8-14 NO TIUNU 2026
HIMENE 8 O Iehova to tatou haapuraa
E faatupu iho â “te Atua parau mau” i ta ˈna opuaraa
“Ua hoo mai oe ia ˈu, e Iehova te Atua parau mau.”—SAL. 31:5.
MANAˈO FAUFAA
Ia papu ia tatou e tupu te mau mea atoa ta Iehova i fafau e fatata te mau haavare a Satani i te mou maoti te Faatereraa arii a te Atua.
1. Ia au i te Salamo 31:2-5, no te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi ia Iehova?
TE ORA nei tatou i roto i te hoê ao ino faaterehia e Satani. Mea rahi hoi o te haavare nei, mai te feia tapihoo o te rave ra i te mau ohipa tano ore. Ia hinaaro te taata e hoo i ta ratou mau taihaa, e punu ïa ratou ma te parai atu. E i te tahi taime, o te mau hoa piri roa ïa te ore e tapea i ta ratou parau. O vai atura ïa ta tatou e tiaturi? Mea huru fifi. O Iehova râ, e nehenehe tatou e tiaturi ia ˈna inaha, o ˈna “te Atua parau mau.” (A taio i te Salamo 31:2-5.) Eita roa ˈtu Iehova e haavare. Tapao faaite ïa, e tapea iho â o ˈna i ta ˈna parau.
2. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?
2 I roto i teie tumu parau, e hiˈo mai tatou na mua i te tahi mau tumu e nehenehe ai tatou e tiaturi ia Iehova ma to tatou aau atoa. I muri iho, e hiˈopoa mai tatou e nafea te Atua parau mau e faaore ai i te ao ino a te Diabolo, e eaha atoa ta ˈna e rave no te faatupu i ta ˈna opuaraa. E faaitoito mai ïa teie tumu parau ia tamau i te faaite i te parau mau no nia ia Iehova.
NO TE AHA TATOU E TIATURI AI IA IEHOVA?
3. No te aha tatou e tiaturi ia Iehova?
3 No te mea o ˈna te Atua poiete. Na ˈna i hamani i te raˈi e te fenua, e o ˈna te tumu o te ora. (Gen. 1:1; Sal. 36:9; Apo. 4:11) Ua rave atoa oia i te mau faanahoraa ia nehenehe tatou e ora i te fenua nei. E mana ïa to ˈna no nia i te mau mea atoa ta ˈna i poiete. Inaha o ˈna te Atua Manahope î i te paari, e nehenehe ïa tatou e tiaturi ia ˈna no te aratai ia tatou i teie nei â e a muri aˈe.
4. Eaha te tahi mau haapapuraa mea here na Iehova ia tatou?
4 No te mea mea here roa na ˈna ia tatou. Ua hamani Iehova i te taata ia fanaˈo ratou i te ô nehenehe roa o te ora, e ia oaoa ratou. No reira o ˈna i parau ai: “Hamani anaˈe i te taata i to tâua hohoˈa, ia au i to tâua huru.” (Gen. 1:26) Ua horoa atoa mai o ˈna i te tiamâraa e maiti tae noa ˈtu te hoê fenua nehenehe mau no tatou. (Sal. 115:16) E ua horoa oia i te tahi ohipa faahiahia mau na Adamu raua Eva, oia hoi te faariroraa i te fenua ei paradaiso. (Gen. 1:28; 2:15) Mea rahi atu â ta ˈna i horoa na raua, te maa, te raau tupu e te animara ua rau te huru. E haapapuraa ïa teie e mea here roa na Iehova ia tatou e “aita . . . e hopea” to to ˈna here taiva ore.—Sal. 103:17.
5. (1) I to Adamu raua Eva orure-hau-raa, ua mou anei te opuaraa a Iehova? (2) Eaha te tahi mau parau fafau ta Iehova i faatupu ê na? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “E faaite noa Iehova i te parau mau.”)
5 No te mea e tapea noa o ˈna i ta ˈna parau. Aita Iehova i hamani i te fenua “mai tera noa, ua hamani râ ia parahihia e te taata.” (Isa. 45:18, 19) I to Adamu râ raua Eva orure-hau-raa, aita ïa raua i nehenehe e ape te mau faahopearaa, oia hoi te pohe mai ta Iehova i parau. E manaˈo paha ïa tatou e ua mou ta Iehova opuaraa, aita râ. E faatupu noa o ˈna i ta ˈna i parau. (Isa. 46:10, 11) Ta ˈna opuaraa: ia î te fenua i te taata parau-tia, aita i taui. No reira Iehova i vaiiho ai ia fanau Adamu raua Eva i te tamarii. E no te faaora i to raua huaai, ua tono mai o ˈna i ta ˈna Tamaiti fanau tahi ei hoo, e ia fanaˈo tatou i te ora mure ore.—Ioa. 3:16.
E FAATUPU IEHOVA I TA ˈNA OPUARAA
6. Eaha ta Iehova i parau i muri iho to Adamu raua Eva orure-hau-raa ia ˈna?
6 Na “te ophi i tahito ra tei piihia te Diabolo e Satani”a i turai ia Adamu raua Eva ia orure hau i te Atua. (Apo. 12:9; Gen. 3:4, 5; Ioa. 8:44) Ua faaite papu râ Iehova e haamou o ˈna ia Satani a muri aˈe. (Gen. 3:15) Hou a tupu ai te reira, e rave rahi taata te pee ia Satani, to ˈna huru feruriraa e ta ˈna mau ohipa ino. Noa ˈtu râ, te vai ra o te ore e taiva ia Iehova.
7. O vai te pee nei i te Diabolo, e eaha te hopearaa no ratou?
7 O vai te pee nei i te Diabolo ra o Satani? O te mau melahi orure hau ïa e te taata e au ore ia Iehova. Inaha te patoi ra ratou ia Iehova, te auraa, o Satani ïa ta ratou e turu ra. Ua faaoti râ Iehova e haamou ia ratou pauroa i te taime ta ˈna i faataa.—Dan. 2:44; Roma 16:20.
8. Eaha ta Iesu i rave i 1914? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
8 E tupu iho â anei teie opuaraa a te Atua e haamou roa ia Satani e te mau orure hau? Papu roa ïa. A feruri na i tei tupu i 1914. Ua aro Iesu ia Satani e ta ˈna mau demoni, e ua hurihia mai ratou i te fenua nei. (Apo. 12:7-9) Noa ˈtu ua tupu teie tamaˈi i te raˈi, ua faaruru atoa to te fenua. Te parau ra te Bibilia: “Ua ati râ to te fenua e to te miti, no te mea ua pou te Diabolo ia outou ra ma te riri rahi, ua ite hoi o ˈna e e taime poto to ˈna e toe ra.” (Apo. 12:12) No reira, mai 1914 mai â to Satani faahoˈi-noa-raa i to ˈna riri rahi i nia i te taata. Ei faahopearaa, te ino noa ˈtu ra te oraraa i te fenua. Ua tano iho â ïa ta te Bibilia i parau, “ua ati . . . to te fenua”! Tera râ, fatata Iesu i te faaore roa ia Satani e pauroa teie mau orure hau e pee ra ia ˈna, “a upootia roa ˈtu ai oia.” (Apo. 6:2) I reira ïa Iesu e haamoˈa roa ˈi te iˈoa o Iehova. (Sal. 45:4-6) I reira atoa te taata atoa e ite ai o Iehova iho â te Atua parau mau!—Ezk. 38:23.
Tamaˈi rahi matamua: U.S. National Archives photo; paura: USAF photo; maˈi parare: blvdone/stock.adobe.com; te faahuehueraa: inhauscreative/E+ via Getty Images
Mai 1914 mai â, ua ino roa te oraraa na te ao nei (A hiˈo i te paratarafa 8)
E TAHOÊ IEHOVA I TE FEIA ATOA E HERE NEI I TE PARAU MAU
9. O vai ma ta Iehova e tahoê nei i teie mahana?
9 I teie mahana, te tahoê nei Iehova “i te mau mea atoa i te Mesia ra, to te raˈi e to te fenua.” (Eph. 1:10) Ia parauhia “to te raˈi,” o vai ma ïa? O te feia faatavaihia ta Iehova i maiti no te faatere e te Mesia i te raˈi. E “to te fenua”? O te feia ïa e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso. Te rohi nei pauroa teie mau tavini a Iehova no te tauturu i te feia haehaa ia ite i te parau mau no nia ia Iehova, e ia ite atoa e haavare anaˈe ta Satani.
10. E nafea Iehova e tauturu ai i te taata ia ite i te parau mau? (Apokalupo 14:6, 7)
10 Te tahoê nei Iehova pauroa te feia o te here ra i te parau mau maoti te ohipa pororaa. Aita hoi teie ohipa i itehia aˈenei i roto i te oraraa o te huitaata. (A taio i te Apokalupo 14:6, 7.) Noa ˈtu o te taata ta Iehova e faaohipa ra no te poro, te apiti atoa mai ra te mau melahi no te aratai i te feia aau farii i to Iehova nunaa. Maoti te ohipa pororaa, e ite ai te taata te faaohipa ra Satani ia Babulonia rahi, oia hoi te taatoaraa o te mau haapaoraa hape no te haaparare i te mau haavare no nia ia Iehova. (Apo. 18:2, 4) Tera râ, fatata roa teie mau haapaoraa hape i te haamou-roa-hia. I reira ïa te feia atoa o te here ra i te Atua parau mau e faahanahana ˈi ia ˈna. E mea tano iho â ia faahanahanahia Iehova.—Apo. 17:16.
11. E nafea tatou ia ite o vai te haamori nei i te Atua parau mau?
11 Mau huru taata atoa ta Iehova e tahoê mai i roto i to ˈna utuafare pae varua. Aita e hiˈoraa to ratou iri, taˈere, te reo aore ra nohea mai ratou. (Apo. 7:9, 10) Ia ratou i faaroo i “te parau apî oaoa,” ua taa maitai ia ratou tera te parau mau e ua oaoa ratou i te amui atu i te nunaa o Iehova. (Mar. 13:10) A mairi ai te tau, te ite-maitai-hia ra te taa-ê-raa i rotopu i te taata e haamori i te Atua e te feia e ore e na reira. Ua tohu hoi te peropheta Malaki: “E ite faahou outou i te taa-ê-raa i rotopu i te taata parau-tia e te taata ino, i rotopu i te taata o te tavini i te Atua e te taata o te ore e tavini ia ˈna.” (Mal. 3:18) Na roto i to ratou haerea e te ohipa pororaa, te faaite nei ta Iehova mau tavini te haamori ra ratou i te Atua parau mau.
12. Eaha te tuatiraa i rotopu i te ohipa pororaa e ta Iehova opuaraa?
12 Ma te poro i “te parau apî oaoa o te Faatereraa arii,” te auraro nei tatou i ta Iesu faaueraa e te apiti atoa nei tatou i te tupuraa o teie parau tohu. (Mat. 24:14; 28:18-20) Maoti te ohipa pororaa, e riro mai ai te taata ati aˈe te ao nei ei pǐpǐ na Iesu, a tiai atu ai i te taime e haamori ai ratou ia Iehova e a muri noa ˈtu. Mea fanaˈo ïa tatou inaha te turu nei tatou i ta Iehova opuaraa.
A HIˈO I MUA MA TE TIATURI
13. O vai ma ta Satani e tairi nei, e no te aha?
13 E riri rahi to Satani no te mea ua ite o ˈna “e taime poto to ˈna e toe ra” hou teie nei ao a haamouhia ˈi. (Apo. 12:12, 13) Te faahoˈi ra o ˈna i to ˈna riri i nia i te feia faatavaihia ta Iehova i maiti no te faatere i te raˈi, “o te haapao ra i te mau faaueraa a te Atua e tei ia ratou ra te ohipa faaiteraa i te parau o Iesu.” (Apo. 12:17; 14:12) E tairi atoa Satani pauroa te taata e turu nei i te mau mero faatavaihia.
14. Eaha te tupu ia hinaaro Satani e tairi i to Iehova nunaa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
14 Ua mou anaˈe o Babulonia rahi, e hinaaro te feia e pee nei ia Satani e aro i to Iehova nunaa. I reira ïa te tamaˈi o Aramagedo e tupu ai. (Apo. 16:13, 14, 16) I tera iho â taime, e faaora mai Iesu e ta ˈna nuu i ta Iehova mau tavini, e e faaore roa o ˈna i te mau mea e toe mai i roto i te ao a Satani. (Apo. 19:19-21) Aita faahou e taata haavare, e te taata ino. (Apo. 21:8) I reira ïa te taata atoa e ite ai o Iehova te Atua parau mau e te parau-tia.
Iesu e ta ˈna nuu i te raˈi e aro ra i to te Atua mau enemi i te tamaˈi o Aramagedo (A hiˈo i te paratarafa 14)
15. No te aha e nehenehe ai tatou e hiˈo i mua ma te tiaturi? (Isaia 65:16, 17) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
15 Ua amahamaha roa teie nei ao area te mau tavini a Iehova, mea tahoê noa ïa maoti ta Iehova tauturu. Inaha te tahoê nei Iehova pauroa te taata o te here nei i te parau mau i roto i to ˈna utuafare. Te auraa ïa, aita hoê aˈe mea e tapea ia ˈna ia haamaitai i to ˈna nunaa e ta ratou e rave nei no ˈna. (A taio i te Isaia 65:16, 17.) E hiˈo ïa tatou i mua ma te tiaturi. Te haapapu mai ra hoi te aposetolo Paulo i roto i te Roma 8:38, 39: “E ore roa ˈtu te pohe, te ora, te mau melahi, te mau faatereraa, te mau mea e vai nei aore ra te mau mea e tupu mai, te mau puai atoa, e to te vahi teitei aore ra to te hohonuraa, e ore roa ˈtu te tahi atu mea i poietehia e nehenehe e faataa ê ia tatou i te here o te Atua e faaitehia ra na roto i te Mesia ra o Iesu to tatou Fatu.”
I roto i te ao apî, eita tatou e haamanaˈo faahou i te mau fifi ta tatou e faaruru nei (A hiˈo i te paratarafa 15)
16. No te aha tatou e tiaturi ai ia Iehova?
16 E nehenehe iho â tatou e tiaturi ia Iehova, te Atua parau mau no te mea o ˈna te Atua poiete, e mea here roa na ˈna ia tatou. Te rahi noa ˈtu ra te taata no te mau fenua atoa o te apiti mai ra i te mau tavini a Iehova no te haamori ia ˈna. (Isa. 60:22; Zek. 8:23) Ua ite tatou e fatata Iehova i te faatupu i ta ˈna opuaraa e i te haamou roa ia Satani e ta ˈna mau haavare atoa. I reira ïa tatou e parau mai ia Davida: “Ia aruehia te Atua ra o Iehova, . . . o ˈna anaˈe te rave i te ohipa faahiahia. Ia aruehia to ˈna iˈoa hanahana e a muri noa ˈtu, e ia î te fenua taatoa i to ˈna hanahana.”—Sal. 72:18, 19.
HIMENE 2 O Iehova to oe iˈoa
a Aita to teie melahi e iˈoa. I roto i te Bibilia, te piihia ra o ˈna te “Diabolo” [Pari haavare] e “Satani” [Patoi].