Te hoê ao vî ore
I to te taata ru-noa-raa ia mâha to ˈna mau hinaaro i te reira iho taime, aita ˈtura ta ˈna e nehenehe faahou e haavî i te mau ohipa. A hiˈo noa na i te tahi mau hiˈoraa:
I te pae o te natura: Te vavahi nei te taata i to ˈna vahi nohoraa. I roto i te hoê area taime maoro, o te ati ïa te faahopearaa; i roto râ i te hoê area taime poto, na roto i te hutiraa i te mau faufaa o te fenua nei e te oreraa e rave i te tahi ohipa no te faaiti i te haaviiviiraa, e noaa mai ïa te moni no te pae tapihaa e te hau. No reira, te tamau noa nei te vavahiraa, noa ˈtu te mau patoiraa a te feia paruru i te vahi nohoraa.
I te pae faanavairaa faufaa: Te rahi noa ra te moni ta te mau nunaa o te ao nei e tarahu nei, ma te faarahi atoa ˈtu i ta ratou mau tarahu no te haamâha i to ratou mau hinaaro i te pae faanavairaa faufaa no teie taime. Aita roa ˈtu ratou e tâuˈa ra i te mau faaararaa peapea mau a te feia tuatapapa i te pae faanavairaa faufaa — oia hoi e nehenehe te moni hau e titauhia i nia i teie mau tarahu atoa e maraa e e riro roa mai ei hopoia teimaha roa a muri aˈe aore ra mea papu ore roa te tabula faanavairaa faufaa a te hoê ao i haamauhia i nia i te niu o te tarahu i rotopu i te mau nunaa e e nehenehe e topatari ia ore anaˈe te mau nunaa veve e faahoˈi i ta ratou tarahu.
I te pae morare: Te feia rave i te raau taero e te feia inu hua i te ava, te feia hauti moni, te feia taparahi taata, te feia faaturi, te feia taiata — aita anei tatou e ite ra i teie huru feia i te parareraa na te ao atoa nei? Ua rau to ratou huru tera râ te vai ra te tahi mea otahi roa i rotopu ia ratou: Te hinaaro nei e fanaˈo i te navenave I TEIE NEI! No te “navenave” o te mau taatiraa o te tino, o te moni, aore ra o te raau taero puai, e rave rahi tei ineine i te faarue roa i te faaipoiporaa, te utuafare fetii, to ratou haava manaˈo, te maitairaa i te pae moni, te oraora-maitai-raa, te roo, e tae noa ˈtu i te ora iho, no teie mau peu navenave e morohi noa.
E nehenehe mau â e parau e eita teie nei ao e vî faahou, tei raro aˈe hoi oia i te mana o te hoê nounou e au i to te tamarii ra. Te aro nei vetahi mau taata i te hiˈoraa poto noa e faateiteihia nei i roto i teie nei ao. Teie râ, mea puai roa ˈtu â e mea ino roa ˈtu â te mau puai e faaino i te hiˈo-atea-raa e te hitahita ore i roto ia tatou paatoa nei.
E mau mana faaino huna
Ua painu roa te taata o teie nei tau, i roto iho â râ i te mau nunaa i mua roa i te pae no te tapihooraa, i roto i te mau parau e haapararehia ra na roto i te mau ravea haapurororaa parau apî. Na roto i te afata teata, te afata radio, te mau hohoˈa teata, te mau vea, te faatiatiahia nei te haamâha-oioi-raa i te hinaaro.
Te titau nei te mau poroi tiani ia outou i te na ôraa mai e a hoo, a hoo, a hoo — e a rave i te mau parau tuuraa tarahu ia nehenehe outou e hoo mai i te taoˈa i teie nei iho â. A taniuniu noa ˈtu e noaa mai ai te mau taoˈa e rave rau. ‘Eiaha e haapeapea no te aufauraa! Arauae ïa e haapao atu ai!’, o te parau faahema ïa a te mau poroi tiani. Te faataahia ra teie mau parau na roto i te tahi ravea huna no te faaara i te hinaaro. A huri na i te api o te hoê vea, e mâˈi mai ïa te noanoa o te monoˈi pîpî. A tuama i te afata radio ia faaroo outou i te taˈi o te upaupa o te mau roa i roto i to outou feruriraa e rave rahi mahana te maoro. A pata i te afata teata e e tiatonu noa ˈtu outou no te mataitai i te mau hohoˈa ieie maitai. Na roto i te upaupa peepee maitai, e purapura noa mai te mau hohoˈa ma te vitiviti ia hutihia te ara-maite-raa noa ˈtu no te hoê taime poto roa.
Eita noa te afata teata e faatiatia i te haamâharaa i te hinaaro. Te horoa maira oia i te haamâharaa. A pata noa ˈtu i te hoê pitopito, e haamâha oia i te hinaaro e faaanaanatae i te manaˈo. Mea pinepine oia i te faaanaanatae i te manaˈo na roto i te faaiteraa mai i te mau taata o te haamâha ra i to ratou iho mau hinaaro ru. E faaohipa te taata puai i te haavîraa uˈana mai te peu e ‘e tano iho â’ ia na reira i nia i to ˈna mau enemi. E haamaau atu te tamarii maramarama i to ˈna mau metua na roto i te taoraraa ˈtu i te mau parau rii faahaehaa. E topa oioi noa te hoê aamu herehere i roto i te faaturi aore ra te taatiraa pae tino na mua ˈˈe i te faaipoiporaa. Mea varavara roa te afata teata i te faahapa i teie mau taata no to ratou haavî-ore-raa i to ratou hinaaro; te faateitei nei râ oia ia ratou, ma te turu atu ia ratou na roto i te tahi hautiraa hanahana aore ra na roto i te tahi mau ata haavarevare.
Oia atoa, ua parau te hoê tumu parau i neneihia aita i maoro aˈenei i roto i te vea The Atlantic Monthly e ua riro te hohoˈa teata a Hollywood i teie nei tau “ei hohoˈa tei faaineine-maitai-hia no te haamâha i te taata i te mau taime atoa”, maoti “te mau hohoˈa te tahi i muri aˈe i te tahi o te tamau noa i te pii e: ‘E noaa pauroa ia oe!’” Aita ˈtu mea e haamâha nei i te taata mataitai i teie mahana maori râ te haavîraa uˈana. Te faataa ra te tumu parau e i mutaa ihora, “e tapea na [te mau hohoˈa teata] i te hinaaro o te taata mataitai e apiti atoa ˈtu i roto i te tueraa” area “i teie nei râ, te faaohipahia nei te haavîraa uˈana i te teata mai te hoê titauraa i te taata mataitai ia fanaˈo atoa i te navenave o te taparahiraa, te tupairaa, te tâpûraa.” Ua î roa te mau aamu e te mau paraparauraa o te mau hohoˈa teata i te ohipa puai e te haavîraa uˈana, inaha, e 25% poto aˈe te mau papai o te mau hohoˈa i teie mahana ia faaauhia i to te mau matahiti 1940, noa ˈtu e hoê â roa te mau hohoˈa.
Tei nia te mau haapaoraa o te ao nei i te hoê tiaraa faahiahia roa no te tauturu i te huitaata nei ia matara mai i te mana o teie ‘hinaaro maamaa e haamâha ia ˈna i teie nei iho â’. Inaha, e rave rahi mau raatira haapaoraa o tei faatîtî-atoa-hia e to ratou iho titauraa e haamâha oioi noa i to ratou hinaaro. Eita anei tatou e taio pinepine ra e te imi ra ratou i te puai e te mana i roto i te tataˈuraa politita, aore ra e ohipa ratou e ia hiˈo-maitai-hia mai ratou e ta ratou mau nǎnǎ haapahi na roto i te faatoparaa i te mau ture morare, aore ra na roto i te faaohiparaa i te Bibilia mai te hoê vaniti maitatai no te tapuni ia ratou ia nehenehe ratou e rave mai ta ratou e hinaaro? Maoti hoi i te faaite tahaa e eaha mau na te titauraa e haamaha oioi noa i to ˈna hinaaro — oia hoi te hoê huru faahemaraa a te hara — ua amui atu ratou i te tahi atu mau ‘faatere morare’ na roto i te haaparuparu-roa-raa i te manaˈo o te hara, ma te faahiti i te tahi atu mau parau taˈiraa nehenehe mau mai ‘te mau fifi tupuna’ e ‘te mau huru oraraa monoraa’. — A hiˈo i te tumu parau i te api 29.
Te hoê ravea no te patoi atu i te faahemaraa
Ia hiˈohia i te huru o teie nei ao, nafea ïa tatou ia aro? Nafea tatou ia rave i te mau faaotiraa ma te haapao maitai ia ore tatou ia faahemahia e te navenave haavarevare o te titauraa ru e haamâha i te hinaaro? E hitimahuta paha outou i te pahonoraa: E nehenehe te Bibilia e tauturu ia outou. Taa ê atu i ta te rahiraa o te taata e parau nei, aita te Bibilia e opani ra ia arearea. Aita oia e faaitoito ra i te hoê oraraa haavî aore ra te haapaeraa ia ˈna iho. Teie râ, te haapii maira te Bibilia nafea ia ora i te hoê oraraa oaoa, ma te tuu i te arearea i nia i te parahiraa e tano.
Te faataa ra te Bibilia i te Poiete mai ‘te Atua oaoa’, ‘te oaoa nei i ta ˈna ihora ohipa’. (Timoteo 1, 1:11; Salamo 104:31.) No te mau taata, te na ô ra te Koheleta 3:1 e: “E tau to te mau mea atoa nei, e taime to te mau mea atoa i imihia i raro aˈe i te raˈi nei.” Oia hoi, ia au i te mau irava i muri iho, e taime to te ata, e taime to te ori, e taime to te tauahi e e taime to te here. Te faateitei nei te Maseli 5:18, 19 i te au o te navenave o te mau taatiraa i te pae tino i rotopu i te tane e te vahine ia parau atu oia i te mau tane e: “Ia oaoa oe i te vahine o te apîraa ra.” Ma te papu maitai, e ere te mau haamâharaa atoa o te hinaaro i te mea ino, e no reira, eita atoa e tia ia haapae i te mau huru mauruuru atoa. Teie râ, mea pinepine e o te hitahita ore te huru e erehia ra. — Galatia 5:22, 23.
E tia ia tatou ia tuu i to tatou mau hinaaro i nia i te parahiraa e tano. E tia ia tatou ia haamau i te mau mea faufaa roa ˈˈe e tano. Te faaoaoaraa i te Atua, tera te tuhaa te tia ia tuu na mua roa i to tatou iho mau hinaaro; tera te mea matamua i roto i to tatou oraraa. I muri iho, o to tatou ïa here i to tatou taata-tupu (Mataio 6:33; 22:36-40). Ia here mau tatou i te Atua e i to tatou taata-tupu, e oaoa roa ïa tatou i te tuuraa ˈtu i te haamâharaa i to tatou iho mau hinaaro i muri aˈe i teie na titauraa e piti nei.
E tauturu atoa te mau mea faufaa i niuhia i nia i te Bibilia ia tatou ia patoi roa ˈtu i te haamâharaa i to tatou hinaaro mai te peu e e titauhia. E haapae tatou i te inu-hua-raa i te ava, te faaturi, te taiata, te hautiraa moni, te nounou, te raveraa i te raau taero e te haavîraa uˈana. E haamâha paha teie mau hara atoa i te tahi hinaaro ru, teie râ, te faaino nei ratou i te Atua e te haamauiui atoa nei i to tatou taata-tupu. Ua riro mau â te mau ture a te Atua e opani ra i teie mau hara ei tapao no to ˈna aroha ia tatou nei, no te mea a muri aˈe, e titau mau â te hara i te hoê hoo teimaha mau i te taata rave hara. E tupu mai paha teie hoo na roto i te maˈi, te amahamaharaa o te utuafare aore ra te veve. I te pae hopea, e nehenehe paha e horoa mai i te pohe aore ra i te hoê oraraa haihai e te faufaa ore.
Te peeraa i te mau hiˈoraa maitai
Te hinaaro nei te Atua e ia ora tatou i te hoê oraraa hotu mau e te oaoa; ua î roa ta ˈna Parau i te hiˈoraa o te mau tane e te mau vahine o tei na reira. I roto i te rahiraa o te mau hiˈoraa, ua turai to ratou faaroo e to ratou here i te Atua ia haamaoro atu â i te haamâharaa i to ratou iho hinaaro. (Hiˈo Hebera pene 11.) O Mose te hoê hiˈoraa rahi i roto i teie nei tuhaa. Ua paari oia ei tamaiti na te tamahine a Pharao i Aiphiti tahito ra, e ua fanaˈo oia i te hoê oraraa navenave rahi. Te puai, te mana, te faufaa e eita e ore e te mau vahine atoa o ta ˈna e hinaaro, e noaa ïa ia ˈna ahiri e ua faaea noa oia i roto i te fare o Pharao. Teie râ, ua faarue oia i teie faufaa ta ˈna no te haere na muri i te nunaa Iseraela tei haavahavahahia e tei faatîtîhia. No te aha?
Te pahono ra te Hebera 11:25 e ua maiti o ˈna e ia ‘hamani-ino-hia oia na muri i te nunaa o te Atua maoti hoi i te fanaˈo i te navenave poto noa o te hara’. Ua papu maitai ia Mose e eaha mau na te haamâharaa ru o te hinaaro. Mea ru. Mea poto. Aita e maoro e ua oti. No reira, maoti hoi i te tuu i te tapao i nia i te mea o te horoa mai i te navenave no te hoê noa taime, ua titau oia ia noaa mai te oaoaraa no a muri aˈe. Mai ta te Hebera 11:26 e parau ra: “Te haapao maite ra hoi oia i te utua ra ei hoo.” Ua tiaturi maite oia i te hoo, e ua tiaturi atoa oia i te Atua e horoa i te hoo. Te na ô ra te irava 27 e: “Itoito maite atura oia i te hiˈoraa ˈtu i te Atua, i tei ore e itea ia hiˈo ra.”
E ata paha vetahi i te maitiraa ta Mose i rave. E parau mai paha vetahi e ahiri e o ratou aˈe tera, e maiti ïa ratou i te faufaa, te puai, te roo. Teie râ, a hiˈo na: Ahiri e ua maiti o Mose e haapao i to ˈna hinaaro, e ite anei tatou e o vai ra o ˈna i teie mahana? E tapae roa mai anei to ˈna iˈoa aiphiti na roto i te tahi huru papairaa aiphiti i nia i te tahi pǎpǎ ofai tei afâ aore ra tei apoohia e vaiihohia i roto i te hoê fare vairaa tauihaa tahito, te hoê huˈahuˈa taa-ore-hia ta te tahi feia maimi i te pae no te ihipǎpǎ anaˈe e nehenehe e tuatapapa? Aore ra, tera hoi te mea papu aˈe, e moe roa anei oia i raro aˈe i te repo e te one o na senekele e 34? Eaha ˈtura ïa no ta ˈna hoo? E nehenehe anei o Mose e tiaturi e e haamanaˈo mai Iehova ia ˈna ahiri e ua maiti oia i te eˈa ohie o te faaoaoaraa ia ˈna iho?
Ua riro te iˈoa o Mose ei haamanaˈoraa no te mau mirioni taata i teie mahana. Ua papu maitai to ˈna tiaturiraa no a muri atu. E nehenehe atoa to outou iho tiaturiraa no a muri atu e mau papu. E nehenehe atoa outou e riro ei faaitoitoraa no vetahi ê. Ia rave outou i te mau faaotiraa i roto i to outou oraraa, te hoê faaotiraa faufaa roa aore ra te hoê faaotiraa haihai roa, eiaha outou e vare na roto i te parau rii haavarevare a teie nei ao oia hoi e tia ia noaa ia outou i te mea o ta outou e hinaaro ra I TEIE NEI! A aniani na: Ua tuea anei te mea o ta ˈu e hinaaro ra e ta to ˈu Poiete e hinaaro ra no ˈu nei? Ia tapapa vau i te mea o ta ˈu e hinaaro ra i teie nei, e tuu anei au i ta ˈu mau tapao i te pae varua i muri? E nehenehe anei au e erehia i te hoo? Eaha te huru hiˈoraa o ta ˈu e horoa ra no to ˈu mau hoa e to ˈu utuafare?
Eiaha e pee i te hiˈoraa poto roa o teie nei ao maoti hoi i te hiˈoraa mahorahora maitai o te paari o te Atua. Eiaha e taui i te oaoaraa maoro no te tahi navenave poto roa, te taoˈa mure ore no te taoˈa morohi oioi noa. Inaha, te pûpû maira to tatou Poiete i te haamâharaa i roto i te hoê faito faahiahia roa. Te na ô ra te Salamo 145:16 no nia ia ˈna e: “Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” E nehenehe tatou e fanaˈo i te haamâharaa o ta ˈna e horoa mai i teie nei iho â; area vetahi ra, e titau ïa i te taime e te faaoromai. Mea oaoa roa te hoê oraraa e pûpûhia no te tavini ia Iehova — te haviti o te poieteraa, te mau auraa auhoa mahanahana mau, te faahiahia o te hoê ohipa itoito e te faufaa, te oaoaraa ia haapii i te mau pahonoraa i te mau uiraa fifi roa ˈˈe o te oraraa. Hau atu i te reira, te horoa maira te Poiete i te ora o te haamâha ia tatou e a muri noa ˈtu. — Ioane 17:3.