VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w26 Tenuare api 8-13
  • E nehenehe oe e haavî i to oe mau manaˈo toaruaru

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe oe e haavî i to oe mau manaˈo toaruaru
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • NO TE AHA PAULO I TOARUARU AI?
  • TA PAULO I RAVE NO TE HAAVÎ I TO ˈNA MAU MANAˈO TOARUARU
  • EAHA TE RAVE IA TOARUARU TATOU?
  • A HIˈO I MUA MA TE TIATURI
  • Te mau manaˈo tano ore—Nafea ia arai te reira?
    A ara mai na! 1992
  • E nafea ia oaoa ˈtu â i roto i te pororaa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • E farii anaˈe aita tatou i ite i te mau mea atoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Te rapaau ra Iehova i te feia aau oto
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
w26 Tenuare api 8-13

9-15 NO MATI 2026

HIMENE 45 Te manaˈoraa a to ˈu aau

E nehenehe oe e haavî i to oe mau manaˈo toaruaru

“Auê hoi au te taata ati rahi e!”—ROMA 7:24.

MANAˈO FAUFAA

Eaha te rave ia toaruaru oe?

1-2. I te tahi taime eaha te huru o Paulo, e no te aha to ˈna hiˈoraa e tauturu ai ia tatou? (Roma 7:21-24)

IA MANAˈO oe ia Paulo, eaha te puta mai? E mitionare itoito anei, e orometua aravihi aore ra e taata papai e rave rahi buka o te Bibilia? Tera iho â. I te tahi râ taime, ua toaruaru atoa o ˈna, mai ia tatou atoa i teie mahana, no to ˈna mau manaˈo tano ore.

2 A taio i te Roma 7:21-24. I roto i ta ˈna rata i to Roma, ua faaite Paulo i to ˈna mau manaˈo hohonu, e rave rahi hoi o tatou e manaˈo atoa ra mai ia ˈna. Parau mau, e Kerisetiano taiva ore o ˈna. No to ˈna râ huru tia ore, ua titauhia ia haavî o ˈna i to ˈna mau hinaaro no te rave i to Iehova hinaaro. Ua toaruaru atoa o ˈna ia manaˈo o ˈna i to ˈna oraraa na mua ˈˈe e no te hoê fifi ta ˈna i faaruru noa na.

3. Eaha ta tatou e hiˈo mai i roto i teie tumu parau? (A hiˈo atoa “No te taa maitai atu â.”)

3 Noa ˈtu i te tahi taime ua toaruaru Paulo, aita o ˈna i vaiiho i to ˈna mau manaˈo toaruarua ia haaparuparu ia ˈna. I roto i teie tumu parau, e pahono mai tatou i teie mau uiraa: No te aha Paulo i toaruaru ai? Eaha ta ˈna i rave no te haavî i to ˈna mau manaˈo toaruaru? E eaha te rave ia toaruaru tatou?

NO TE AHA PAULO I TOARUARU AI?

4. No te aha Paulo i toaruaru ai?

4 Ta ˈna i rave na mua ˈˈe. Hou Paulo a riro ai ei Kerisetiano, ua rave o ˈna i te mau ohipa ino. Ei hiˈoraa, ua turu o ˈna i te haapoheraahia Setephano. (Ohi. 7:​58; 8:1) Ua hamani ino atoa o ˈna i te mau Kerisetiano.—Ohi. 8:3; 26:9-11.

5. Eaha te huru o Paulo ia feruri o ˈna i ta ˈna i rave na?

5 I muri aˈe i to ˈna riroraa ei Kerisetiano, eita e ore ua tatarahapa roa o ˈna i te tahi mau taime no ta ˈna i rave na mua ˈˈe. E a mairi ai te mau matahiti, ua faahapa ˈtu â o ˈna ia ˈna. Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia i te area matahiti 55, ua parau o ˈna: “Eita e au ia parauhia vau e aposetolo, no te mea i hamani ino na vau i te amuiraa o te Atua.” (Kor. 1, 15:9) Piri e pae matahiti i muri aˈe, i roto i ta ˈna rata i to Ephesia, ua faahiti Paulo ia ˈna mai “tei iti roa i te feia moˈa atoa.” (Eph. 3:8) I to ˈna papairaa ia Timoteo, ua parau o ˈna: “E taata faaino vau i te Atua e te hamani ino i te taata e te faateitei.” (Tim. 1, 1:13) A feruri na ïa i te huru o Paulo ia ratere o ˈna na te mau amuiraa, a farerei atu ai i te mau taeae e tuahine ta ˈna i hamani ino na aore ra to ratou fetii.

6. Eaha tei haapeapea rahi na ia Paulo? (A hiˈo atoa i te nota.)

6 Te hoê tara i roto i to ˈna tino. Ua faaau Paulo hoê fifi o tei haapeapea rahi na ia ˈna i “te hoê tara i roto i to ˈ[na] tino.” (Kor. 2, 12:7) Aita o ˈna i faataa eaha mau na te reira, peneiaˈe e maˈi aore ra e fifi ê atu o te haamauiui rahi ra ia ˈna.b

7. No te aha e ere mea ohie no Paulo ia tamau i te rave i te mea maitai? (Roma 7:18, 19)

7 To ˈna mau huru tia ore. Ua tutava Paulo i te haavî i te reira. (A taio i te Roma 7:18, 19.) Ua hinaaro o ˈna e rave i te mea maitai, e ere râ tera ta ˈna e rave i te tahi taime, no to ˈna ïa huru tia ore. Aita roa ˈtu Paulo i huna e te haavî noa ra o ˈna i to ˈna mau hinaaro tia ore no te rave i te mea maitai. Ua faaitoito râ o ˈna i te taui. (Kor. 1, 9:27) Eita e ore ua toaruaru o ˈna i te mau taime i hoˈi mai ai te huru taata tahito.

TA PAULO I RAVE NO TE HAAVÎ I TO ˈNA MAU MANAˈO TOARUARU

8. Ua aha Paulo no te rave i te mau tauiraa?

8 Mai tei faataahia i roto i ta ˈna mau rata, ua feruri Paulo e nafea te varua o te Atua e tauturu ai i te mau Kerisetiano ia haavî i to ratou mau hinaaro tia ore. (Roma 8:13; Gal. 5:16, 17) Ua faataa maitai o ˈna eaha te mau hinaaro e peu tia ore e titauhia ia haapae. (Gal. 5:19-21, 26) Mea papu, ua feruri Paulo i to ˈna mau paruparu e ua imi i te aratairaa Bibilia no te rave i te mau tauiraa. E nehenehe tatou e tiaturi e ua faaohipa o ˈna iho i ta ˈna i haapii ia vetahi ê.

9-10. Eaha tei tauturu ia Paulo a toaruaru ai o ˈna? (Ephesia 1:7) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

9 Noa ˈtu ua toaruaru Paulo i te tahi mau taime, ua tapea o ˈna i te feruriraa maitai. Ei hiˈoraa, ua oaoa o ˈna i te faarooraa i te parau apî faaitoito no nia i te mau amuiraa. (Kor. 2, 7:6, 7) Ua oaoa atoa o ˈna no to ˈna auhoaraa e to ˈna mau taeae e tuahine. (Tim. 2, 1:4) E ua ite o ˈna e ua haamaitai Iehova ia ˈna. Ua oaoa o ˈna no te mea te tavini ra o ˈna ia Iehova “ma te manaˈo haava mâ.” (Tim. 2, 1:3) Oia atoa, a tapeahia ˈi oia i Roma, ua faaitoito o ˈna i to ˈna mau taeae e tuahine ia “oaoa noa i roto i te Fatu.” (Phil. 4:4) Tapao faaite ïa, aita Paulo i tiatonu noa i to ˈna mau manaˈo tano ore. Inaha, ia puta mai te hoê manaˈo toaruaru, oioi oia i te tinai i te reira no te tapea i te feruriraa maitai.

10 Auaˈe atoa te hoo i haere ai ia Paulo ia haavî i to ˈna mau manaˈo toaruaru. Ua haamanaˈo o ˈna e no to Iehova here ua horoa o ˈna i te hoo no ˈna atoa. (Gal. 2:20; a taio i te Ephesia 1:7.) Ua papu ïa ia ˈna maoti te tusia o Iesu, ua faaore Iehova i ta ˈna mau hara e e na reira â o ˈna. (Roma 7:24, 25) Maoti ïa teie mau mea atoa i nehenehe ai Paulo “e pûpû i te hoê taviniraa moˈa” ia Iehova ma te oaoa.—Heb. 9:12-14.

Hohoˈa: 1. Te feruriruri ra te aposetolo Paulo. 2. Te haamanaˈo ra o ˈna i to ˈna faaueraa ia hutihia mai te hoê Kerisetiano i rapae i to ˈna fare. 3. Te feruriruri ra o ˈna i to Iesu haapoheraahia i nia i te pou haamauiuiraa.

Noa ˈtu e ua hepohepo Paulo i te tahi taime no ta ˈna i rave na, ua haavî o ˈna i to ˈna mau manaˈo toaruaru ma te feruriruri i te hoo (A hiˈo i te paratarafa 9-10)


11. No te aha tatou e itoitohia ˈi i te hiˈoraa o Paulo?

11 Mai no Paulo, e puta mai paha te manaˈo e tutava noa paha ïa tatou i te haavî i to tatou mau huru tia ore. E toaruaru paha ïa tatou i te tahi taime. Teie ta tuahine Elizac e faatia ra: “Ia feruri au i to Paulo hiˈoraa, e itoitohia vau. Inaha, e ere o vau anaˈe to roto i tera tupuraa. Te auraa ïa, ua ite maitai Iehova eaha ta ta ˈna mau tavini e faaruru ra.” No reira, mai ia Paulo, e nehenehe tatou e tavini ia Iehova ma te manaˈo haava mâ e ma te oaoa noa ˈtu te mau manaˈo toaruaru. E nafea ïa?

EAHA TE RAVE IA TOARUARU TATOU?

12. Mea oaoa aˈe tatou ia aha tatou?

12 A tamau i te rave i te mau ohipa e piri noa ˈi oe ia Iehova. Mea faufaa roa ia na reira tatou. E itoito-noa-hia ïa to tatou feruriraa. Mai tera hoi i te pae tino. Mea maitai aˈe tatou ia tamau tatou i te amu i te maa maitai, i te faaetaeta i to tatou tino e i te taoto maitai. Oia atoa, e itoitohia tatou ia taio tatou i te Bibilia, ia faaineine e ia apiti i te mau putuputuraa, e ia haere i te pororaa. Ia tamau tatou i te na reira, e manaˈo faaitoito noa ïa to roto i to tatou feruriraa, e mea oaoa aˈe tatou.—Roma 12:11, 12.

13-14. Eaha ta te tahi mau taeae e tuahine i fanaˈo a rave tamau ai i te mau ohipa pae varua?

13 Teie te hiˈoraa o John. E 39 matahiti to ˈna i te iteraahia e mariri ai taata ino mau to ˈna. Ua hepohepo roa o ˈna, a uiui noa ˈi no te aha o ˈna i maˈihia ˈi, mea apî hoi o ˈna. I tera taime, e toru noa matahiti to ta ˈna tamaiti. Na te aha i tauturu ia John? Te faatia ra o ˈna: “Noa ˈtu ua oti roa vau i te rohirohi, ua vai ara noa vau ia tae iho â to matou utuafare i te mau putuputuraa e i te pororaa e ia ravehia ta matou haamoriraa utuafare pauroa te hebedoma. Ua na reira noa matou noa ˈtu e ere mea ohie.” Te na ô atoa ra John: “E maemae iho â oe ia tupu mai te hoê fifi rahi. Tera râ, ua haapii mai au e tauturu mai iho â Iehova na roto i to ˈna puai e to ˈna here. E tauturu atoa ïa Iehova ia oe mai tera, mai ta ˈna i na reira no ˈu.”

14 Te na ô ra Eliza, tei faahitihia na: “Ia haere au i te mau putuputuraa e ia rave au i ta ˈu haapiiraa Bibilia, e haamanaˈo mai Iehova e te faaroo mai ra o ˈna ia ˈu, e mea here roa na ˈna ia ˈu. E oaoa roa ïa vau.” Teie ta Nolan, hoê tiaau haaati i Afirika, e parau ra no raua Diane ta ˈna vahine: “E tamau mâua i te pure, i te haapii i te Bibilia, i te haere i te mau putuputuraa e i te pororaa noa ˈtu to mâua toaruaru. E tauturu noa mai iho â Iehova ia mâua ia tapea i te feruriraa maitai. E faaitoito noa mâua i te haamanaˈo e na Iehova e tauturu e e haamaitai ia mâua. Aita mâua i ite e nafea, ua ite râ mâua e na reira mai iho â o ˈna.”

15. Eaha atoa te rave no te haavî i te mau manaˈo toaruaru? A horoa i te hoê hiˈoraa.

15 E titauhia paha te tahi atu ravea no te haavî i te mau manaˈo toaruaru. Ei hiˈoraa, a feruri na te mauiui ra to oe tua. Ia pee tera mauiui, eita ïa e navai ia hahaere oe pauroa te mahana. E titauhia ia rave i te mau maimiraa, e taa ïa ia oe nohea mai tera mauiui, e ia haere atoa e hiˈo i te taote. Mea faufaa atoa ïa ia rave i te mau maimiraa i roto i te Bibilia e ta tatou mau tumu parau tei piahia. E taa ïa ia tatou no te aha tatou e toaruaru ai e eaha te rave. Mea tano atoa ia tauaparau i te hoê Kerisetiano feruriraa paari o te faataa mai e nafea ia haavî i te mau manaˈo toaruaru. E hiˈo mai tatou i te tahi atu â mau manaˈo tauturu.

16. Eaha te tauturu mai ia taa no te aha e puta mai ai te mau manaˈo toaruaru? (Salamo 139:1-4, 23, 24)

16 A pure ia Iehova ia taa ia oe eaha te rave. Ua ite te arii Davida e ua matau maitai Iehova ia ˈna. No reira oia i ani ai ia Iehova ia tauturu ia ˈna ia taa te tumu o ta ˈna “mau haapeapearaa.” (A taio i te Salamo 139:1-4, 23, 24.) E nehenehe atoa oe e na reira. E taa ïa ia oe no te aha to oe mau manaˈo toaruaru e faura mai ai e eaha te rave. Teie te tahi mau uiraa e feruri: ‘No te aha hoi au e haapeapea noa ˈi? No taua noa anei mea ra? Ia faura mai te manaˈo tano ore, e tutava anei au i te faatioi i to ˈu feruriraa i nia i te mau manaˈo maitatai? Eaha te mau tumu parau Bibilia o te tauturu mai ta ˈu e maimi?’

17. Eaha te tahi mau tumu parau e faahohonu o te tauturu mai ia toaruaru tatou? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

17 A hiˈopoa i te hoê tumu parau e tano i to oe tupuraa. I te tahi taime, e faufaahia oe ia faahohonu oe i te tahi mau huru maitatai o Iehova. O ta Paulo ïa i ite i to ˈna feruriruriraa i te hoo e te faaoreraa Iehova i te hara. E nehenehe oe e tuatapapa i to Iehova aroha hamani maitai, te faaoreraa o ˈna i te hara e to ˈna here taiva ore. A hiˈo ïa i te buka Maimiraa Bibilia no te mau Ite no Iehova aore ra te tahi atu mau tumu parau Bibilia tei piahia. Ua itea mai anaˈe ia oe taua mau tumu parau ra, a papai i te reira e a tuu atu i te hoê vahi e ite atu oe. Ia haamata oe i te toaruaru, a hiˈopoa ïa i taua mau tumu parau ra. A feruri e nafea ia faaohipa i teie mau manaˈo i roto i to oe tupuraa.—Phil. 4:8.

Te faaohipa ra te hoê taeae apî i te Bibilia, te hoê matini afaifai e te hoê buka papai no te rave i ta ˈna haapiiraa. Te papai ra o ˈna i te tahi manaˈo i roto i ta ˈna Bibilia.

A hiˈopoa i te mau tumu parau o te faaitoito ia oe (A hiˈo i te paratarafa 17)


18. Eaha ta te tahi mau Kerisetiano i rave?

18 Ua rave Eliza, tei faahitihia na, i te mau maimiraa i nia i te aamu o Ioba. Te na ô ra o ˈna: “Mea rahi ta ˈu i faaruru mai ia Ioba. No reira vau i hiˈopoa ˈi i to ˈna aamu. Ua roohia o ˈna e rave rahi ati e ua toaruaru roa o ˈna. E noa ˈtu aita o ˈna i ite eaha te tumu o teie mau ati, ua fariu noa o ˈna ia Iehova ra.” (Ioba 42:1-6) Te parau ra Diane, tei faahitihia na: “Te haapii nei mâua ta ˈu tane i te mau huru maitatai o Iehova i roto i te buka A faafatata ˈtu ia Iehova. Mauruuru roa mâua ia Iehova i te tautururaa mai ia pee maite i to ˈna hiˈoraa. Ia toaruaru mâua no ta mâua mau hapa, e haamanaˈo mâua e na Iehova e haapii e e tauturu mai ia riro ei tavini maitai aˈe na ˈna. Ua piri atu â ïa mâua ia ˈna.”—Isa. 64:8.

A HIˈO I MUA MA TE TIATURI

19. Eaha ta tatou e faaruru i te tahi taime, e tiaturi râ tatou i te aha?

19 Noa ˈtu e faaohipa tatou i te mau manaˈo tauturu i roto i teie tumu parau, eiaha tatou e manaˈo eita te mau manaˈo toaruaru e faura faahou mai. E toaruaru iho â tatou i te tahi mau taime. Teie râ, e nehenehe Iehova e tauturu mai ia haavî i tera mau manaˈo tano ore. E nehenehe tatou e tiaturi e oaoa tatou i roto i to tatou oraraa e ta tatou taviniraa ia Iehova. Inaha, e auhoaraa piri to tatou e o Iehova e e manaˈo haava mâ to tatou.

20. Eaha ta tatou e faaoti papu e rave?

20 E faaoti papu anaˈe eiaha e vaiiho i te mau manaˈo tano ore no nia i to tatou oraraa na mua ˈˈe, to tatou mau fifi aore ra huru tia ore ia faatere ia tatou. E nehenehe Iehova e tauturu mai ia toaruaru tatou. (Sal. 143:10) E tiai ru anaˈe i te mahana e manaˈo faaitoito anaˈe to tatou. Inaha, ia ara mai tatou pauroa te poipoi, aita e manaˈo toaruaru e puta mai. Tera râ, mea oaoa tatou a tavini ai ia Iehova to tatou Atua î i te here.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  • No te aha Paulo i toaruaru ai i te tahi mau taime?

  • Na te aha i tauturu ia Paulo ia tapea i te manaˈo haava mâ e te feruriraa maitai noa ˈtu to ˈna mau manaˈo toaruaru?

  • E nafea ia haavî i te mau manaˈo toaruaru?

HIMENE 34 E haere anaˈe ma te hapa ore

a NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te “manaˈo toaruaru” i roto i teie tumu parau, e huru aau ïa o te feia o te oto aore ra o te haapeapea i te tahi mau taime. Aita e faahitihia ra te feia i roto i te hepohepo rahi ehia maororaa, e titauhia ia haere ratou e hiˈo i te taote.

b Peneiaˈe aita to Paulo mata e ite maitai ra, mea fifi ïa no ˈna ia papai i ta ˈna mau rata e ia rave maite i ta ˈna taviniraa. (Gal. 4:15; 6:11) Peneiaˈe atoa te haapeapea ra o ˈna no te mau parau faaino a te tahi mau aposetolo haavare. (Kor. 2, 10:10; 11:5, 13) Noa ˈtu eaha tera tara ta Paulo i faahiti, ua ite tatou e ua toaruaru o ˈna i te tahi taime.

c Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono