VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • mrt tumu parau 36
  • E maitai mai anei te faanahoraa faanavairaa faufaa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E maitai mai anei te faanahoraa faanavairaa faufaa?
  • Tumu parau rau
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ta te Atua e faaafaro i te pae faanavairaa faufaa
  • Fatata roa, aore e taata veve faahou!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Te fatata maira te hopea o te veve
    A ara mai na! 1998
  • Te veve
    A ara mai na! 2015
  • Te ati o te feia veve te ravea
    A ara mai na! 1988
Ite hau atu â
Tumu parau rau
mrt tumu parau 36
Te hoê taata e tia ra i te vahi fare pe, a hiˈo ai i te mau fare tahua rau moni roa e te unauna.

E maitai mai anei te faanahoraa faanavairaa faufaa?

I tera e tera fenua, e haere te mau taata i nia i te purumu no te patoi i te faanahoraa faanavairaa faufaa haamauhia. Ua ino roa ˈtu â to ratou huru oraraa i te tau maˈi pee COVID-19. Ua mauiui roa hoi te taata i te mau tupuraa ta ratou i ite, mai te faaearaa i te fare, te ereraa i te maa e te fifi no te rapaauraa ia ratou. Ua ite-maitai-hia te taa-ê-raa i rotopu i te feia moni e te feia veve.

E hopea anei to te mau fifi moni o te haamauiui rahi nei i te taata na te ao nei? E. Te parau ra te Bibilia eaha ta te Atua e rave no te faaafaro i te mau fifi atoa ta tatou e faaruru nei.

Ta te Atua e faaafaro i te pae faanavairaa faufaa

Fifi: Aita te taata i haamau i te hoê faanahoraa faanavairaa faufaa o te haamâha i te hinaaro o te taata atoa.

Ravea: E faaore roa te Atua i te mau faatereraa taata e e haamau oia i ta ˈna iho faatereraa, oia hoi te Faatereraa arii a te Atua. E faatere oia mai te raˈi mai, i nia i te fenua taatoa.—Daniela 2:44; Mataio 6:10.

Faahopearaa: Inaha e faatere te Faatereraa arii a te Atua i nia i te fenua taatoa, e nehenehe ïa te reira e faaafaro ma te tia roa i te mau fifi atoa na te ao nei. Aita roa ˈtu te taata e veve faahou aore ra e tapitapi e navai anei ta ratou faufaa no te ora. (Salamo 9:7-9, 18) E faufaa-roa-hia râ ratou i ta ratou ohipa. E ora ratou e to ratou utuafare i te hoê oraraa maitai roa e te oaoa. Te fafau ra te Bibilia: “E hamani ratou i te fare e e ora ratou i roto. E tanu ratou i te vine e e amu ratou i te hotu. Eita ratou e hamani i te fare ia parahi te tahi atu i roto, eita atoa ratou e tanu ia amu vetahi ê i te hotu.”—Isaia 65:21, 22.

Fifi: Aita te taata e nehenehe e ape i te mau tupuraa o te haamauiui ia ratou e o te faaere ia ratou i te mea faufaa no te ora.

Ravea: Na roto i ta ˈna Faatereraa arii, e faaore roa te Atua i te mau tupuraa atoa o te turai ra i te taata ia mǎtaˈu e ia papu ore no to ratou ora.

Faahopearaa: I raro aˈe i te faatereraa a te Atua, eita te taata e ite faahou i te mau tupuraa o te faaere ia ratou e i to ratou utuafare i te mau mea hinaarohia no te ora. Ei hiˈoraa, eita te tamaˈi, te oˈe e te maˈi pee e tupu faahou. (Salamo 46:9; 72:16; Isaia 33:24) Te parau ra te Atua: “E parahi to ˈu nunaa i te hoê vahi hau e te papu, i te nohoraa papu e te faaearaa hau.”—Isaia 32:18.

Fifi: Pinepine te feia miimii e te nounou i te taviri i te taata.

Ravea: E haapii te feia i raro aˈe i te Faatereraa arii a te Atua ia faaite i te here mau ia vetahi ê, eiaha râ ia haapao ia ratou noa.—Mataio 22:37-39.

Faahopearaa: I raro aˈe i te Faatereraa arii a te Atua, e pee te taata atoa i to te Atua here, o te ore “e imi i to ˈna iho maitai.” (Korinetia 1, 13:4, 5) Te na ô ra te Bibilia: “Aita e hamani-ino-raa, aita e tuinoraa e tupu na to ˈu mouˈa moˈa atoa, no te mea e î te fenua i te ite ia Iehovaa mai te moana tei î i te miti.”—Isaia 11:9.

Te faataa ra te Bibilia e te ora ra tatou i te mau mahana hopea o teie nei ao e fatata roa te Atua i te faatupu i ta ˈna i fafau ma te faaore roa i te mau fifi moni atoa.b (Salamo 12:5) Hou râ a tupu ai te reira, e nehenehe te mau faaueraa Bibilia e tauturu ia oe ia faaruru i te mau fifi moni itehia i teie mahana. Ei hiˈoraa, a hiˈo i te mau tumu parau “E nafea ia tarani i ta oe moni?” e “L’argent et vous.”

Manaˈo hape no nia i te Bibilia e te parau o te faanavairaa faufaa

Manaˈo hape: Eita roa ˈtu te veve e mou no te mea ua parau Iesu: “E faaea noa mai hoi te feia veve ia outou ra.”—Mataio 26:11.

Tupuraa mau: I ô nei, te faahiti ra Iesu i tera manaˈo papu: I te mea e mea parau-tia ore teie nei ao, e ite-noa-hia ïa te feia veve. Tera râ, ua poro Iesu i “te parau apî oaoa i te feia veve,” oia atoa te parau fafau e e faaore roa te Faatereraa arii a te Atua i te veve.—Luka 4:18, 43.

Manaˈo hape: No te faaoaoa i te Atua, e mea tia ia vevehia te taata no te mea ua parau Iesu: “A haere a hoo i ta oe mau faufaa, a horoa ˈtu ai i te moni na te feia veve.”—Mataio 19:21.

Tupuraa mau: Na roto i tera mau parau, aita Iesu i haamau i te hoê ture no ta ˈna mau pǐpǐ. Ua horoa râ o ˈna i te hoê aratairaa taa maitai i te hoê taata apî tei haafaufaa aˈe i ta ˈna mau taoˈa. Ua faaitoito Iesu ia ˈna ia faaohie i to ˈna oraraa e ia pee i ta ˈna titauraa ia riro hoê o ta ˈna mau pǐpǐ.

Manaˈo hape: Te haamaitai ra te Atua i te taata ma te faariro ia ratou ei taata moni no te mea te parau ra te Bibilia: “I te haamaitairaa a Iehova e taoˈahia ˈi te tahi taata.”—Maseli 10:22.

Tupuraa mau: I roto i te Bibilia, pinepine te parau “te haamaitairaa a Iehova” i te faaohipahia no te mau faufaa pae varua, mai te hoê oraraa oaoa, te hoê auhoaraa maitai e te Atua e te tiaturiraa e fanaˈo i te hoê a muri aˈe maitai aˈe. (Salamo 25:14; Ioane 17:3) I te tau tahito, ua haamaitai te Atua i te tahi o ta ˈna mau tavini ma te horoa ˈtu i te mau taoˈa rahi, aita râ te rahiraa o te mau Kerisetiano i riro mai ei taata moni. (Genese 24:34, 35; Iakobo 2:5) Oia atoa o Iesu Mesia, mea iti roa ta ˈna mau faufaa.—Mataio 8:20.

Manaˈo hape: Te haapii ra te Bibilia ia amui te taata i ta ratou mau faufaa no te mea ua papaihia no te mau Kerisetiano i te senekele matamua: “Amui aˈera taua feia ra . . . i ta ratou mau mea atoa, opere atura na te tahi e te tahi, hoo atura i ta ratou mau taoˈa e to ratou mau fenua.”—Ohipa 2:44, 45.

Tupuraa mau: Te faataa ra tera mau irava Bibilia i te hoê faanahoraa ravehia i te hoê area taime poto no te haapao i te hinaaro o te feia tei bapetizo-noa-hia ˈtura. Ua tere ratou no te haere i Ierusalema no te Penetekose, te hoê oroa ati Iuda. (Ohipa 2:5) I to ratou râ riroraa mai ei Kerisetiano, ua faaea maoro aˈe ratou i Ierusalema no te haapii atu â no nia i ta ratou haapaoraa apî. Ei faahopearaa, ua faaoti te mau Kerisetiano i Ierusalema i te horoa i ta ratou mau faufaa no te haapao i te hinaaro pae tino o to ratou mau taeae apî.—Ohipa 2:41, 42, 46, 47.

a Te faaite ra te Bibilia e o Iehova te iˈoa o te Atua.—Salamo 83:18.

b No te ite no te aha e nehenehe tatou e tiaturi i te Bibilia, a hiˈo i te tumu parau “E parau mau ta te Bibilia e faaite ra.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono