VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g89 8/2 api 5-7
  • Te huru hapa ore—Eaha te manaˈo o te mau katolika?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te huru hapa ore—Eaha te manaˈo o te mau katolika?
  • A ara mai na! 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Amahamaharaa e faaheporaa
  • Te feia manaˈo feaa i to tatou nei tau
  • Eita anei te pâpa e hape?
    A ara mai na! 1989
  • Te hoê maitiraa fifi no te ekalesia katolika
    A ara mai na! 1991
  • No te aha teie mau amahamaharaa?
    A ara mai na! 1990
  • No te aha te mau epikopo katolika i tairuru ai?
    A ara mai na! 1986
Ite hau atu â
A ara mai na! 1989
g89 8/2 api 5-7

Te huru hapa ore—Eaha te manaˈo o te mau katolika?

EAHA te manaˈo o te rahiraa o te mau katolika i te haapiiraa no nia i te oreraa te pâpa e hape? A hiˈopoa na i te mau manaˈo i muri nei ta te papai vea a te A ara mai na! i Italia, i tapao mai:

Teie ta A. M., paruru katolika e faaea ra i Bergame, e parau ra: “Te taata e parau ra e te faaohipa ra oia i te haapaoraa katolika, e tia ïa ia ˈna ia tiaturi i ta ˈna mau haapiiraa atoa. Papu maitai, eita te tumu parau no nia i te hapa-ore-raa te pâpa e nehenehe e horoa mai i te tahi faataaraa papu maitai; tei te faaroo hoi o te taata tataitahi. E tiaturi tatou aore ra eita.”

Teie ta hoê katolika no Palerme, o P. S., e parau ra: “Mea faufaa roa no ˈu, eiaha e e niu bibilia anei to te tooma aore ra aita, o te iteraa râ e te papu-maitai-hia ra anei to ˈna tiaraa i roto i te Ekalesia e to ˈna faufaaraa i to tatou nei tau. Te ora nei tatou i roto i te hoê ao arepurepu, i roto i te hoê Babulonia mau i te pae no te mau manaˈo. Aita to te mau taata e manaˈo papu faahou e te hinaaro nei ratou i te tahi pu papu maitai.”

Area vetahi mau katolika ra, e manaˈo faaino ïa to ratou. Mai te huru ra ïa e e parau ta te aamu no nia i te pâpa i roto i to ratou manaˈo feaa. “Noa ˈtu â to ˈu tiaraa katolika faaohipa i ta ˈu haapaoraa, mea fifi roa na ˈu ia tiaturi i taua haapiiraa nei [oia hoi te oreraa te pâpa e hape], ta L. J. ïa, papai vea i Roma, e parau ra. Te faahapa ra hoi te aamu o te mau pâpa i taua haapiiraa ra.”

Area o A. P., taote i Roma, teie ïa ta ˈna i parau: “Eita roa ˈtu vau e tiaturi. E taata hoi o ˈna mai te mau taata atoa, e e hape atoa o ˈna. Ua hape o ˈna ia faaô o ˈna ia ˈna i roto i te ohipa politita. Te Atua anaˈe ra te ore roa ˈtu e hape.”

E ere hoê â manaˈo to te taatoaraa. I te matahiti 1982, i Roma, te manihini a te Vaticana, 57 % o te mau katolika tei faariro na i te huru hapa ore o te pâpa mai te hoê o te mau tooma faahapa-roa-hia ˈˈe. I te fenua Potiti, e 54,6 % anaˈe o te mau katolika teie e tiaturi nei, e i te fenua Paniora, aita i hau i te 37 %.

E nehenehe anei e parau e maoti hoi i te turu i te autahoêraa o te Ekalesia katolika, ua faatupu taua tooma nei i te mau aimârôraa e te mau amahamaharaa? Te haapapu mai nei hoi te Tuatapaparaa e ua riro mau oia ei tumu no te amahamaharaa mai te haamataraa mai â, inaha, ua haamata hoi te aimârôraa i te senekele XIX, i roto i te apooraa a te mau epikopo tei opua e ia haamanahia taua haapiiraa ra.

Amahamaharaa e faaheporaa

Ua papu-maitai-hia e i te matahiti 1870, e mau aimârôraa uˈana mau tei tupu i rotopu i te mau epikopo e te mau karadino i roto i te apooraa a te mau epikopo i te Vaticana. Te faahiti ra te La Civiltà Cattolica no taua matahiti ra, i te parau no te hoê “aimârôraa rahi”, ma te haapapu mai e aita noa ˈˈe te mau jésuites e manaˈo ra e “e farerei te hoê parau mau faufaa roa i taua huru patoiraa ra”.

Ua faahiti te taata tuatapapa aamu helemani ra o Ferdinand Gregorovius i roto i ta ˈna mau buka i te parau no “te mau rururaa aimârô”. Te rururaa i tupu i te 22 no mati 1870, e rururaa rahi aimârô roa ˈˈe ïa. Ua haamamuhia o Josip Strossmayer, te hoê o te mau epikopo e rave rahi o te apooraa i patoi i te huru hapa ore o te pâpa, na te mau tuô a te mau epikopo e turu na i taua tooma ra. Ia au i te parau i tapaohia e te apooraa, a parau noa ˈi o Strossmayer, e “maniania rahi” na taua mau epikopo ra ma te faaite mai i to ratou mauruuru ore e ‘tuô’ na hoi i te na ôraa e: “A tuu ia ˈna i rapae!” “A haere i rapae! A haere i rapae!”

Ua faaite mai te tahi atu mau taata tuatapapa aamu e ua faahepo rahi te pâpa e tae noa ˈtu hoi te tahi atu mau tia roma, vetahi mau melo o te apooraa ia haamanahia iho â taua haapiiraa ra. No nia i taua tumu parau nei, te faahiti ra te taata papai aamu ra katolika o Roger Aubert, i te parau no te hoê “aimârôraa” i rotopu ia Pie IX e te karadino Guidi, no Bologne, tei riro hoi ta ˈna mau parau i faahiti i mua i te apooraa ei mau parau au-ore-hia e te pâpa. I te mea hoi e i roto i ta ˈna oreroraa parau, ua faahiti mai te karadino i te parau no te mau tutuu, ua taora maira o Pie IX ia ˈna ma te riri e: “O vau te mau tutuu!”

Te hinaaro mau ra hoi te pâpa e ia fariihia taua haapiiraa ra. Teie ta ˈna i parau: “Teie ta ˈu opuaraa, ia ite noa ˈtu vau i te apooraa ia ore roa ˈtu e farii i taua haapiiraa ra, e faaore ïa vau i taua apooraa ra e na ˈu iho e horoa i te auraa no taua haapiiraa ra.” Teie ta te La Civiltà Cattolica i parau: “Eiaha atoa tatou e faaiti mai i te faufaaraa aore ra e faatano i te tahi mau opuaraa ta te pae rahi o te apooraa e ta te pâpa Pie IX i rave, e tae noa ˈtu hoi te mau opaniraa e te mau fifi ta te pae iti i faaruru.”

Mai teie te huru ta te hoê buka Aamu, faataaraa mai i te mau ohipa i tupu: “Ua faahepo te mau tia o te pâpa i te mau epikopo ia nehenehe te ture no nia i te hapa-ore-raa te pâpa ia haamanahia.” Teie râ, aita taua mau “faaheporaa” ra i tamǎrû noa ˈˈe i te pae patoi; ua faarahi noa ˈtu râ te reira i te mau aimârôraa. I muri aˈe i te apooraa, ua faaatea ê aˈera te hoê tuhaa o te mau upoo faatere haapaoraa ia ratou i te Ekalesia katolika. Mai roto mai i taua faataa-ê-raa no ratou ra, te tupuraa te taatiraa o te mau “katolika tahito”, teie e ohipa nei â i te fenua Auteteria, i te fenua Helemani e i te fenua Helevetia.

Te feia manaˈo feaa i to tatou nei tau

Mai reira mai, aita te aimârôraa no nia i taua tooma ra i mǎrû mai. I te matahiti 1970, a fatata mai ai te haneraa o te matahiti i reira taua haapiiraa ra i te haamanaraahia, ua uˈana noa ˈtu â te mau aimârôraa.

I te hopearaa o te mau matahiti 60, ua papai aˈera te hoê epikopo holane, o Francis Simons, i te hoê buka oia hoi te upoo parau Hapa ore: Ta te mau ohipa e haapapu ra (beretane), i reira oia e haapapu maitai mai ai i te parau no to ˈna mau manaˈo feaa i nia i te hapa-ore-raa te Ekalesia katolika e te pâpa. I to ˈna manaˈoraa, no taua tooma ra aore ra haapiiraa ra, “maoti hoi i te riro ei pu no te mau ohipa apî e no te mau tauiraa maitai, ua riro mai te Ekalesia ei taatiraa mea riaria roa na ˈna i te ohipa apî e teie e tapitapi noa nei no te paruru i to ˈna tiaraa”.

I muri noa ˈˈe, ua riri-roa-hia te taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua tuiroo ra, o Hans Küng, e taata helevetia hoi teie, e te mau upoo faatere haapaoraa tiaraa teitei katolika no te mau parau faaino mauiui mau ta ˈna i papai i roto i ta ˈna buka Hapa ore? E parau noa te reira e ta ˈna atoa i papai i roto i te tahi atu mau buka. I muri iho, i te hopearaa o te mau matahiti 70, ua papai aˈera o August Hasler e: “Te papu-noa-hia ˈtura e aita to te haapiiraa no nia i te hapa-ore-raa te pâpa e niu i roto i te Bibilia, aita atoa hoi i roto i te aamu o na matahiti matamua hoê tausani o te Ekalesia.”

Mea taa ê roa te huru o te feia tuatapapa i te parau no nia i te Atua o tei ore hoi i taiva i te haapiiraa a te Ekalesia. Te faaite ra te La Civiltà Cattolica i te parau no “te rahiraa fifi, no te mau mea farii-ore-hia, e no te mau arepurepuraa” ta “te haapapu-faahou-raa mai te Vaticana II i te haapiiraa no nia i te mana teitei o Petero Peata ra”, i faatupu mai. Area o Karl Rahner ra, ua parau ïa oia e “e tuati maitai te mau tooma i te tau ratou i haamanahia ˈi e e nehenehe noa ïa e tauiui tamau noa i to ratou auraa”.

Mai te peu e e nehenehe e tauiui noa i te auraa o te mau haapiiraa aore ra o te mau tooma, nafea ïa te reira e nehenehe ai e riro ei mau haapiiraa faahapa-ore-hia? Nafea hoi ratou e nehenehe ai e horoa mai na to ratou mau melo i te mau manaˈo papu e hinaarohia ra e ratou? Te vahi faufaa roa ˈtu â, ua pee anei te mau kerisetiano matamua i te hoê papâ o te ore roa e hape?

[Parau iti faaôhia i te api 6]

“Ua hape o ˈna (...) ia faaô o ˈna ia ˈna i roto i te ohipa politita.” — Te hoê taote no Roma.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 7]

Miami Herald Publishing Co.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono