VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w26 Tiunu api 26-30
  • Ua tavini au ia Iehova fatata e 70 matahiti i Cuba

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua tavini au ia Iehova fatata e 70 matahiti i Cuba
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • UA HAAMATA TE FIFI
  • TE TAVINIRAA PIONIE E TE HOPOIA METUA
  • TE TAVINIRAA HAAATI NOA ˈTU TE OPANIRAA
  • TE OAOA NOA ˈTU TE TAHI MAU TAUIRAA
  • Mau parau apî teotaratia
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1995
  • Ua faaroo mai Iehova i ta ˈu mau pure
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • “E maitai rahi tei to hamani maitai i tei te ora”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • ‘E opani rahi tei iritihia’ e aratai tia ˈtu i te ohipa i Cuba
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
w26 Tiunu api 26-30
Gustavo raua Emilia Joseph.

AAMU

Ua tavini au ia Iehova fatata e 70 matahiti i Cuba

FAATIARAA A GUSTAVO JOSEPH

UA FANAUHIA vau i 1947 i te motu nehenehe roa o Cuba. Tei ropu teie motu i te miti o te taamotu Caraïbes e te moana Atlantique. E piti tuahine iti to ˈu, e i ora na matou e toru e to matou na metua i te oire iti o Esmeralda.

Mea au roa to matou oraraa i reira. To pihai iho noa mai to matou fetii, te tonton, te tati e o papa ruau e mama ruau. Ua navai ta matou maa e te moni no te aupuru ia matou.

I te 5raa o to ˈu matahiti, ua haamata to ˈu na metua i te haapii i te Bibilia na muri ia Walton Jones. Mea itoito roa tera taeae i roto i te pororaa. Inaha, no te haere mai ia matou ra, mea na raro noa o ˈna 10 hora te maoro. Ia tae mai o ˈna, e rave rahi to matou fetii tei putuputu i te fare o to ˈu papa ruau e mama ruau. Ehia hora matou e tauaparau ai ia Walton no nia i te Bibilia. Ua au roa to ˈu na metua, oia atoa tonton Pedro raua tati Ela, i ta ratou i haapii mai. I muri iho, bapetizohia ˈtura ratou ei Ite no Iehova. Fatata 100 matahiti to Ela e te tavini noa ra o ˈna ei pionie i Cuba.

I tera ra tau, ua nehenehe te mau Ite no Iehova e putuputu e e poro i Cuba. Ua matau-maitai-hia matou no te pororaa i tera e tera fare e ta matou pute e papai Bibilia to roto no te opere. Mea na raro noa matou ia haere! Oia mau, te haamanaˈo noa ra vau i tera mau mahana a tavini noa ˈi matou ia Iehova i “te taime maitai.” Aita râ i maoro, tupu mai nei te fifi.—Tim. 2, 4:2.

UA HAAMATA TE FIFI

I te hoê mahana, ua haere to ˈu papa e tonton Pedro i te tahi atu vahi o te motu no te apiti i te hoê tairururaa. Tera râ, i te roaraa o to raua tere, ua roohia raua i te fiva aau no te mea mea taero te pape. Te hoˈiraa mai raua, ua ora mai to ˈu tonton, to ˈna noa rouru tei topa. To ˈu râ papa, ua pohe ïa. I tera taime, e pae noa matahiti to ˈu e e 32 noa matahiti to papa.

I to ˈna poheraa, ua faaoti mama ia haere matou e ora i te fare o to ˈna taeae i te oire iti o Lombillo. Te auraa ïa, e titauhia ia faarue matou i te mau fetii e ia papa ruau e mama ruau. Mea here roa hoi na matou ia raua. Ua tamau noa râ matou i te tavini ia Iehova.

I te 26 no Atete 1957, ua bapetizohia vau i te hoê vahi pape piri ia Lombillo. E ahuru matahiti to ˈu i to ˈu bapetizoraahia. Aita vau i manaˈo noa ˈˈe e piti matahiti i muri mai, e taui roa te oraraa o te mau Ite no Iehova i Cuba. Inaha i 1959, ua taahuri te faatereraa. E hau faatere Communiste tei tia mai.

Ua hinaaro teie faatereraa apî e faarahi i ta ˈna mau faehau e ta ˈna nuu. Ua fifihia ïa to Iehova nunaa na te mau vahi atoa. Inaha, ua titauhia ia tapea noa ratou i to ratou tiaraa amui ore. I reira ïa te fifi i te haamataraa. Aita matou i nehenehe faahou e poro e e putuputu mai ta matou i matau noa na. Ua opanihia ta tatou mau ohipa pae varua e e hanere taeae tei tapeahia. Ua rave-ino-hia ratou i te fare auri, e aita i horoahia te maa na ratou. I te tahi taime, te maa e horoahia, e toto to roto. Tera râ, e opani etaeta te Bibilia ia amu te hoê Kerisetiano i te reira.

Noa ˈtu teie mau fifi, ua tamau noa matou i te haamori ia Iehova. (Heb. 10:25) Ua faatupuhia te tairururaa i roto i te mau faaamuraa animara aore ra i te tahi atu mau vahi. Te haamanaˈo ra vau ua farii te hoê taeae ia faatupuhia te tairururaa i ǒ ˈna. E vairaa mamoe ta ˈna, ta matou ïa i faaohipa no te putuputu. Aita matou i nehenehe e tamâ i tera vahi aore ra e tuu i te mau mamoe i rapae. Ua putuputu ïa matou pauroa e te mau mamoe atoa.—Mika 2:12.

Ua mauruuru roa matou i te mau taeae tei rohi ia fanaˈo matou i te maa pae varua. Ei hiˈoraa, ua haruharuhia te mau porotarama o te tairururaa i nia i te ripene. E ua faahaerehia te reira na Cuba taatoa. I te tahi taime, e piti noa taeae te amo i tera hopoia e faaineine, e afai e e haruharu i te mau oreroraa parau atoa o te tairururaa. Inaha e haruharu raua i te reira i te mau vahi eita raua e itehia mai, e faaroo ïa matou i te moa ia totereo e te tahi atu mau maniania. Mai te peu aita e uira i te vahi e putuputu ai matou, e faaohipa te hoê taeae i te tahi pereoo taataahi ua tamauhia te tahi matini i nia iho no te faahaere i te uira. E nehenehe ïa matou e faaroo i te porotarama. Papu, e ere mea ohie ia putuputu mai tera, e aita atoa matou i fanaˈo pauroa te mau papai ta vetahi mau taeae e tuahine i fanaˈo na. Tera râ, aita matou i ere i te tahi noa ˈˈe maa pae varua, e ua tamau noa matou i te tavini ia Iehova ma te oaoa.—Neh. 8:10.

TE TAVINIRAA PIONIE E TE HOPOIA METUA

I te 18raa o to ˈu matahiti, ua haamata vau i te taviniraa pionie tamau i te oire o Floride. Hoê matahiti i muri iho, ua faatoroahia vau ei pionie taa ê i te oire o Camagüey. I reira to ˈu farereiraa ia Emilia, hoê tuahine nehenehe roa no Santiago de Cuba. Ua haamatau mâua, e aita i tia hoê matahiti, faaipoipo mai nei mâua.

Hohoˈa: 1. Gustavo e to ˈna mau hoa matahiapo e apiti ra i te haapiiraa pae varua. Te parahi ra ratou no te pata i te hohoˈa . 2. Gustavo raua Emilia e oaoa ra. Te tia nei raua i pihai iho i te faraoa monamona no ta raua faaipoiporaa.

(Aui) Haapiiraa no te mau taeae faatoroahia i Camagüey, Cuba i 1966

(Atau) To mâua faaipoiporaa i 1967

E ohipa taime taatoa ta ˈu i haamata i roto i te hoê taiete a te faatereraa. Aita mâua Emilia i nehenehe e tamau i roto i te taviniraa pionie. Noa ˈtu râ, ua rohi noa mâua i roto i te pororaa. Ua ani au e nehenehe anei au e rave i te ohipa mai te hora 3 i te aahiata tae roa i te hora 11 i te avatea. Aita vau i au e ara i tera huru hora. Tera râ, ua nehenehe au e tamau noa i te poro e i te haere i te mau putuputuraa na muri ia Emilia.

I 1969, ua fanau ta ˈu vahine i ta mâua matahiapo o Gustavo. E ua anihia vau ia tavini i roto i te tuhaa haaati. E peu matauhia i Cuba e tavini ei tiaau haaati noa ˈtu e tamarii ta oe. Ua oaoa roa mâua. Tera râ, mea rahi atoa te ohipa e titauhia ia rave i roto i tera taviniraa. Noa ˈtu râ, ua faahiahia roa mâua Emilia. Inaha, e ravea teie ia tavini mâua i te mau taeae e tuahine. Fanau mai nei Emilia ia Obed, i muri mai ia Abner, e tau matahiti i muri iho, ta mâua ïa tamahine o Mahely.

Ia feruri au i tera mau matahiti i roto i te taviniraa haaati, oaoa roa vau i te iteraa ia Iehova ia haamaitai i to ˈna nunaa i Cuba. E ua haamaitai atoa o ˈna ia mâua, no te mea ua faaitoito mâua i te haapii i ta mâua mau tamarii ia here ia ˈna. E faatia ˈtu vau ia outou eaha ta mâua i faaruru i tera roaraa matahiti.

TE TAVINIRAA HAAATI NOA ˈTU TE OPANIRAA

I te mau matahiti 1960 e 1970, ua ite-maitai-hia te faahopearaa o teie opaniraa. Ua tapirihia te mau Piha a te Basileia. Ua faahoˈihia te mau mitionare i to ratou fenua. E rave rahi taeae apî tei tuuhia i roto i te fare auri. E ua tapirihia te amaa i La Havane.

Gustavo raua Emilia e tapea ra i te hoê “A ara mai na!” na roto i te reo Paniora.

I roto i te tuhaa haaati i te mau matahiti 1990

No teie opaniraa, e tere noa mâua na te mau amuiraa i te hopea hebedoma. E piti ïa hopea hebedoma mâua i roto hoê amuiraa. Eita mâua e tie i to mâua oraraa, e pinepine mâua i te na nia i te pereoo taataahi. Eita ïa to mâua tere e faaarahia. E haapao maitai mâua ia manaˈo te taata te haere ra mâua e hiˈo i te fetii. I te tahi taime, e moˈehia ia mâua e tere haaati teie. Inaha, mea tahoê iho â matou mai te hoê utuafare. (Mar. 10:29, 30) E ara noa râ mâua, pinepine hoi te mau mutoi i te na muri mai ia mâua e i te tirotiro ia mâua. E nehenehe atoa te mau utuafare tei farii ia mâua i ǒ ratou e tapeahia.—Roma 16:4.

Ua farerei mâua e rave rahi taeae e tuahine tei faaite i te aau horoa noa ˈtu mea veve ratou. I te tahi mau vahi, mea rahi aˈe te naonao i te taata. Ua ineine te mau hoa i te horoa mai i ta ratou paruru naonao ia nehenehe mâua e taoto maitai. Hoê noa hoi paruru ta ratou. Te vai ra vetahi ua titau manihini mai ia mâua, aita râ rea maa ta ratou. I te tahi taime, na mâua ïa e afai atu i te maa.

Eita ta mâua e nehenehe e rave pauroa ta mâua mau tamarii no te tere na te mau amuiraa. Hoê noa ïa tamarii ta mâua e rave. E faaea te toea i te fare, na to ˈu mama e to ˈu tuahine e haapao ia ratou. Ua riro atoa te reira ei parururaa. I te tahi taime, e paheru te mau mutoi i ta mâua mau taihaa. E huna ïa mâua i ta tatou mau papai i raro aˈe i te mau pahii reporepo e te hauˈa pauroa. Eita ïa ratou e imi na reira.

Faahiahia roa vau i ta ˈu vahine no ta ˈna i rave no te aupuru i ta mâua mau tamarii e no te turu ia ˈu i roto i te taviniraa taime taatoa. Ua titauhia ia ˈu ia vai aifaito noa i rotopu i ta ˈu ohipa e ta ˈu hopoia tiaau haaati. Mea nafea ïa? I te tahi taime, e rave au i te hora hau e piti taime i te hebedoma ia vata vau i te hopea hebedoma. I muri mai râ, ua horoahia mai hau atu â hopoia na te paoti. Ua anihia vau e rave i te ohipa pauroa te mahana, e aita ta ˈu i nehenehe e patoi atu. Ua faanaho ïa vau i ta ratou tapura ohipa e aita hoê aˈe o ratou i faaite aita vau i te ohipa. Inaha, e tere au na te mau amuiraa i te hopea hebedoma. Tae roa mai i teie nei, aita ta ˈu mau paoti ohipa i ite i te reira.

TE OAOA NOA ˈTU TE TAHI MAU TAUIRAA

Gustavo e vauvau ra i te hoê oreroraa parau i te hoê tairururaa e toru mahana i 1994.

Tairururaa matamua e toru mahana i muri mai i te opaniraa i 1994

I te hoê mahana i 1994, ua titau-manihini-hia pauroa te mau tiaau haaati na te mau taeae e tiaau ra i te ohipa pororaa i Cuba. E 80 matou i tera putuputuraa taa ê. A tahi ra matou a farerei faahou ai i muri aˈe e rave rahi matahiti. Ua tauaparau matou no nia i te tahi mau tauiraa i roto i ta Iehova faanahonahoraa. E i muri iho, ua parau mai teie mau taeae e horoa ratou i to matou mau iˈoa i te feia mana. Huru ê roa matou i teie parau faaara. No te aha hoi ratou e na reira ˈi?

Ua faataa ratou e ua farerei ratou i te tahi mau tia faatere ia mǎrû rii mai ratou i nia i te mau Ite no Iehova. Ua ani mai ratou i te iˈoa o te mau tiaau haaati atoa. E ua auraro matou i ta ratou titauraa. I muri iho, ua mǎrû roa mai te mau tia faatere i nia ia matou.

Ua nehenehe ïa matou e putuputu e e poro faahou, noa ˈtu aita â te haapaoraa Ite no Iehova i haamanahia ˈtura. I muri mai, ua faaroo matou ua ite ê na te feia mana i te iˈoa o te tahi mau tiaau haaati. Tera râ, ua hinaaro ratou ia haapapu matou ma te horoa i te tahi mau haamaramaramaraa.

I Tetepa 1994, ua fariihia ia haamau-faahou-hia te hoê amaa. Ua matara faahou ïa te amaa i La Havane, oia hoi taua noa vahi ra tei tapirihia e 20 matahiti na mua ˈˈe.

E i 1996, ua titau-manihini-hia mâua Emilia ia tavini i te Betela. Ua hitimahuta roa mâua e ua faaara ˈtu vau i te mau taeae e piti tamarii ta mâua e aupuru noa ra. Ua hiˈopoa te mau taeae i to ˈu tupuraa, e i muri iho ua hinaaro iho â ratou ia tavini mâua i te Betela. Matou e maha ïa tei haere i La Havane.

Hohoˈa: 1. Emilia e te tahi atu mau vahine e ohipa ra i roto i te Tuhaa o te niraraa i te Betela. 2. Te vauvau ra Gustavo i te hoê oreroraa parau i te Piha tairururaa.

(Aui) Emilia i te Tuhaa o te niraraa i te amaa no Cuba i te omuaraa o te mau matahiti 2000

(Atau) Avariraa o te Piha tairururaa i 2012

Ua ite outou, i te omuaraa aita vau i au i ta ˈu ohipa i te Betela. E rave rahi matahiti hoi to ˈu taviniraa i roto i te tuhaa haaati, e ua au roa vau i tera hopoia. E ere mea ohie no ˈu ia parahi noa i roto i te hoê piha ohipa. Ua tauturu mai râ te utuafare o te Betela e ta ˈu vahine ia ˈu ia taui i to ˈu feruriraa. I muri iho, ua oaoa faahou vau. E tae roa mai i teie nei, te oaoa ra vau i te tavini ia Iehova i te Betela.

Hohoˈa: 1. Gustavo i nia i te tahua e paraparau ra i te mau piahi o te Haapiiraa Bibilia no te mau taeae faaipoipo e ta ratou vahine. 2. Gustavo e e maha taeae o te Tomite amaa.

(Aui) Haapiiraa Bibilia no te mau taeae faaipoipo e ta ratou vahine i 2013

(Atau) Tomite amaa i Cuba i 2013

Gustavo raua Emilia e parahi ra i pihai iho i ta raua tamahine e ta ˈna tane.

I te hoê tairururaa haaati e ta mâua tamahine e ta ˈna tane

I teie mahana, ua paari roa mâua ta ˈu vahine. Noa ˈtu râ, mauruuru iti rahi to mâua i te matauraa e rave rahi mau taeae e tuahine, e i te taviniraa na muri ia ratou. Oaoa atoa mâua, inaha te tavini nei ta mâua mau tamarii e mootua ia Iehova. Te parau atoa nei mâua mai te aposetolo Ioane: “Aita to ˈu e oaoa rahi aˈe i teie, ia faaroo vau e te pee noa ra ta ˈu mau tamarii i te parau mau.”—Ioa. 3, 4.

Fatata e 30 matahiti mâua Emilia i te Betela. Noa ˈtu te ruhiruhiaraa e te maˈi, te faaitoito noa ra mâua i te rave i ta mâua taviniraa. I tera roaraa matahiti a tavini ai ia Iehova, e rave rahi fifi ta mâua i faaruru. Noa ˈtu râ, oaoa iti rahi to mâua i te taviniraa i “te Atua oaoa” e 70 matahiti i Cuba!—Tim. 1, 1:11; Sal. 97:1.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono