VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g91 8/12 api 6-8
  • “Eiaha faahou o Hiroshima!”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Eiaha faahou o Hiroshima!”
  • A ara mai na! 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • No te aha te mauhaa taparahi taata rahi i faaohipahia ˈi
  • E mau tumu mau anei to ratou no te haapohe i te taata?
  • “A haamanaˈo ia Pearl Harbor!”
    A ara mai na! 1991
  • Ia ora anaˈe te mau pepe tahito
    A ara mai na! 1991
  • No hea mai te fifi?
    A ara mai na! 1987
  • “Ua ineine au i te pohe no te emepera”
    A ara mai na! 1992
Ite hau atu â
A ara mai na! 1991
g91 8/12 api 6-8

“Eiaha faahou o Hiroshima!”

NOA ˈTU e ua oaoa roa te mau Tapone i to ratou upootiaraa i Pearl Harbor e ua haamanaˈo noa ratou i te reira i to ratou manuïaraa, ua moe-roa-hia râ teie taio mahana i muri aˈe i to ratou pauraa i te tamaˈi. I te aniraahia aita i maoro aˈenei i te faatereraa Tapone e no te aha aita ratou i tatarahapa no taua aroraa ra, ua pahono ihora te papai parau rahi a te hau e: “I te pae no te faanahoraa tamaˈi e ia hiˈohia te taatoaraa o te mau ohipa, te tiaturi nei au e e nehenehe te aroraa i nia ia Pearl Harbor e haapopouhia. Teie râ, ua faaafarohia te mau ohipa no nia i te tamaˈi i rotopu i te Hau marite e o Tapone na roto i te Faaauraa parau no te hau no San Francisco.”

Te faahohoˈa ra ta ˈna mau parau i te manaˈo o te tahi mau Tapone no nia i te aroraa hitimahuta o tei faatupu i te tamaˈi no Patitifa. Noa ˈtu e hau atu i te hoê mirioni Tapone e haere ra i te mau motu Vaihi i te mau matahiti atoa, o ta te vea ra Mainichi Shimbun e faataa ra, mea iti roa o te haere nei e mataitai i te pahi marite U.S.S. Arizona Memorial, o tei patuhia no te faahaamanaˈo i te aroraa no Pearl Harbor.

E haaputapû faahou te parau ra “A haamanaˈo ia Pearl Harbor!” i te mau pepe tahito i roto i te feruriraa o te tahi mau Marite, area te mau Tapone ra, e haamanaˈo ratou i to ratou mau mauiui na roto i te auê ra “Eiaha faahou o Hiroshima.” Ua haamauiui mau â te mau paura atomi o tei paaina i nia i te mau oire no Hiroshima e no Nagasaki i te avaˈe atete 1945 ra, eiaha noa i te feia iho i atihia, i nia atoa râ i te nunaa taatoa.

Ia faaroo anaˈe tatou i te aamu e faatiahia e te feia i ora mai, e taa ïa tatou i to ratou mau manaˈo hohonu. E rave anaˈe na i te hiˈoraa o Itoko, no oti noa ˈtura ta ˈna tau haapiiraa e ua riro mai oia ei papai parau i te fare a te Nuu moana i Hiroshima. Noa ˈtu e tei roto o ˈna i te fare i reira oia e rave ai i te ohipa, ua roohia oia i te anapa o te paura atomi, e ua taueue-atoa-hia oia i te uira o te haruru. “Ua tauturu atu vau i te mau faehau no te tamâ i te oire i te mau tino pohe,” o ta Itoko ïa e faataa ra. “I roto i te hoê anavai pape, ua taora te mau faehau i te hoê upea na nia i te hoê poti e ua hau atu i te 50 tino pohe to roto i te mau taime atoa e huti mai ai ratou i nia. Ua afai mai matou i te mau tino i te hiti pape e ua apapa matou te mau haapueraa e pae tino pohe e tutui atu ai i te auahi. Ua vai tahaa noa te rahiraa o ratou. Aita ta ˈu e nehenehe e parau e e tane aore ra e vahine anei, e ua oru roa to ratou vaha mai te utu o te moora ra te huru.” Eita e moehia i te mau Tapone i te hairiiri i faatupuhia e teie na paura e piti nei.

No te aha te mauhaa taparahi taata rahi i faaohipahia ˈi

Ua papai atu te orometua haapii o Shigetoshi Iwamatsu no te Fare haapiiraa tuatoru no Nagasaki, o tei roohia i te paura atomi, i te mau vea no te pae Tooa o te râ hau atu i te 20 matahiti i teie nei no te faaara ia ratou no nia i te huru o te feia i atihia. “Ua maere roa oia i te mau pahonoraa,” o ta te vea Asahi Evening News ïa e faataa ra. “Te na ô ra te afaraa o te mau pahonoraa e na te mau paura atomi i tapea i te aroraa a te mau Tapone e mea huru ê roa na te feia atihia i te paura ia titau i te hau.”

Ma te faataa i te tumu no reira i faaohipahia ˈi te mauhaa taparahi taata rahi, te na ô ra Te buka parau paari marite (beretane) e: “Ua faaoti oia [o Harry S. Truman] e faaohipa i te mau paura atomi i nia ia Tapone, ma te tiaturi e e faahope oioi noa te reira i te tamaˈi e e rave rahi taata e ora mai.” Noa ˈtu e te taa ra ia ˈna te mau manaˈo hohonu o te feia i atihia i te paura atomi, te farii ra te hoê papai vea Tapone, o Kenkichi Tomioka, o tei faataa i te parau no te mau huru tupuraa ahoaho i muri aˈe i te tamaˈi, e: “Ia hiˈohia te area taime i rotopu i te mau avaˈe mati/eperera e atete 1945, i to te mau ohipa no te faahope i te tamaˈi naearaahia i te hoê faito o tei haamǎtaˈu i te ora o te nunaa, eita tatou e nehenehe e huna i te tuhaa i ravehia e na ravea faatitiaifaro toopiti [na paura atomi], tei tano roa no te tamǎrû i te feia maamaa, o tei faataehia ˈtu i nia i te mau tia a te nuu e titau ra i te hoê ravea papu no te paruru i te fenua. E titau taua ravea nei i te gyokusai (te haapoheraa maoti hoi i te auraroraa) o te 100 mirioni huiraatira.”

Aita râ te mau taata tei erehia i te feia i herehia e ratou i roto i te mau topitaraa atomi e te mau taata tei roohia i te mau maˈi na roto i te parareraa o te mau hihi atomi, e manaˈo ra e e mǎrû mai to ratou mauiui na roto i te mau parau o te turu i te taoraraahia te pikadon, aore ra “te uira e te haruru,” mai ta te feia i ora mai e pii ra i te mau paura atomi. Noa ˈtu e mea maoro to ratou faariroraa ia ratou iho ei feia hapa ore i atihia, te taa ra i teie nei i te tahi feia tei ora mai i te paura atomi, ei mau Tapone, e tia ia ratou ia farii, mai ta te orometua haapii Iwamatsu e parau faahou ra, i “te mau ohipa iino o ta ratou i rave i roto i ta ratou mau haruraa i te tahi atu mau fenua i roto i te area no Asia-Patitifa.” I te matahiti 1990, ua faaite te hoê taata atihia i te paura i to ˈna tatarahapa no te mau ohipa iino ta Tapone i rave i roto i te tamaˈi i mua i te aro o te mau tia ěê i te mau ohipa patoiraa i te paura e ravehia i Hiroshima i te mau matahiti atoa.

E mau tumu mau anei to ratou no te haapohe i te taata?

Te vai noa ra te faufau puai i roto i te mafatu o te rahiraa taata i ora mai e o tei ite mata roa ˈtu i te ohipa i tupu i Pearl Harbor, Hiroshima, e Nagasaki. Ia hiˈo ratou i muri, te uiui nei vetahi ahiri e e tumu papu anei ta to ratou mau fenua no te titau i te tusia o te feia i herehia e ratou.

No te haaputapû i te itoito no te tamaˈi e no te faatia i te taparahiraa taata, ua faatae atoa na pae e piti i te mau parau faaino. Ua pii te mau Marite i te mau Tapone, e mau “Japs haavarevare” e mea ohie roa ˈtura na ratou ia faauˈana i te riri e te tahoo na roto i te mau parau ra “A haamanaˈo ia Pearl Harbor!” Area te nunaa Tapone ra, ua haapiihia ratou e e kichiku te mau Beretane e te mau Marite, oia hoi te auraa e “puaa demoni.” E rave rahi i Okinawa o tei turaihia ia haapohe ia ratou maoti i te topa ˈtu i roto i te rima o te mau “puaa.” Oia atoa, i muri aˈe i to Tapone tuuraa i te hau, a tapae mai ai te mau nuu tamaˈi marite i te hoê uahu tapiri mai, ua faatoro mai te raatira a te potii ra o Itoko, tei faahitihia i nia ˈtu, e piti faito raau taero. “Eiaha oe ia riro ei taoˈa hauti na te mau faehau ěê,” o ta ˈna ïa i faaue mai.

Teie râ, na roto i to ˈna mau hoa afa Tapone, afa Vaihi, ua putapû mǎrû noa ˈtura te feruriraa o Itoko e ua taa ˈtura ia ˈna e e nehenehe te mau Marite e te mau Beretane e riro ei feia auhoa, mǎrû e te maitai. Ua farerei oia ia George, te hoê taata Irelane i fanauhia i Singapour, ua taparahihia to ˈna metua tane e te mau Tapone. Ua matau atura raua e ua faaipoipo ihora. E rave rahi hoi mai ia raua o tei ite e e feia maitai roa to ratou mau enemi tahito. Ahiri e ua hiˈo paatoa ratou i te mau “enemi,” eiaha na roto i te hiˈoraa faainohia e te tamaˈi, teie râ, na roto i to ratou iho mata maramarama maitai, e pǔpǔ atu ïa ratou i te here maoti hoi i te mau topita.

Oia mau, mea faufaa roa te hau i rotopu i te mau taata niuhia i nia i te taa-maitai-raa te tahi e te tahi, ia tupu te hau na te ao atoa nei. Teie râ, ia hiˈohia te mau rahiraa tamaˈi i tupu mai te matahiti 1945 mai â, mea papu maitai e aita te taata i haapii i teie haapiiraa faufaa roa na roto i te ohipa i tupu i Pearl Harbor e i Hiroshima. Teie râ, eita atoa te hau i rotopu i te mau taata e navai no te afai mai i te hau na te ao nei. Eaha ïa te titauhia? Na te tumu parau i muri nei e faataa mai i te reira.

[Parau iti faaôhia i te api 7]

E haaputapû faahou te parau ra “A haamanaˈo ia Pearl Harbor!” i te mau pepe tahito i roto i te feruriraa o te tahi mau Marite, area te mau Tapone ra, e haamanaˈo ratou i to ratou mau mauiui na roto i te auê ra “Eiaha faahou o Hiroshima.”

[Parau iti faaôhia i te api 8]

Mea faufaa roa te hau i rotopu i te mau taata niuhia i nia i te taa-maitai-raa te tahi e te tahi ia tupu te hau na te ao atoa nei

[Hohoˈa i te api 7]

O Lloyd Barry e o Adrian Thompson, mau mitionare a te Taiete Watch Tower, i mua i te Vahi haamanaˈoraa no te Hau no Hiroshima i te matahiti 1950

[Hohoˈa i te api 8]

O Hiroshima tei vavahi-roa-hia i muri aˈe i te harururaa o te paura atomi

[Faaiteraa i te tumu]

U.S. Army/Courtesy of The Japan Peace Museum

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono