea ia haapae i te mau manaˈo toaruaru?
    Ta te feia apî e uiui nei
Ite hau atu â
A ara mai na! 1992
g92 8/10 api 5-7

Te mau manaˈo tano ore—Nafea ia arai te reira?

TE ohipa matamua te tia ia ravehia no te haavî i te mau manaˈo hohonu tano ore mau, te iteraa ïa tatou eaha mau na to tatou mau huru feruriraa tano ore.

Te piti, te faaitoitoraa ïa i te faatitiaifaro i te mau huru feruriraa tano ore. Mai te peu e, ei hiˈoraa, te manaˈo ra outou e, ‘eita roa ˈtu ta ˈu e nehenehe e rave i te tahi ohipa au,’ a taui i to outou manaˈo e a parau e, ‘e taata noa vau mai te mau taata atoa; mea rahi te ohipa afaro ta ˈu e rave nei, mea rahi atoa râ te ohipa hape.’

Eiaha e manaˈo e e maitai roa ˈtu outou i muri noa ˈˈe i to outou faatitiaifaroraa (noa ˈtu eaha ta outou i rave), e eiaha e tamau noa i te aro i taua ohipa nei. Ei manaˈo maitai to outou e tia ˈi e ia oti, a faaohipa i te ravea i mua nei.

Te toru o te tuhaa te faaitoitoraa ïa outou i te tatara i te mau manaˈo e haafifi ra i to outou huru feruriraa. A tamata i te turai ê roa e te reira ma te puai e te tiaturi papu, i te manaˈo ra e e hara ino roa ta outou i rave. Noa ˈtu e e rave outou i te hoê tutavaraa puai mau, te mea e tauturu mai ia outou e manauïa ˈtu ai o te maha ïa o te tuhaa oia hoi, ia manaˈonaˈo uˈana outou i te tahi atu ohipa, i te tahi ohipa e faahoona ia outou i te hoonaraa maitai.

Mea faufaa roa te reira, no te mea e nehenehe to outou manaˈo au ore e hoˈi faahou mai i roto i to outou feruriraa. Teie râ hoi to outou maitai: E nehenehe noa ta outou e haamau papu i to outou feruriraa i nia i hoê anaˈe ra mea i te taime hoê. E nehenehe ta outou e haapapu i te reira ia tamata outou i te haamau papu i to outou feruriraa i nia e piti aˈe ohipa hoê taime. Mai te peu e ua riro ê na to outou feruriraa i te tahi atu ohipa, mea fifi roa ïa to outou mau manaˈo tano ore i te hoˈi faahou mai.

Te horoa maira te taote i te pae no te rapaauraa o Maxwell Maltz tane i te tahi hiˈoraa, i te na ôraa mai e: “Ia faataˈi mai ta outou upaupa i te tahi pehe ta outou e ore roa ˈtu e au, eita ïa outou e tamata i te rave e ia au maitai mai te pehe. . . . E taui râ outou i te pehe e inaha, e pehe taa ê atura ïa ta outou e faaroo. A tamata atoa na i te na reira i nia ‘i te pehe’ no roto roa mai ia outou iho.”

Oia mau, e pinepine te mau manaˈo tano ore i te riro ei mau manaˈo puai mau, mea fifi roa ia monohia. I faahepohia ïa i te mono e tia ˈi. A tuu i te hoê “pehe” ê atu, te hoê pehe mea au ia faaroo. A tuu i te tahi atu “reni,” i te tahi atu “pû haapurororaa,” e a haamau i to outou feruriraa i reira.

Mea fifi mau

Ua faataa-ohie-hia mai na ravea e maha, auê râ ïa te fifi ia faaohipa e! Inaha, eiaha outou e maere mai te peu e mea fifi roa no outou ia arai no te taime matamua, i te mau manaˈo tano ore. Mea maitai ia manaˈo outou e mea fifi mau, ia ite mai râ outou e i roto i te roaraa o te tau, e ohie roa mai te reira.

A rave na i te hiˈoraa o Cindy, te hoê orometua haapii, i paari i pihai iho i te hoê metua vahine inu ava. E rave rahi matahiti to Cindy mauiui-noa-raa i te manaˈo faahapahapa e te manaˈo papu ore. E ua opua aˈera o ˈna e ora e taua fifi ra. Eaha ta ˈna ohipa i rave?

Teie ta Cindy e faataa ra: “A tahi, ua rave vau i te mau tutavaraa e itea mai ai ia ˈu i te mau manaˈo taa maitai e faatupu na i to ˈu mau manaˈo tano ore. Ia hoˈi noa mai taua mau manaˈo ra, e haamanaˈo faahou ïa vau i te reira ma te hoê huru feruriraa maitai aˈe. E e rave au i te tahi mau tutavaraa ia uˈana mai te mau manaˈo maitai i roto i to ˈu feruriraa. E faaitoito vau i to ˈu feruriraa ia fariu tia i nia i ta ˈu mau tamarii e haapii ra e oia hoi nafea vau ia tauturu ia ratou. E mǎmǎ riirii noa mai te reira e e manaˈo rahi roa ˈtu â hoi vau nafea ia haavî i to ˈu mau manaˈo.”

Inaha, e riro paha outou i te parau e . . .

No te aha hoi e mea fifi roa?

Mea ohie anei ia faaore roa i te mau peu iino, mai te amu-rahi-raa i te maa aore ra te puhipuhiraa i te avaava? E ere roa ˈtu! E nehenehe te reira e araihia ia rave tatou i te mau tutavaraa taa maitai i roto i te hoê area tau. No te rahiraa o te taata, ua riro te mau manaˈo tano ore ei peu, ei peu ino mau e te fifi roa ia faaore.

Mai te peu e ua riro te mau manaˈo tano ore ei peu na outou, no te arai i te reira, hoê â ïa mau tutavaraa te tia ia ravehia e te hoê taata e hinaaro e haapararai ia ˈna aore ra e te hoê taata e opua ra e faaea i te puhipuhi i te avaava.

Te mea faufaa roa, eiaha e tuu e ia opua atoa na outou eiaha e hepohepo, inaha mea ohie roa hoi ia na reira. Ia tamau â outou i te aro i te mau manaˈo tano ore, noa ˈtu e titau te reira ehia rahiraa avaˈe mauiui e e riro atoa paha outou i te hape e peneiaˈe e topa faahou outou. A tamau â i ta outou mau tutavaraa mai te huru ra ïa e te faaineine ra outou ia outou mai te hoê taata e rave i te ohipa faaetaetaraa tino. Ia hiˈo tia na outou i te mau faahopearaa i nia i te hoê tau maoro eiaha i te oaoaraa poto noa.

E nehenehe anei e faaore-roa-hia?

E nehenehe anei te mau manaˈo tano ore e faaore-roa-hia? Parau mau, mai te peu e te titau ra outou i te oaoaraa e aita ˈtu i teie nei iho â, e riro ïa outou i te farerei i te mauruuru ore e te peapea rahi. I teie nei tau, tei te huru te ohipa e oaoa ˈi tatou e eita hoi tatou e nehenehe e fanaˈo i te oaoaraa i roto i to ˈna taatoaraa. Mea maitai aˈe râ hoi te reira ia faaauhia i te hoê oraraa maamaa i reira e ite-tamau-hia ˈi i te mau manaˈo tano ore mau.

Te auraa ra, eita roa ˈtu ïa te mau manaˈo tano ore e nehenehe e araihia? Eita roa ˈtu. Te faataa papu maira te Bibilia, e vai noa mai â taua huru tupuraa tia ore ra i roto ia tatou maa taime iti â, te vai ra râ te hoê tau i haapaohia e ore roa ˈtu ai te reira e a muri noa ˈtu. Fatata roa taua tau ra, ia rave te Basileia o te Atua, ta ˈna faatereraa i nia i te raˈi tei pûpûhia i roto i te rima o Iesu Mesia, i te mau ohipa atoa o teie nei fenua e ia haamata oia i te aratai i te huitaata nei i nia i te eˈa o te huru taata tia roa. Te faaau ra o Iesu i taua ohipa ra i “[te poiete-faahou-raa aore ra te faaapî-faahou-raa,” nota i raro i te api].”—Mataio 19:28; a hiˈo atoa i te Salamo 37:29; Mataio 6:9,10; Apokalupo 21:3-5.

No teie nei râ, e riro te fariiraa outou i te mau otia e vai ra i nia ia tatou nei ia au i to outou tiaraa taata hara, i te faaoaoa ia outou. Maoti hoi i te tutavaraa i te parau no te maitai-roa-raa i te pae no te feruriraa, e riro outou i te tiamâ roa na roto i te tutavaraa i te tahi atu mau huru o te oraraa. E e riro outou i te fanaˈo i te hau rahi o te feruriraa e na reira hoi i te oaoaraa i te iteraa e te ravea hopea no te arai roa i te mau manaˈo au ore, tei te Atua Teitei ra ïa.

E mau manaˈo feruri-noa-hia anei teie? E tupu mau anei? E e tupu mau â mai ta tei farereihia e te tahi mau taata e faaite mai.

[Parau iti faaôhia i te api 6]

E nehenehe ta outou e mono i te mau manaˈo tano ore na roto i te mau manaˈo maitai

[Parau iti faaôhia i te api 6]

Eiaha e tuu e ia opua atoa nao utou eiaha e hepohepo, inaha mea ohie roa hoi ia na reira

[Hohoˈa i te api 7]

Mai te parau no te haapararai, ei taime e ei faaoromai e tia ˈi no te haavî atoa i to tatou mau manaˈo hohonu

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono