Mau animala e vai ora ra i te medebara no Namib
Na te papai vea a A ara mai na! i Afirika Apatoa
KAOKOLAND e o Damaraland e mau fenua teie i te pae apatoerau o te medebara o Namib i te fenua Afirika. “E fenua moe e mea varavara roa te taata tei fanaˈo i te tomo atu i reira e ere i te mea maoro i teie nei,” mea na reira o Clive Walker i te faataaraa i te reira i roto i ta ˈna buka Te marumarupo o te mau animala rarahi (beretane). O te nohoraa teie o te mau elephani mau hoê roa no te medebera i te ao nei.
Mea iti aˈe paha i te hanere o teie mau animala rarahi e toe ra i taua fenua ra. Iti aˈe i te 15 tenetimetera te ûa i te matahiti hoê, e i te tahi mau taime aita roa ˈtu e ûa e rave rahi matahiti. Nafea te mau elephani e haamâha i te poihâ e i to ratou hiaai rahi i te maa?
Te faaauraa ia ratou i te medebara
Ua faatiahia te parau o te mau elephani i te Namib i te pae tooa o te râ i te matahiti 1895 no te taime matamua, e te faataa ra te mau mea i tupu e ua ora noa ratou i roto i te medebara e rave rahi ui. I te hoê tau paura e ere i te mea maoro i teie nei e aita i ûa e pae matahiti, ua faaea noa te mau elephani i te medebara, e mai tei manaˈohia ra, aore e elephani paari i pohe no te paura, e mea numera rahi hoi kudu, gemsbok (oryx), e te puaahorofenua toretore o te mouˈa i pohe, e te tahi mau fanauˈa elephani atoa. “Te mau elephani,” ta Mitch Reardon i faaoti i roto i ta ˈna buka Te medebara atipunihia (beretane) “tei rotopu ratou i te mau animala o tei ite roa ˈˈe i te faaau ia ratou i nia i te fenua.”
Noa ˈtu e ua mǎrô noa te mau anavai i Kaokoland, e tahe te pape o te mau pari i hitia o te râ na raro i te one, e e faaohipa te mau elephani i te reira. E ô ratou i te apoo ma te haapao i te mau apoo pape ma te ope i te one o te anavai mǎrô. E maî mai te pape i roto i teie mau apoo, e ia mahâ te poihâ o te mau elephani, e mau muriadi ïa mau animala, mau manu, e mau manumanu te inu atoa i taua mau apoo pape ra no to ratou ora.
No te mea e amu rahi te mau elephani i te rauraau, e hau atu i te 100 kilo i te mahana hoê, e manaˈo paha te tahi pae e faaino ratou i to ratou nohoraa. A tapao râ i tei hiˈopoahia e te hoê taata tuiroo, te taote ra o. Anthony Hall-Martin, i roto i te buka Te mau elephani no Afirika (beretane): “E vavahi te mau elephani o te mau aihuaraau heeuri i te tumu raau taatoa aore hoi e tumu maitai aˈe i te amuraa maa rauere noa, te mau elephani râ no te medebara, mea varavara ratou i te vavahi aore ra te turai i te mau tumu raau i raro. Ahiri ratou i na reira, e ore oioi ïa ta ratou maa. Taa ê atu i te reira, e amu ratou i te mau mea ninamu iti atoa e e maa rauere rii noa te toe i te taataahihia e te avae e tei mâuˈa.”
Te mea mau râ te tauturu nei te mau elephani i te tupuraa o te mau tumu raau. Hoê o te maa au-rahi-hia e ratou o te tumu acacia ïa, e i te tau auhune mea rahi te mau vehi huero acacia ta ratou e amu. Ia tere teie mau huero i roto i te aau, e haamǎrûhia te mau vehi huero, e ia haere i rapae e vaihohia i roto i te tutae veavea î i te mau maitai, ineine i te tupu ia ûa anaˈe. Mauruuru ïa e te mau elephani, e monohia te mau tumu acacia auaa te ohuraa hopea ore ia aifaito te natura.
No te oraraa ia hamanaˈo ïa, e tia ˈi
Ua faaroo paha aˈenei oe i teie parau, “Eita roa ˈtu e moe i te elephani.” E hiˈopoa tatou i te faaohiparaa i te reira na roto i te oraraa o te mau elephani o te medebara. Mea puai mau te taairaa o te oraraa fetii, e te faaea-toopiti-raa, e faaea te fanauˈa i pihai iho i te ufa e tae roa ˈtu hoê ahuru matahiti, mea roa teie ia faaauhia i te tahi atu animala faate i te u, i muri noa iho i te mau taata.
I to ratou vai-apî-raa ra, e amui atu te fanauˈa i te mau elephani ua rau te matahiti, ma te haapii i pihai iho ia ratou ta ratou mau ravea nafea ia vai ora noa i te nohoraa fifi. E faaitehia o ˈna ihea e nafea ia imi i te pape, eaha te mau raau ta ˈna e amu e to ratou tau auhune. E e haapiihia o ˈna ia atea ê i te mau taata. O teie pu haapiiraa e ite ta te elephani apî e ore roa e haamoe ia paari anaˈe o ˈna. “I te tau paura,” ta Reardon e faataa ra, “e riro te haamanaˈoraa e te ite o te elephani ei ravea ia vai ora noa o ˈna.”
Ua niuhia te huru oraraa o te mau elephani i nia i te ufa, e te ravea hoê roa ia vai ora noa te nǎnâ ma te feaa ore o te ufa paari roa ˈˈe ïa. Na ˈna e aratai i ta ˈna fanauˈa e te nǎnǎ atoa ma te imi tamau i te pape e te maa. I te roaraa e 50 matahiti, e noaa ia ˈna te hoê haapueraa ite no te vai-ora-noa-raa. I ta ˈna aratairaa e ta ˈna hiˈoraa, e tae teie ite i nia i te elephani apî o te nǎnǎ. Ia taparahi-pohe-hia te hoê ufa paari mai teie te huru e te feia ouou huna, i reira e moe ê ïa te haapueraa ite no te imiraa i te maa.
Te parau ra o Garth Owen-Smith, no te Taatiraa paruru i te oraraa o te mau animala oviri no Namibia, no nia i teie mau elephani no te medebara o Namib: “A haamanaˈo . . . , aita tatou e tauaparau ra no nia i te mau animala oviri atoa. E mau elephani teie no te medebara . . . Aore e itehia . . . teie huru amuiraa i te tahi vahi ê atu o te ao nei. . . . Auê ïa haamâuˈaraa rahi, e ereraa rahi teie no te ite aivanaa e no te ao atoa nei ahiri ratou e vaiihohia ia moe ê.” Eita râ teie mau animala rarahi e moe ê ohie noa i roto i te nohoraa ta ratou iho i maiti. E ere i te mea e mea ite roa ratou i te faaau ia ratou e e ravea faahiahia atoa ta ratou no te vai ora noa.
Te tahi atu â mau ravea omoe no te vai-ora-noa-raa
Ahiri tei pihai iho oe i te hoê nǎnǎ—eiaha i raro aˈe i te mataˈi iho â—e nehenehe oe e hiˈopoa maitai i te tahi o ta ratou mau ravea omoe no te tamau noa i te ora. E tapao oe e e haaputu ratou i te one hua roa ma te haaati i te hoê apoo iti, ma te eru i te repo e to ratou nau avae i mua, ma te rave i te repo huˈahuˈa i roto i to ratou ihu roroa e ma te haapuai i te reira i nia ia ratou e ia maouou roa ratou. Ia manaˈo oe mea au ra anei ia ratou ia reporepo? Eita roa ˈtu. Te tuturaa i te huˈahuˈa one mai te rehu faanoˈanoˈa, e faahaumǎrû i te iri ma te paruru i te veavea o te mahana.
Ia faaea mamû maitai oe, e ite oe i te nǎnǎ ia faafaaea i muri aˈe i te tuturaa. Ma te hauti ore, eiaha râ no te mau tariˈa rarahi. A hiˈopoa e tamau noa ïa i te tahirihiri. E faatupu ïa i te mataˈi rii haumǎrû, o te farii-maitai-hia iho â, e tahe te toto i roto i te mau uaua faanahohia mai te upea ra te huru e vai ra i roto i te mau tariˈa e toetoe ïa e tae roa ˈtu i te 6° C... E e tahe teie toto toetoe na roto i teie tino rarahi ma te hoˈi faahou i roto i te tariˈa. I te tahi atoa taime e hinaaro ra anei ia vai i roto ia oe te hoê ravea faahaumǎrûraa?
Peneiaˈe ua rohirohi to oe avae i te tuturiraa? A hiˈopoa e mea nafea teie elephani paari e haamama ra i to ˈna avae. A hiˈo i to ˈna nehenehe ia tuturi oia i te turi mua o to ˈna ava, ma te taueue i te avae i te tuuraa i te manimani avae. Te haamama ra o ˈna i te raroraa o to ˈna avae. I te tahi taime e tifene te mau elephani i nau avae no muri ma te arearea hoi, mai te hoê taata e raau turutootoo ta ˈna.
Te faaitehia ra te tahi atu â peu maere mau i nia i te tahi atu api parau. A hiˈo i te ofai menemene ta te elephani e faaohu ra i raro aˈe i to ˈna avae. Te manaˈohia ra e na te reira e haamaitai i te raroraa o te avae rohirohi, mai ta te taote taurumi avae e na reira ra i nia i te avae mauiui o te taata maˈi. E tia ia haamanaˈo oe e rave kilometera ta te nǎnǎ i haere, e teie te hoê ravea no te haamama i te teiaha o te raroraa o to ratou avae.
Ehia maororaa ratou e vai ora noa ˈi?
Noa ˈtu e ua ite ratou i te vai ora noa i to ratou nohoraa, e nehenehe ra anei teie mau animala rarahi ia faaruru i tei ouou ia ratou, oia hoi te taata? E au ra e, e. Ua faaô te taata no taua opu ra i te parururaa i to ratou iho mau maitai o te natura.
Ia au i te vea Te oraraa oviri i Afirika (beretane), ua haamatahia te hoê haapiiraa no te parururaa e te Taatiraa no te paruru i te mau animala oviri “e ua hope na roto i te opani-etaeta-raa e te mau hui mana no te opu o Damara e o Herero i te ououraa i te animala i teie fenua.” Ua noaa atoa i te Taatiraa no te paruru i te animala oviri te tururaa no ǒ mai i te upoo o te opu no Himba i Kaokoland, o tei faatoroa i ta ratou mau taata ei tiai.
Ua aratai teie tururaa o te mau tavana ia haapeu teie opu taata i te oraraa oviri o te natura e haaati ra ia ratou. “A tahi ra i na ahuru ma pae matahiti,” te faatia ra Te oraraa oviri i Afirika (beretane), “ua maraa te numera o te mau elephani e te mau rhinoceros ereere i taua vahi faahiahia e te maere rahi.” E nehenehe te taata e tiaturi e e vai noa teie anaanataeraa to ratou no te basileia o te mau animala oviri.
E teie mau animala maimi ma te faaea ore i te pape i teie fenua mǎrô e tamau noa ïa i te hahaere na te mau mouˈa o te nohoraa maitihia e ratou. Maoti to ratou ite natura e ta ratou mau ravea no te vai ora noa, o ratou te animala mau tei ora mai mai roto mai i te medebara no Namib.
[Hohoˈa i te api 25]
E haapao te mau elephani i te mau apoo pape ma te ope i te one o te anavai mǎrô
[Hohoˈa i te api 26]
E faaohu te mau elephani i te hoê ofai menemene i raro aˈe i to ratou avae, e au ra e no te haamaitai i te raroraa o to ratou avae rohirohi
[Faaiteraa i te tumu]
Courtesy of Clive Kihn