VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/5 api 24-25
  • Te mau pupuhi—Te hoê ati pohe

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau pupuhi—Te hoê ati pohe
  • A ara mai na! 1990
  • Papai tei tuea
  • Uiraa a te feia taio
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2017
  • Te mau pupuhi—Te hoê huru oraraa
    A ara mai na! 1990
  • Te mau pupuhi—E ere noa na te tane
    A ara mai na! 1990
  • E tia anei ia ˈu ia haapii i te taputô?
    A ara mai na! 1995
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/5 api 24-25

Te mau pupuhi—Te hoê ati pohe

“TE MANAˈO nei te taata e e navai noa ia faatano atu i ta ratou pupuhi i nia i te hoê taata no te faaruru i te hoê tupuraa fifi, o ta te hoê mutoi rahi ïa e parau ra. Tera râ, mai te peu e eita te reira e manuïa, e haamarirau ratou, mai te mau rahiraa mutoi o tei haamarirau hoê tuhaa tetoni iti e o tei pohe roa.” Teie te tahi atu parau a te hoê mutoi matau-maitai-hia e haapao ra i te parururaa o te huiraatira: “E rave rahi mau taata mea fifi roa na ratou ia taa e, ia rave ratou i te hoê pupuhi, e nehenehe ïa ratou e ora noa e te manaˈo ra e ua taparahi ratou i te hoê taata. Inaha, noa ˈtu e e ere na outou e pupuhi, na te hoê râ taata taparahi taata e pupuhi mai, mea atâata aˈe mai te peu e e mauhaa ta oe i te ore roa.”

Inaha, mai ta te hoê vahine papai vea, e mau mutoi to ˈna mau fetii e e vahine aravihi roa no te pupuhi, i papai “mai te peu e e taata maramarama oe, e taa ïa ia oe e mea rahi aˈe te fifi ta teie ohipa hooraa pupuhi e horoa mai maoti hoi i te arai i te fifi. Ua feruri anei teie mau vahine e hoo ra i te hoê pupuhi ‘haviti’, i te huru o te hoê taata o ta ratou e pupuhi atu i nia i te upoo? E ere roa ˈtu teie hohoˈa i te mea haviti. Ua ite ê na anei ratou i te hoê taata tei rarerare roa te hohoˈa mata e te hoê paainaraa ofai pupuhi? (...) E nehenehe anei ta ratou e faatano i ta ratou pupuhi i nia i te mafatu?”

Mai te peu e e hamani-ino-taue-noa-hia outou, ehia taime ta outou e rave no te haere e tii i ta outou pupuhi? A feruri na i te ohipa i tupu i nia i teie vahine papai vea: “Ua haruhia vau e te hoê taata i faataero ia ˈna tei maamaa-roa-hia, e tipi tupai puaa ta ˈna; aitâ vau i ite aore ra i faaroo noa ˈˈe ia ˈna, tei nia iho te tipi i to ˈu arapoa. Mai te peu e ua noaa mai ia ˈu i te haru i ta ˈu pupuhi, o vai ïa te upootia?” Te na ô faahou ra oia e: “Eita roa ˈtu vau e opua e rave i te hoê pupuhi no te paruru ia ˈu nei. Eiaha no te tahi tumu morare, no te mea râ e mea tano iho â ia na reira.”

E hiˈopoa anaˈe na i teie nei i te tahi mau ohipa peapea mau i tupu. “Te mau taime varavara roa i reira te hoê pupuhiraa e tupu ai i rotopu i te hoê taata eiâ e te fatu fare, e nehenehe e parau e, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, mea aravihi aˈe te taata eiâ ia faaohipa i ta ˈna pupuhi, area te fatu fare ra, e tapae oioi oia i te fare vairaa taata pohe”, o ta te vea Time no te 6 no febuare 1989 ïa e faataa ra. Noa ˈtu e e nehenehe paha te hoê pupuhi e faataui i te manaˈo i roto i te arairaa i te ohipa taparahi taata, mea haihai roa ïa teie vahi maitai ia faaauhia i te mau faainoraa o ta ˈna e faatupu. E rave anaˈe na i te hiˈoraa o te mau taata e haapohe nei ia ratou. I te Fenua Marite anaˈe, i roto i te hoê area e 12 avae, hau atu i te 18 000 taata tei haapohe ia ratou e te hoê pupuhi.

Eita e nehenehe e faataa e ehia rahiraa o teie mau taata tei haapohe ia ratou ma te ore e feruri, o te ora noa râ paha ahiri e aita ta ratou pupuhi i noaa i roto i te hoê pute aore ra i roto i te afata vairaa ahu. Teie râ, no te ohie to ratou raveraa mai i te hoê pupuhi, aita ˈtura ta taua mau taata ra e taime no te feruri maitai e, peneiaˈe paha, no te faaora ia ratou. Mai te peu e e apiti-atoa-hia ˈtu i te rahiraa o te mau taata atoa i haapohe ia ratou e te hoê pupuhi i roto i te ao nei, mea mehameha roa paha te numera e itehia mai.

Ua faataa te vea Time no te 17 no tiurai 1989 e i roto i te hebedoma matamua no me 1989, aita i iti mai i te 464 feia o tei taparahihia e te pupuhi i te Fenua Marite anaˈe. “I teie matahiti, hau atu i te 30 000 taata ê atu o te pohe atoa mai teie te huru”, o ta teie vea ïa e parau ra. Te na ô faahou ra oia e: “I roto i te area e piti matahiti, mea rahi aˈe te mau Marite e pohe nei na roto i te mau pepe ofai pupuhi ia faaauhia i te mau taata atoa i pohe i te SIDA i taiohia e tae roa mai i teie mahana. Oia atoa, te taparahi nei te mau pupuhi hau atu i te mau Marite i roto i te hoê area e piti matahiti ia faaauhia i te rahiraa taata i pohe i roto i te tamaˈi no Viêt Nam.”

O te mau metua e fatu ra i te mau mauhaa, te tia ia amo i te hopoia ia faaohipa anaˈe ta ratou mau tamarii i te reira no te haapohe ia ratou aore ra no te taparahi i te tahi atu mau taata. Teie te nehenehe e taiohia i roto i te hoê vea: “Ia au i te parau a te mutoi, ua taaihia te maraaraa o te rahiraa o te mau taurearea e haapohe nei ia ratou iho i te matahiti 1988, i te ohieraa to ratou raveraa mai i te hoê pupuhi, no te mea ua haapue noa te mau metua i te mau mauhaa i ǒ ratou no te paruru ia ratou. (...) Mai te peu e e pupuhi ta outou i to outou fare, te vai ra iho â te hoê taime e nehenehe ai te hoê tamarii e rave i teie mauhaa i te hoê mahana.” “I te matahiti i mairi aˈenei [i te matahiti 1988], hau atu i te 3 000 tamarii o tei taparahi i te tahi atu mau tamarii”, o te parau ïa i faahitihia i te avae tiunu 1989 ra i roto i te vea marite a te afata teata.

E te mau metua, ua ite anei outou e teihea roa ta outou mau pupuhi? Ua ite te mau metua o te hoê tamaroa e ahuru matahiti i te reira, tera râ, ua ite atoa teie tamaroa. Mai ta te New York Times no te 26 no atete 1989 i parau, “ua tuu atura oia i te ofai i roto i te pupuhi auau animala a to ˈna metua tane e ua pupuhi atura i nia i te hoê tamahine iti o tei faatiatia na i te na ôraa e mea aravihi aˈe o ˈna i te hautiraa vidéo, ma te taparahi pohe roa hoi ia ˈna”. Ua ite anei outou e eaha ta ta outou tamaiti aore ra ta outou tamahine e uta ra i pihai iho i te faraoa aore ra te mau faraoa monamona o ta outou i horoa ˈtu na ˈna (...)? E tiaturi anei outou ahiri e e parauhia ˈtu outou e eita e ore o ta outou paha pupuhi? A feruri na i te mea o ta teie mau metua i manaˈo i to te hoê tia no te fare haapiiraa parauraa ˈtu ia raua e ua itehia ta raua tamarii e 5 matahiti e te hoê pupuhi 6,35 e ofai to roto, i roto i te hoê vahi tamaaraa î roa i te taata i reira te amu noa ra te mau tausani mau tamarii haere haapiiraa i ta ratou faraoa e ta ratou faraoa monamona e te inu ra i ta ratou û.

I muri iho i te matahiti 1989, ua itehia te hoê tamarii haere haapiiraa e ono matahiti e faaiteite noa ra i te hoê pupuhi e ofai to roto. I roto i tera noâ avae, ua tapeahia te hoê tamarii e 12 matahiti no te mea ua afai mai oia i te hoê pupuhi e ofai to roto i te fare haapiiraa. Ua tupu teie mau ohipa i roto i te hoê â vahi. I Floride, aita te hoê tamahine haere haapiiraa i manuïa i te ape i te mau faahopearaa riaria mau o te tâuˈa ore o te hoê tamahine e 11 matahiti o tei afai mai i te hoê pupuhi e ofai to roto i te fare haapiiraa. Ua puta hape hoi oia i te hoê ofai i nia i te tua a faaiteite noa ˈi tera tamahine i te pupuhi i to ˈna mau hoa.

Ua parau te hoê raatira fare haapiiraa e: “Fatata ta matou mau tamarii iti haere haapiiraa e ono matahiti o te hoˈi atu i te fare, ua ite paatoa ratou e e pupuhi to te fare.” Ia au i te hoê orometua haapii, “e rave rahi o ratou tei ite maitai e eaha te ohipa e tupu ia rave-anaˈe-hia te hoê pupuhi no te mea ua pohe to ratou metua tane, to ratou metua fetii aore ra to ratou taeae”. Ua tamau roa te tahi mau fare haapiiraa i te tahi mau matini hiˈopoa i te auri no te maimi i te mau pupuhi e afaihia mai e te mau tamarii nainai, ma te ore e faahiti i te mau tamarii paari aˈe. Eita anei e tia e na te mau metua e amo i te hopoia no te mau ohipa a ta ratou mau tamarii, te mau metua iho â râ e farii nei e e nehenehe ta ratou e vaiiho i te pupuhi i to ratou fare i te vahi e iteahia ˈi e ta ratou mau tamarii?

E tamǎrû paha vetahi i to ratou manaˈo na roto i te parauraa e ua tahuna-maitai-hia ta ratou mau mauhaa e eita ta ratou mau tamarii aore ra te tahi atu taata e nehenehe e ite e teihea roa. Tera râ hoi, te haapapu maira te mau tamarii e pohe nei e e huru feruriraa papu ore roa teie. Inaha, a feruri na: “Teie te ohipa papu maitai, o ta te hoê raatira mutoi ïa e parau ra: mai te peu e huna maitai outou i ta outou pupuhi ia ore te hoê taata, ta outou mau tamarii, te feia e haere mai i te fare, aore ra te tahi atu taata, e pepe, eita roa ˈtu ïa e noaa ia outou ia tupu taue noa mai te mau fifi no reira outou i hoo mai ai i teie pupuhi.”

Ia au i te mau numera a te mutoi i faahitihia i roto i te vea Time, noa ˈtu e e faaohipa te hoê taata i ta ˈna pupuhi i ǒ na, “e ono manuïaraa ia pupuhi atu o ˈna i nia i te hoê melo o to ˈna utuafare aore ra i nia i te hoê hoa maoti hoi i te taata i tomo mai i roto i te fare”. “Te itehia ra hoi e e pupuhi te hoê vahine aore ra te hoê metua vahine o tei manaˈo e ua faaroo oia i te hoê taata eiâ, i nia i ta ˈna tane aore ra ta ˈna tamaiti o tei hoˈi mai i te fare i te po roa”, o ta te hoê taata haapao i te parururaa ïa i parau. I te uiraa ra nafea te mau taata e nehenehe ai e paruru i to ratou fare, ua pahono oia e: “Te ravea maitatai roa ˈˈe no te paruru ia ˈna iho, o te haapaeraa ïa i ta ˈna mau faufaa maoti hoi i to ˈna ora. Te haere mai nei te rahiraa o te mau taata eiâ no te eiâ eiaha râ no te taparahi i te taata. Te rahiraa o te mau taparahiraa taata e te pupuhi, e tupu ïa maoti te pupuhi o te fatu fare iho. I roto i te mau tupuraa atoa, mai te peu e e hinaaro te feia e ora ra i te oire e paruru maitai aˈe ia ratou, e tia ia tatou ia tamata i te faaineine i te mau ‘pǔpǔ tiai’ no te aro i te ohipa taparahi taata.” Hau atu, e tia i te feia e pupuhi ta ratou, ia aniani e ua ineine anei ratou i te haapohe i te hoê taata no te paruru-noa-raa i te taoˈa e vai ra i roto i te hoê pute aore ra te hoê pute moni aore ra te tahi atu mau tauihaa i roto i te hoê fare.

Mai te peu e e faaite outou i te paari, eita ïa outou e haapaari atu i mua i te hoê taata e haamǎtaˈu mai i to outou ora no te eiâ i ta outou mau taoˈa. Mea faufaa roa ˈtu â hoi to outou ora.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono