VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g92 8/2 api 20-24
  • I te atea ê to ˈu fenua, ua tǎpǔ vau e tavini i te Atua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • I te atea ê to ˈu fenua, ua tǎpǔ vau e tavini i te Atua
  • A ara mai na! 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau fifi o te tau tamaˈi
  • Te haamataraa o te mau fifi mau
  • Ua maitai mai to ˈu huru
  • Te tahi atu hamani-ino-raa
  • Te tere i Siberia!
  • To ˈu hoˈiraa ˈtu i te fare!
  • Te hoê fenua apî, te hoê oraraa apî
  • Aita ˈtu e mea maitai aˈe i te Parau mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Te hoê parau fafau o ta ˈu e tapea roa
    A ara mai na! 1998
  • Aita matou i turu i te tamaˈi a Hitler
    A ara mai na! 1994
A ara mai na! 1992
g92 8/2 api 20-24

I te atea ê to ˈu fenua, ua tǎpǔ vau e tavini i te Atua

UA hui te hiona puehu e te tahe noa i to matou mata. Ua puai roa te mataˈi toetoe. Aita te feia faahoro i te mau pereoo rarahi e hinaaro ra e haere faahou i mua. “A pou e a haere na raro!” Aita hoê o matou i patoi atu i teie faaueraa etaeta. No reira, ua taahi noa ˈtura matou i nia i na kilometera e toru e toe ra e tapae atu ai i to matou aua tapearaa i Siberia—ma te taiâ, te mihi i te fenua, e te toetoe.

Fatata e 150 matou, e feia mau auri helemani anaˈe, tei tiaihia e e 6 taata tiai rusia. No te puai o te vero, e tia ia matou ia piˈo i mua i nia i te faito e 45 teteri no te faaruru i te mataˈi. Mea fifi roa ia hiˈo atu i mua e e pae noa taata ta ˈu e ite ra i mua ia ˈu. I te tahi taime, e topa taue noa te mataˈi puai, e e patia upoo ˈtu matou!

I te pae hopea, ua tapae atura matou i te aua, ma te rohirohi roa. I taua po ra i Siberia, ma te faito toetoe 50° C i raro mai i te aore, to ˈu tǎpǔraa ˈtu i te Atua e ia hoˈi noa ˈtu vau i Helemani, e imi au i te ravea no te tavini ia ˈna.

Te mau fifi o te tau tamaˈi

Ua fanauhia vau i te matahiti 1928 i te oire no Berlin, i Helemani. I te ahururaa o to ˈu matahiti, ua ô atura vau i roto i te pǔpǔ Ui apî a Hitler. I muri iho, ua hinaaro atura to ˈu metua vahine ia rave au i ta ˈu oroa tuuraa rima i te fare pureraa, no reira ua afai atura oia ia ˈu i te haapiiraa faaroo. Teie râ hoi, ua pohe oia e piti mahana na mua ˈˈe i ta ˈu oroa tuuraa rima. Ua moemoe-roa-hia vau e ua haamata ˈtura vau i te pure pinepine mai ta ˈu i ite, ma te faaite atu i ta ˈu mau fifi i te Atua.

Te uˈana ra te Piti o te Tamaˈi rahi, e ua topita te mau manureva ia Berlin fatata i te mau mahana e te mau po atoa. Teie hoi te ohipa hairiiri i matauhia, e tere na mua mai te hoê pǔpǔ manureva topita e taora mai ai i te mau topita auahi, mea pinepine tei hamanihia e te phosphore. I muri aˈe, ia faarue anaˈe te taata—te mau vahine e te mau tamarii te rahiraa—i to ratou vahi tapuniraa no te tupohe i te auahi, i reira ïa ratou e noaa ˈi e e huˈahuˈa roa ˈi ia hoˈi mai te piti o te pǔpǔ manureva no te taora i te mau topita puai aˈe.

I te hoê tau toetoe, ua taora te Nuu Manureva Beretane i te mau topita tei faataimehia te paainaraa, inaha, eita ratou e haruru i taua taime ra, i te hora 7:00 râ i te po o te 24 no titema. Ua ite hoi ratou e e tahoê te mau utuafare i taua po ra na mua ˈˈe i te oroa Noela. Ua manaˈonaˈo noa vau i teie uiraa: ‘No te aha te Atua e farii ai ia tupu teie mau ohipa hairiiri?’

I te matahiti 1944, ua opua aˈera vau e faaô atu i roto i te nuu. Teie râ, i ta ˈu hiˈopoaraa taote hopea, ua parauhia mai au e aitâ vau i puai maitai atura no te rave i ta ˈu tau faehau e e tia ia ˈu ia hoˈi mai e ono avaˈe i muri iho. Inaha, ua titauhia vau i te avaˈe mati 1945 i roto i te nuu, aita râ vau i hinaaro e faanuu faahou â.

Te haamataraa o te mau fifi mau

I muri noa iho, i te avaˈe me 1945, ua hope ihora te Piti o te Tamaˈi rahi. Ua afaihia o Papa ei mau auri no te tamaˈi, e na te nuu Rusia e tapea ra i te vahi no Berlin e faaeahia ra e matou. I roto i te mau avaˈe i muri iho, ua titauhia matou ia rave i te ohipa na te mau nuu i haru ia matou, oia hoi te puohuraa i te mau matini e te tahi atu mau taoˈa a te hoê pu hamaniraa raau no te hapono atu i Rusia. Mea na reira to ˈu matauraa i te tahi feia no Rusia. Ua maere roa vau i te iteraa e ua riro ratou ei taata mai ia matou nei, e te tiaturi atoa ra ratou e te aro ra ratou no te tiamâraa e te hoê ao maitai aˈe.

I te 9 no atete 1945, i te area o te hora piti i te avatea, ua tapea te hoê pereoo i mua i to matou fare. Ua pou maira e piti faehau rusia e te hoê taata tivila e i muri aˈe i to ratou iteraa i to ˈu iˈoa, ua turai ihora ratou ia ˈu i roto i te pereoo. E rave rahi mau taurearea o tei haru-atoa-hia i taua mahana ra. Ua hopoihia ˈtura matou paatoa i te hoê vahi tapiri mai. Ua parihia hoi te rahiraa o matou i te riroraa ei melo no te faanahonahoraa Werwolf, aita hoi matou i faaroo aˈenei i teie parau.

Ua faaite ihora te hoê o te mau taurearea e ua ite au i te vahi nohoraa o te tahi atu feia apî. Ua patoi au i teie parau e ua taorahia ˈtura vau i roto i te hoê piha poiri e te haumi e oia atoa taua taurearea ra. O vau anaˈe i to ˈu piha—te toetoe e te moemoe—ua taˈi ihora vau e ua tuturi aˈera no te pure i te Atua. E au ra ua tauturu mau te pure ia ˈu. Inaha, i te po a tuuhia ˈi au i rapae e to ˈu faatiaraahia ia apiti atu i te toea o te mau taurearea, e rave rahi o tei maere roa i to ˈu manaˈo oaoa i muri aˈe i te ohipa o ta ˈu i faaruru.

Hoê aore ra e piti hebedoma i muri aˈe, ua haere matou na raro noa i te oire no Cöpenick, aita i atea roa. Ua titauhia ˈtura matou ia parahi i rapaeau i nia i te repo paari. Ua topa maira te ûa. I te pae hopea, ua piihia ˈtura te mau taurearea i roto i te fare, e pae taata i roto i te pǔpǔ tataitahi. Ua faaroo atu matou i te tuô o te feia na mua ˈtu ia matou e ua ite atura matou ia ratou i te haereraa mai i rapae ma te tahe i te toto e ma te tapea noa i to ratou piripou. Ua tatarahia to ratou hatua e ua tumotuhia te mau pitopito i nia i to ratou piripou ia tapea noa ratou i to ratou rima ia ore ia topa. I te taime a tomo ai to matou pǔpǔ i roto i te fare, ua taa ia matou e e roohia matou i te hoê ohipa riaria.

Aita to ˈu e hatua, area ra, te tahi mau tapearaa piripou. I to te faehau toroa iteraa i te reira, ua huti ihora oia e ua hui atura i to ˈu mata e teie mau tapearaa piripou. I te hoê â taime ua tue mai e ua tupai atoa e piti faehau ia ˈu. Ua tahe rahi te toto na roto i to ˈu vaha e to ˈu ihu. Ahiri e aita te tahi atu mau faehau i huti mai ia ˈu, ua pohe paha ïa vau.

Ua tuu-faahou-hia matou i roto i te mau piha tapearaa e ua faatia-noa-hia matou ia haere i rapae i te vahi haumitiraa hoê taime i te poipoi. Ua taotiahia to matou taime, e piti noa minuti no te haamâha ia matou. Ahiri e e faaea maoro atu â te hoê taata, e turaihia ˈtu oia i roto i te apoo tutae. Ua na reirahia te hoê taata e ua paremo oia.

Ua maitai mai to ˈu huru

I muri aˈe e maha mahana, ua paiuma ˈtura matou i roto i te mau pereoo rarahi e ua afaihia ˈtura matou i te aua no Hohen-Schönhausen. Fatata e 60 taurearea matou i rotopu i te 13 e te 17 matahiti, e tae noa ˈtu e 2 000 taata paari. Na te feia mau auri polonia e opere i te tihopu, e ua haapao ratou e ia horoa-na-mua-hia te maa na matou te mau taurearea.

I muri aˈe, i te 11 no setepa 1945, i te aahiata, ua haamata ˈtura matou i te haere noa na raro i te aua tapearaa no Sachsenhausen, tau 50 kilometera te atea. Ua tauehia te feia o tei pohe i roto i taua haereraa ra i roto i te hoê pereoo hutihia e te puaahorofenua, e oia atoa te feia o tei paruparu roa no te haere. Ua topa te ûa i te avatea. I te pae hopea, i te po roa, ua tapae atu matou i te mau uputa o te hoê aua tapiri mai, ma te rari roa, te toetoe, e te rohirohi. I te mahana i muri iho, ua na raro noa matou i te haere i te aua rahi. I reira, ua tufahia e piti hanere taata i roto i te fare tataitahi.

Aita i atea roa i Sachsenhausen, te vai ra te hoê fare vairaa maa rahi i roto i te oire no Velten. I reira, e faauta na te feia mau auri i te sitona e te tahi atu maa i nia i te mau pereoo auahi e haere ra i Rusia. I muri aˈe i to ˈu raveraa i te ohipa i reira tau taime, ua maitihia ˈtura vau no te rave i te ohipa ei taata afaifai. Ta ˈu ohipa, o te afairaa ïa i te mau faahopearaa a te mau hiˈopoaraa i te pae rapaauraa mai te aua rusia e tae atu i te hoê vahi maimiraa atea ˈtu. Auê ïa tauiraa faahiahia e!

Ua tufa vau i to ˈu piha e te tahi atu taata afaifai e te hoê taata utuutu maˈi rusia. I te mau mahana atoa, e horoahia mai te mau tapoˈi roi apî e te mau rahiraa ahu taoto o ta matou e hinaaro. Mea maitai aˈe ta matou maa, e ua faatiahia matou ia haere mai ta matou e hinaaro. Ua haamata ˈtura vau e te tahi atu taurearea afaifai i te hiˈopoa haere i te mau vahi o teie aua tahito no Sachsenhausen tei faaohipahia na e te mau Nazis.

I te tahi atu pae o te aua, ua haere mâua e mataitai i te mau piha mǎhu e te mau umu tutuiraa taata. Mea fifi roa na ˈu ia tiaturi i te ohipa i ravehia e te mau Nazis. Ua horuhoru-roa-hia vau. Noa ˈtu e aita vau e hamani-ino-hia ra, e mau hanere mau auri helemani o tei pohe i te mau mahana atoa i roto i te aua rahi. Ua taorahia to ratou tino i roto i te mau pereoo e ua afaihia e tanu i roto i te mau apoo rarahi i roto i te ururaau.

I te hoê mahana, ua ite atura mâua i te hoê tabula i reira ua tapaohia te mau pǔpǔ mau auri taa ê i tapeahia i roto i te aua tapearaa i te tau o Hitler. I rotopu i te feia i tapaohia, te vai ra te mau Ite no Iehova. Aita hoi au i ite i taua taime ra e e fanaˈo vau i te oaoaraa e riro atoa ei Ite no Iehova.

Te tahi atu hamani-ino-raa

Aita te mau huru tupuraa maitatai o ta ˈu e fanaˈo ra i vai maoro. Ua tapea mai te hoê faehau toroa ia ˈu e ua ani maira e no te aha vau i eiâ ˈi i te tahi mau taoˈa rapaauraa. Noa ˈtu e ua parau atu vau e aita vau i ite e eaha ta ˈna e faahapa ra ia ˈu, aita oia i tiaturi i ta ˈu parau, e ua tuuhia vau i roto i te hoê piha tapearaa moemoe. I roto i taua piha huˈa ra, mea iti roa ta ˈu maa e aita to ˈu e ahu taoto, noa ˈtu e ua taeahia te tau toetoe. I muri aˈe, i te 11raa o te mahana, ua tuuhia ˈtura vau i rapae.

I to ˈu hoˈiraa ˈtu, ua maere vau i te farii-maitai-raa mai te taurearea faehau e tiai ra i te opani o te aua rahi, ia ˈu. Aita hoi oia i haapao mai ia ˈu na mua ˈtu. I teie nei râ, ua tauahi mai oia ia ˈu e na roto i te reo helemani papu ore ua faaite maira o ˈna e ua taparahihia to ˈna mau metua e te Gestapo e ua mau atoa oia i roto i te mau aua tapearaa helemani. Ua parau mai oia e ua ite o ˈna e aita ta ˈu e hapa.

I muri noa ˈˈe, ua faaarahia maira te feia itoito roa ˈˈe i rotopu ia matou e e afaihia matou i te tahi atu vahi no te rave i te ohipa. I te 30 no tenuare 1946, ua tuuhia matou i roto i te hoê pereoo auahi e piti paepae taotoraa to roto. E 40 mau auri i roto i te pereoo tataitahi, ua apǐapǐ roa ïa te mau paepae taotoraa. Mea fifi roa ia taoto i te po, inaha, ia huri anaˈe te hoê taata, e tia ïa ia huri paatoa matou.

Ua rau te huru o te mau parau i faarooroohia no nia i te vahi o ta matou e haere ra, teie râ, ua hape pauroa teie mau parau. I te tapearaa matamua, e 500 feia mau auri ê atu no te tahi atu aua o tei amui mai ia matou. Mai reira mai, ua horoahia mai i te maa i te mahana oia hoi te faraoa mǎrô e te paari, te tahi iˈa tamiti e maa tihopu veavea iti. I te piti mahana atoa, e horoahia mai te tahi aua tî. No te haamâha i to ratou poiha, e miti na te rahiraa o te mau taata i te mau papai o te mau pereoo auahi tei tapoˈihia i te pape toetoe paari. I to matou tapaeraa ˈtu i te mau vahi na te hiti ia Moscou, ua pîhia matou i te pape e ua pâmuhia matou i te raau tupohe utu. E au ra e ua inu vau i te hoê patete pape i taua mahana ra.

Te tere i Siberia!

I te 6 no mati 1947, ua tae atu matou i Prokopyevsk, i Siberia. Te huiraatira tivila no taua oire ra, o te hoê ïa anoiraa o te feia no te mau vaehaa taa ê o te Hau no Rusia. Ua tapoˈihia te mau vahi atoa i te hiona meumeu, e ua taea-roa-hia vetahi mau vahi i te teiteiraa o te mau aua niuniu. Ua ôhia te afaraa o te mau fare i raro i te fenua no te paruru i te toetoe rahi. I te tau a faaea ˈi matou i reira to to matou pǔpǔ faarururaa i te ohipa atâta o ta ˈu e faatia ra i te omuaraa o teie aamu.

Mea fifi roa te matahiti matamua i Siberia. Ua roohia te aua i te maˈi hî toto ino roa. E rave rahi tei pohe. Ua pohe-atoa-hia vau i te maˈi e aita vau i manaˈo e e ora mai au. Hoê o te mau ohipa maitatai o ta matou i fanaˈo i roto i te aua, oia hoi e horoahia mai ta matou tâpû faraoa i te mau mahana atoa, area te rahiraa o te feia Rusia e ora ra i Prokopyevsk, e tia ïa ia ratou ia tiai e rave rahi hora i roto i te toetoe, e i te tahi taime e pau te maa hou e noaa mai ai te tahi na ratou.

I te tau auhune o te matahiti 1949, ua tapae mai te hoê pǔpǔ haava a te nuu na Moscou mai no te hiˈopoa i ta matou mau faaiteraa matamua e no te faataa e eaha te faaotihia no matou. Ua aniani mai te hoê taurearea faehau toroa here aiˈa, ia ˈu, e au ra e mea riri roa na ˈna te mau helemani. Ua oaoa roa vau i te mea e aita vau i faautuahia i te fare auri. Ua hopoihia te feia i rotopu ia matou o tei ore i faautuahia i Stalinsk, tei parauhia i teie nei Novokuznetsk, i reira ua titauhia matou ia rave i te ohipa no te patu i te hoê vahi hamaniraa uira.

To ˈu hoˈiraa ˈtu i te fare!

I te pae hopea, i te avaˈe mati 1950, ua faahoˈihia ˈtura matou i Helemani, e i te 28 no eperera, ua farerei faahou vau i to ˈu mau fetii. Noa ˈtu te oaoa rahi o to ˈu hoˈiraa ˈtu i te fare, aita to ˈu mau fifi i hope. I te mea e ua ô atu vau i roto i te mau Ui apî a Hitler no te hoê taime poto, ua faariro te mau mana toroa communistes no Helemani Hitia o te râ ia ˈu mai te hoê taata turu i te mau Nazis e ua horoa noa mai ratou te afaraa o te tuhaa maa e te ahu i faataahia. No reira, i muri aˈe i to ˈu faaearaa e toru noa hebedoma i te fare, ua faarue atura vau ia Berlin Hitia o te râ no te haere i Berlin Tooa o te râ.

Aita râ i moehia ia ˈu ta ˈu parau tǎpǔ e ia hoˈi noa ˈtu vau i Helemani, e imi au i te ravea no te tavini i te Atua. E haere pinepine au e tia ˈtu i mua i te hoê fare pure, teie râ, eita ta ˈu e nehenehe e tomo atu i roto. Ua feaa piti to ˈu manaˈo no nia i te haapaoraa, no reira ua faaoti aˈera vau e tamau noa i te pure i te Atua o vau anaˈe iho, ma te ani ia ˈna ia faaite mai i te ravea no te tavini ia ˈna.

I muri aˈe, ua faaipoipo atura vau ia Tilly, e ua noaa maira ta mâua te hoê tamaiti, o Bernd. I muri iho, i te tau uaaraa tiare o te matahiti 1955, ua paraparau maira te hoê hoa ohipa Ite no Iehova ia ˈu no nia i te Atua. Aita râ mâua i farerei faahou no te mea ua faarue taue noa matou i te fenua. Na mua ˈtu, ua faaî vau i te hoê aniraa no te haere e faaea i Auteralia. Ua reva oioi noa ˈtura matou i muri aˈe i te poroiraahia mai e ua fariihia ta matou aniraa e e tia ia matou ia ineine no te paiuma i nia i te pahi i Bremerhaven i roto e toru mahana.

Te hoê fenua apî, te hoê oraraa apî

Ua faaea ˈtura matou i Adelaide. I reira to te hoê Ite e paraparau ra i te reo helemani haereraa mai i to matou fare i te hopea o te matahiti 1957. Ua oaoa roa matou! Ua haere oioi noa matou i mua i roto i ta matou haapiiraa bibilia. I te parau mau râ, i muri aˈe i te mau ohipa atoa ta mâua Tilly i faaruru, te imi na mua ra mâua i te fanaˈo i to mâua tiamâraa mai i te haavîraa. I te mea e ua tapae matou i teie fenua mahana no Auteralia, e feia tiamâ matou e mea au roa na matou. Teie râ, ua ite atura matou e te vai atoa ra i reira te tahi atu mau huru haavîraa, te mau fifi i te pae faanavairaa, e te mau faateimaharaa o te oraraa ê atu.

Ua oaoa roa matou i te iteraa i te tumu matamua. Te na ô ra hoi te Bibilia e: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” (Ioane 1, 5:19) No reira, e tupu iho â te fifi noa ˈtu eaha te fenua o ta matou e faaea. Ua oaoa atoa matou i te iteraa i te auraa o te pure o ta ˈu i faahiti pinepine na: “Ia tae mai to oe ra basileia.” Ua taa ˈtura ia matou e ua riro te Basileia o te Atua ei faatereraa mau, tei nia i te raˈi, e ua faatoroahia o Iesu Mesia ei Arii no taua Basileia nei i te matahiti 1914. Auê te putapû e ia haapii e ua haamata ê na te Basileia o te Atua i te rave i te ohipa—ua tiahi oia ia Satani e ta ˈna mau demoni mai te raˈi mai e, na roto i te ati rahi, e fatata roa te fenua i te tamâhia i te mau ohipa iino atoa!—Mataio 6:9, 10; Apokalupo 12:12.

“Ua oti,” o ta ˈu ïa i parau. Ua ite au i teie nei e nafea ia tapea i ta ˈu parau tǎpǔ i te Atua. No reira, i te 30 no tenuare 1960, ua haamata ˈtura vau i te faatupu i ta ˈu parau tǎpǔ e tavini i te Atua na roto i te bapetizoraa ei taipe no ta ˈu euhe ia ˈna, e ua apiti atoa mai o Tilly ia ˈu i roto i te euhe kerisetiano.

Mai reira mai, hau atu i te 30 matahiti i teie nei, ua fanaˈo mâua e rave rahi mau haamaitairaa na roto i te taviniraa i te Atua. Ua haamau o Bernd i to ˈna iho utuafare i teie nei, e te tavini atoa ra oia ei matahiapo i roto i te hoê amuiraa kerisetiano. I te matahiti 1975, ua hoo mâua i to mâua fare ia tiamâ mai mâua no te haere e tavini i te vahi e titauhia ra te mau Ite no te poro i te parau apî maitai. I muri iho i te matahiti 1984, ua farii au i te tavini ei tiaau no te Piha Tairururaa a te mau Ite no Iehova i Adelaide.

Te oaoa nei mâua ta ˈu vahine i te mea e ua manuïa vau i te faatura i te parau o ta ˈu i tǎpǔ atu i te Atua i te vahi atea no Siberia hau atu i te maha ahuru matahiti i teie nei. Te tiaturi haehaa nei mâua e ua riro teie maseli i faauruahia ei parau mau no mâua nei e rave rahi taime: “Eiaha e haamoe ia ˈna i to oe atoa ra mau haerea; e na ˈna e faaite ia oe i to oe ra mau haerea.” (Maseli 3:6)—Faatiahia e Gerd Fechner.

[Hohoˈa i te api 23]

E ta ˈu vahine, o Tilly

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono