VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/5 api 22-23
  • Te mau pupuhi—E ere noa na te tane

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau pupuhi—E ere noa na te tane
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te rahi noa ˈtura ratou
  • Te mau pupuhi—Te hoê ati pohe
    A ara mai na! 1990
  • Uiraa a te feia taio
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2017
  • Te mau pupuhi—Te hoê huru oraraa
    A ara mai na! 1990
  • Te tiaraa o te vahine i roto i te mau Papai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/5 api 22-23

Te mau pupuhi—E ere noa na te tane

I ROTO i te ao o te ohipa faatianianiraa, ua faaohipahia i te hohoˈa o te tane haviti maitai e tapea ra i te hoê pupuhi no te faaitoito i te hooraa o te mau tauihaa, mai te avaava e tae atu i te mau pereoo e oia atoa te mau ahu e te mau mauhaa, ma te ore e faahiti i te tahi atu mau mea tei taotia-noa-hia na roto i te feruriraa o te feia haapao i te parau faatianiani.

I te Fenua Marite iho â râ, e faaite-noa-hia mai te tane e ta ˈna pupuhi. I roto i te mau vahi ori-haere-raa, i nia i te mau tii o te mau aito i haru na i te fenua, e itehia iho â te hoê pupuhi, i roto i to ratou rima aore ra i nia i to ratou hatua. Area te mau hohoˈa e faaite ra i te tau o te Far West ra, noa ˈtu e aita e parau i raro aˈe, e ite-oioi-noa-hia eaha teie mau hohoˈa na roto i te pupuhi e ono ofai ta te mau tane e tuu i nia i te hatua. E itehia te parau ra “pupuhi” i roto i te iˈoa o te mau hohoˈa teata e rave rahi. I roto i te mau hohoˈa afata teata e te mau hautiraa teata au-roa-hia e te taata, na te vitivitiraa o te mau paainaraa ofai pupuhi e pupuhihia e ‘te feia maitai aore ra te feia ino’ i roto i te mau vahi atoa e te mau huru tupuraa atoa, e faaieie i te hohoˈa. Mai te peu e e hinaarohia e faatane i te hoê tane paruparu, e tuuhia ˈtu i te hoê pupuhi i roto i to ˈna rima e e faaitehia mai ma te haapapu roa i te mau taata pohepohe e tarava noa ra i mua ia ˈna.

Tera râ, te rahi noa ˈtura te mau vahine teie e anaanatae nei i te mau pupuhi. I roto i na piti ahuru matahiti hopea nei, ua faaite mai te mau hohoˈa afata teata i te mau mutoi vahine aore ra te mau mutoi huna, e aro atu i te mau taata iino i roto i te mau pupuhiraa i reira ratou e upootia ˈi na roto i te tanoraa o ta ratou ofai pupuhi e te puai o ta ratou mauhaa.

Mea rahi roa te mau vahine teie e tapao nei i to ratou iˈoa i roto i te mau vahi haapiiraa i te pupuhi i reira ratou e haamataro ai i te pupuhi i nia i te mau hohoˈa taata, ma te faatano i te ofai pupuhi i ropu i te mata.

Eiaha ïa e maerehia ia ite tatou e te hoo-rahi-hia nei te mau pupuhi nainai i hamani-taa-ê-hia no te mau vahine. “E Mama ma, eita outou e rave i te hoê raau faanoanoa no te tane, o ta te hoê vahine papai vea ïa i papai, no te aha ïa outou e rave ai i te hoê pupuhi i hamanihia no te tane? Te hinaaro nei hoi outou i te hoê pupuhi mama, o te ore to ˈna hohoˈa e faaino i to outou maiuu, te hoê pupuhi nainai nehenehe maitai, e pupuhi puai atoa râ. No reira, e maiti paha ïa outou i te hoê LadySmith, numera pupuhi 9,65 (...), e peni ninamu anaana aore ra tei haamanina-rii-hia, e te muaraa o te pupuhi i te faito o ta outou e hinaaro.” Ua faaite te hoê taata aravihi i to ˈna manaˈo no nia i te mau hinaaro o te mau vahine i te pae no te mau mauhaa i te na ôraa e: “Te titau nei te hoê vahine i te hoê pupuhi haviti. Te hinaaro nei oia i te tahi taoˈa ieie, o ta ˈna e nehenehe e tuu i roto i ta ˈna pute iti, o te ore râ e faaino i ta ˈna vairaa ueue aore ra ta ˈna hiˈo (...). Mea au roa na te mau vahine e rave rahi i te mau mea e tano maitai te tahi e te tahi e e tano maitai atoa te mau peni. Eita ratou e hinaaro i te hoê taoˈa o te horoa i te hoê hohoˈa iino aore ra hamani ino (...). Te hoo nei ratou i te hoê pupuhi no te paruru ia ratou, tera râ, aita ratou e hinaaro ra i te hoê mauhaa hairiiri.”

Vetahi mau pupuhi nainai i hamanihia no teie mau vahine haapeu, e mau mauhaa e pae ofai ïa, numera pupuhi 9,65; te faaauhia ra teie mau mauhaa e te muaraa e piti roa — 5 e 8 tenetimetera — ia tano maitai e te hoê pute nainai. Ua hamaninahia te tapearaa, tei faaunaunahia e te miro, area vetahi ra, e tano maitai ïa i te mau peni marau rii. “Mea nehenehe roa, o ta te hoê vahine ïa e parau ra, e ia manaˈo vau, mea ohie roa ia faaohipa.” Hau atu, te hamanihia nei i teie nei i te mau pute nainai i reira te vai ra te hoê vahi faataahia no te mau pupuhi nainai na te mau vahine. “Te hoê vahine e pupuhi ta ˈna aita râ ta ˈna e pute e tano maitai, e fifihia ïa o ˈna, o ta te hoê o ratou ïa e parau ra. Inaha, e î roa te muaraa o ta ˈna pupuhi i te mau huˈahuˈa faraoa monamona, te mau toetoea monamona, aore ra te avaava mai te peu e te pupuhi ra o ˈna i te avaava, aore ra te tahi taoˈa e haapue noa i roto i te pute a te hoê vahine.” Te manaˈo nei te tahi mau taata e i te hoê mahana, e matau-roa-hia ia ite atu i te mau vahine e hahaere noa ra e te hoê pupuhi i roto i ta ratou pute mai te hoê paruru amarara ra te huru.

Te rahi noa ˈtura ratou

Ua faaite mai te hoê titorotororaa manaˈo apî e i te Fenua Marite, i rotopu i na matahiti 1983 e 1986, “ua maraa” te numera o te mau vahine e fatu ra i te hoê pupuhi “fatata e 53% e ua hau roa ˈtu i teie nei i te 12 mirioni”. Te faaite atoa ra teie titorotororaa e i roto i taua na matahiti e toru ra, “fatata e 2 mirioni vahine hau atu â tei opua e hoo mai i te hoê pupuhi”. I roto i te mau vea na te mau vahine, te hutihia ra to ratou manaˈo i nia i te faufaaraa ia paruru ia ratou, na roto i te faaiteraa i te hoê vahine e hoˈi ra i to ˈna fare e o te ite atu i te hiˈo o to ˈna uputa tei tupararihia. O ˈna anaˈe to ˈna faaearaa? E pupuhi anei ta ˈna no te paruru ia ˈna mai te peu e e farerei oia i te hoê taata tei tomo mai i ǒ na? Te numera niuniu tamoni ore i papaihia i raro i te parau faatianiani, o te numera ïa o te hoê taata hamani pupuhi, e faaau ra i te hoê haapueraa pupuhi apî ieie maitai na te mau vahine.

“Ua riro teie mau parau faaiteite mai te miti papaa i nia i te hoê pepe”, o ta te hoê ïa o ratou i parau. Te tumu, te rahi noa ˈtura te mau vahine e ora nei o ratou anaˈe aore ra e ta ratou mau tamarii; te ite nei ratou i to ratou paruparu i mua i te mau ohipa taparahi taata, e mea pinepine hoi e mea tano iho â ia manaˈo ratou mai te reira te huru. I roto i te rahiraa o te mau oire rarahi, ua maraa te rahiraa o te mau haruraa vahine. Te eiâhia nei te pute a te mau vahine, mea pinepine hoi i raro aˈe i te haamǎtaˈuraa o te hoê tipi. E hamani-ino-hia ratou i nia i te purumu, i roto i te mau vahi tapearaa pereoo, e tae noa ˈtu i roto i te mau fare teitei e vahi ohiparaa i te mahana. E eiâhia te fare o te mau vahine o ratou anaˈe to ratou faaearaa, i roto anei i te hoê piha nohoraa, te hoê fare aore ra te hoê fare nohoraa, ia taoto anaˈe ratou. “Mea maitai aˈe mai te peu e e haapii matou i te paruru ia matou iho, o ta hoê vahine ïa i parau; i te mea e apiti rahi atura matou i roto i te oraraa o te totaiete te rahi noa ˈtura te ino, fatata roa, e titauhia matou ia paruru ia matou iho.”

“Te hoˈi ra vau i te fare na raro, o ta te hoê ïa vahine i parau i roto i te hoê uiuiraa manaˈo na roto i te afata teata, a haru mai ai te hoê tane ia ˈu na muri mai; e tipi ta ˈna e ua taoro atura ia ˈu i raro ma te haru atoa i ta ˈu pute. I taua taime ra, ua manaˈo atura vau e e tia ia rave i te tahi ohipa.” I teie nei, ua noaa ta ˈna parau faatia no te rave i te pupuhi e ua haapii oia i te pupuhi i roto i te hoê vahi haapiiraa. Eaha to ˈna manaˈo i teie nei? “Aita vau e paruparu faahou ra. Te manaˈo nei au e e pupuhi ta ˈu e ua ite au i te pupuhi; auê hoi e, aita vau e riaria faahou ra. Maoti teie taoˈa iti auri ra i roto i to ˈu rima, e nehenehe vau e paruru ia ˈu nei.”

Mea papu maitai e tera atoa te manaˈo o na hau atu i te 12 mirioni vahine i te Fenua Marite, e te tahi atu â — o vai râ tei ite e ehia râ? — e fatu nei i te hoê pupuhi ma te faatia-ore-hia e te ture. Te manaˈohia ra e mea rahi roa ratou i roto i te ao nei. Teie râ, ua niuhia anei teie faaotiraa i nia i te mau ohipa papu? Hou outou e haere atu ai e hoo mai i te hoê pupuhi no te paruru ia outou, a hiˈo na i te parau ta te mau mutoi e faahiti ra e ta te mau numera e faataa ra.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono