VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w26 Fepuare api 8-13
  • Eaha te bapetizoraa e no te aha mea faufaa te reira?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha te bapetizoraa e no te aha mea faufaa te reira?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • EAHA TE BAPETIZORAA?
  • EAHA TE TUPU I TE BAPETIZORAA?
  • “I TE IˈOA O TE METUA E O TE TAMAITI E O TE VARUA MOˈA”
  • Te bapetizoraa: Hoê fa faufaa roa!
    Ia ora oe e a muri noa ˈtu! (Aparauraa Bibilia)
  • Te auraa o to outou bapetizoraa
    Tahoêhia i roto i te haamoriraa o te Atua mau hoê roa
  • Eaha te bapetizoraa?
    Te pahono ra te Bibilia
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
w26 Fepuare api 8-13

13-19 NO EPERERA 2026

HIMENE 52 Pûpûraa ia tatou e bapetizoraa

Eaha te bapetizoraa e no te aha mea faufaa te reira?

“Faariro i te taata . . . ei pǐpǐ ma te bapetizo ia ratou.”—MAT. 28:19.

MANAˈO FAUFAA

E ite mai tatou eaha te bapetizoraa, no te aha mea faufaa te reira, e eaha te tupu i te bapetizoraa?

1. Eaha te haapapuraa e haapiiraa faufaa roa te bapetizoraa?

E OAOA roa tatou ia bapetizohia vetahi. Ua oaoa roa atoa te mau Kerisetiano matamua i to ratou iteraa ua bapetizohia e rave rahi taata i te Penetekose 33. I taua mahana ra, ua vauvau te aposetolo Petero i te hoê oreroraa parau tei faataa i te faufaaraa o te bapetizoraa. (Ohi. 2:38, 40, 41) I muri iho, ua papai te aposetolo Paulo e ô atoa “te haapiiraa o te mau bapetizoraa” i roto i ‘te mau haapiiraa no nia i te Mesia.’ (Heb. 6:1, 2) Tapao faaite ïa e haapiiraa faufaa roa te bapetizoraa e titauhia ia taa maitai ia tatou. No te aha?

2. No te aha mea faufaa ia taa maitai ia tatou te haapiiraa o te bapetizoraa?

2 Mai te hoê fare e tia noa mai te peu ua patuhia i nia i te niu papu, mai tera atoa ïa i te pae varua. Mea puai te faaroo o te hoê taata tei taa maitai ia ˈna te mau haapiiraa Bibilia, te niu hoi o to ˈna faaroo. O te bapetizoraa ïa hoê o taua mau haapiiraa ra. Noa ˈtu mea maoro tatou i te bapetizoraahia aore ra aita â, e titauhia ia taa ia tatou pauroa te faufaaraa o te bapetizoraa. No reira, e pahono mai tatou i teie mau uiraa: Eaha te bapetizoraa? Eaha te tupu i te bapetizoraa? E no te aha ia bapetizohia tatou i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti e o te varua moˈa?

EAHA TE BAPETIZORAA?

3. Ia bapetizohia oe, eaha ta oe e faaite ia vetahi ê?

3 Ia bapetizohia oe, e faaite oe ia vetahi ê te tiaturi ra oe i ta oe i haapii i roto i te Bibilia no nia ia Iehova e ia Iesu. Oia atoa ua tatarahapa oe i ta oe mau hara, e ua rave oe i te mau tauiraa no te tavini ia Iehova. Ua taa atoa ia oe na roto noa ia Iesu e faaora ˈi Iehova ia oe i te hara e te pohe. Ua euhe oe i te Atua na roto i te pure e rave oe i to ˈna hinaaro ma te amui atu i ta ˈna faanahonahoraa. Ua euhe anaˈe oe e ia bapetizohia oe, i reira ïa e haamata ˈi to oe tere i roto i te taviniraa ia Iehova e a muri noa ˈtu.

4. A faataa na i te auraa ia taumihia oe i raro i te pape e ia tia mai oe. (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

4 Ia bapetizohia oe, e taumi-roa-hia oe i raro i te pape, a faatiahia mai ai i nia.a Mai te huru ra ua hunahia oe e ua faatia-faa⁠hou-hia mai oe. (A hiˈo atoa i te Kolosa 2:12.) Tano maitai teie faaauraa. No te aha? I to oe taumiraahia i raro i te pape, te faaite ra ïa oe ua haapae oe i to oe huru oraraa tahito. E i to oe tiaraa mai i nia mai raro mai i te pape, te haamata ra ïa oe i te hoê oraraa apî no te rave i to Iehova hinaaro.

Hohoˈa: Hoê tane e bapetizohia ra i muri aˈe e rave rahi mau tauiraa. 1. Te mataitai ra o ˈna i te tuaro motoraa i roto i te afata teata. 2. Te puhipuhi ra o ˈna i te avaava. 3. Te inu hua ra o ˈna i te ava. 4. I muri iho râ, te bapetizohia ra o ˈna.

Ia bapetizohia oe, ua haapae ïa oe i to oe huru oraraa tahito, e te haamata ra oe i te hoê oraraa apî no te rave i te hinaaro o Iehova (A hiˈo i te paratarafa 4)


5. E nehenehe e faaau i ta tatou e rave no te bapetizoraa i te aha, e no te aha? (Petero 1, 3:18-21)

5 A taio i te Petero 1, 3:18-21. E nehenehe e faaau i ta tatou e rave no te bapetizoraa i ta Noa i rave no te hamani i te araka. Mai te peu no haamata noa ˈtura oe i te haapii, e puta mai paha te manaˈo mea teimaha roa ia haapao pauroa te mau titauraa no te bapetizoraa. Ua manaˈo atoa paha Noa e ere i te ohipa nainai ia hamani i te araka. Teie râ, mea faufaa anei ia rave oe i tera mau tutavaraa? E. No te aha? A hiˈo na ia Noa. Na te Atua i horoa i te mau aratairaa e nafea Noa ia hamani i te araka. No te ora ˈtu i te diluvi, mea faufaa roa ïa ia rave Noa mai ta Iehova i faaue. Ta Noa ïa i rave. Ua haere ia ˈna ia hamani i te araka maoti to ˈna faaroo e ta Iehova tauturu. No reira, e haere atoa ia oe ia rave i “te mau mea atoa mai ta te Atua i faaue.”—Gen. 6:22.

6. Eaha te auraa e faaora te bapetizoraa ia outou?

6 I te irava 21, ua papai Petero e “faaora” te bapetizoraa “ia outou.” E ere iho â ïa na te bapetizoraa e faaora ia tatou, e ere atoa na te reira e faaore i ta tatou mau hara. Na te toto noa o Iesu e tamâ ia tatou i te hara. (Ioa. 1, 1:7) Noa ˈtu râ, mea faufaa roa ia bapetizohia tatou, na Iehova hoi e faaue mai ra, e te ani atoa ra tatou ia ˈna ia horoa mai i “te hoê manaˈo haava maitai.” E oaoa roa ïa Iehova i te faaore i ta tatou mau hara maoti te tusia o Iesu. No reira, e faaora te bapetizoraa ia tatou, oia hoi maoti te reira e nehenehe ai tatou e tiaturi e ora e a muri noa ˈtu.

EAHA TE TUPU I TE BAPETIZORAA?

7. E nafea e ravehia ˈi te bapetizoraa?

7 Te parau ra te Bibilia ia taumi-roa-hia te taata e bapetizohia ra i raro i te pape. Aita ˈtu e parau rahi no nia i te bapetizoraa. Noa ˈtu râ, e tauturu mai te mau aratairaa Bibilia ia taa eaha te tano ia rave. Ei hiˈoraa, e taa ïa i te feia o te bapetizohia eaha te ahu e tano no tera taime. E te feia mataitai, e taa ïa ia ratou eaha te haerea tano i te vahi bapetizoraa. (Kor. 1, 14:40; Tim. 1, 2:9) Pinepine na te hoê matahiapo e bapetizo, e ere râ ïa te auraa e taeae faahiahia o ˈna. (Kor. 1, 1:14, 15) Oia atoa e haamaitai Iehova i te bapetizoraa o te hoê taata noa ˈtu mea rahi te taata i reira aore ra aita.—Ohi. 8:36.

8. Eaha na uiraa e uihia i te feia e bapetizohia, e no te aha? (Ohipa 2:38-42) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

8 Te parau ra te Bibilia ia ‘faaite tatou i taua poroi ra e ora ˈi tatou i mua i te taata.’ (Roma 10:9, 10) E na reira tatou ia poro tatou ia vetahi ê. Hau roa ˈtu â râ i te mahana e bapetizohia ˈi tatou. Inaha, i tera mahana e piti uiraa te uihia i te feia e bapetizohia. A tahi: “Ua tatarahapa anei outou i ta outou mau hara, ua pûpû anei outou ia outou ia Iehova e ua farii anei outou i ta ˈna ravea faaoraraa na roto ia Iesu Mesia?” Te faahiti ra ïa teie uiraa eaha ta ratou i rave ê na. Ta Petero atoa ïa i faaue i te nahoa tei ruru mai i te Penetekose. A piti: “Te taa ra anei ia outou e e faaite ta outou bapetizoraa e e Ite no Iehova outou o te tahoê ra i ta Iehova faanahonahoraa?” Area teie uiraa, te faahiti ra ïa eaha ta ratou e rave i muri mai: E haapao i ta ratou euhe ia Iehova. E nafea? Ma te pee ïa i te aratairaa a te faanahonahoraa a Iehova. E ma te tavini ia ˈna na muri i to ratou mau taeae e tuahine. Inaha, ua na reira atoa tei bapetizohia i te Penetekose. (A taio i te Ohipa 2:38-42.) Te feia o te pahono “E” i na uiraa, e nehenehe ïa ratou e bapetizohia.

Te feia e tia ra no te bapetizoraa. Ua rau to ratou matahiti e te tia ra ratou i te mau parahiraa i mua roa no te pahono i na uiraa e uihia mai no te feia e bapetizohia ra.

I to oe bapetizoraa, e faaite oe i to oe faaroo i mua i te taata atoa (A hiˈo i te paratarafa 8)d


9. Ia rave te taata atoa i te aha no te fanaˈo i to Iehova auhoaraa?

9 Peneiaˈe hou oe a ite ai i te parau mau, e oraraa au noa to oe, e aita oe i rave aˈenei i te ohipa ino mau. Aore ra e Ite no Iehova to oe na metua, o tei tauturu ia oe ia here ia Iehova. E titauhia anei ïa ia tatarahapa atoa oe, a bapetizohia ˈtu ai no te fanaˈo i to Iehova auhoaraa? E. E taata hara anaˈe tatou pauroa. E no te hara, ua mutu tera taamuraa i rotopu i te taata e te Atua. (Sal. 51:5) Teie râ, ia matau maitai tatou ia Iehova, e rave ïa tatou i te faaotiraa e haapao i to ˈna hinaaro, eiaha to tatou. E tatarahapa ïa tatou i ta tatou mau hara, a fariu mai ai no te rave i ta Iehova e au. Ua na reira anaˈe tatou, ua ineine ïa tatou no te bapetizoraa.—Ohi. 3:19.

10. Eaha te rave mai te peu ua bapetizo-ê-na-hia oe i roto i te tahi atu haapaoraa?

10 Mai te peu ua bapetizo-ê-na-hia oe i roto i te tahi atu haapaoraa, e titauhia atoa ia bapetizohia oe ei Ite no Iehova. No te aha? No te mea aita â i taa maitai atura ia oe te parau mau no nia ia Iehova e ia Iesu. E noa ˈtu ua euhe oe i te Atua na roto i te pure e rave i to ˈna hinaaro, aita â i taa maitai atura ia oe eaha to ˈna hinaaro. Ua farerei te aposetolo Paulo i Ephesia i te tahi mau tane tei bapetizohia. Aita râ i taa ia ratou te parau mau no nia ia Iesu. I muri iho to ratou taaraa e titauhia ia bapetizo-faahou-hia ratou.b (Ohi. 19:​1-5) I teie atoa mahana, e farii Iehova i te bapetizoraa o te hoê taata ua taa maitai anaˈe ia ˈna ta Iehova mau haapiiraa.

“I TE IˈOA O TE METUA E O TE TAMAITI E O TE VARUA MOˈA”

11. Eaha te auraa ia bapetizohia te taata “i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa”? (Mataio 28:18-20)

11 Ua faaue Iesu ia bapetizohia te taata “i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa.” (A taio i te Mataio 28:​18-⁠20.) Eaha ïa te auraa? Te “iˈoa” i roto i te Bibilia, pinepine o te roo ïa o te hoê taata, to ˈna atoa tiaraa e to ˈna mana. No reira, ia rave tatou i te tahi ohipa “i te iˈoa o” te hoê taata aore ra te tahi mea, te farii ra ïa tatou i te tiaraa aore ra te mana i muri mai i taua iˈoa ra. (A hiˈo atoa i te Mataio 10:41.) No reira, ia bapetizohia tatou i te iˈoa o Iehova e o Iesu, te farii ra ïa tatou i to raua tiaraa e mana. E i te iˈoa o te varua moˈa, te pee ra ïa tatou i ta ˈna aratairaa. E faahohonu mai tatou i te reira.

12. Eaha te auraa ia bapetizohia i te iˈoa o te Metua? (Apokalupo 4:11) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

12 I te iˈoa o te Metua. Te auraa, ua papu ia tatou o Iehova to tatou Metua i te raˈi, tei horoa mai i te ora. O ˈna te Atua Manahope, tei poiete i te mau mea atoa. (A taio i te Apokalupo 4:11.) Ua ite tatou e faaroo o ˈna i te pure. E te faahiti nei tatou i to ˈna iˈoa i roto i ta tatou mau pure e ia faaite tatou i te parau mau no nia ia ˈna ia vetahi ê. (Sal. 65:2) E ere râ tera anaˈe. No te nahoa tei ruru mai i te Penetekose, ua ite ê na ratou o vai Iehova. I tera râ mahana, ua titauhia ia taa ia ratou e horoa Iehova i te ora mure ore na roto noa ia Iesu.—Roma 5:8.

Hoê o te mau tuahine o te hohoˈa na mua ˈtu e pure ra i to ˈna fare.

I muri mai i to oe bapetizoraa, a tamau i te auraro i te Metua (A hiˈo i te paratarafa 12)


13. Eaha te auraa ia bapetizohia i te iˈoa o te Tamaiti? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

13 I te iˈoa o te Tamaiti. Te auraa, ua papu ia tatou o Iesu te Tamaiti otahi a te Atua. O ˈna “te eˈa” hoê roa e piri roa ˈi tatou ia Iehova. (Ioa. 14:6) O Iesu atoa to tatou Faaora, tei pohe no tatou ia nehenehe tatou e fanaˈo i te ora mure ore. No reira tatou e hinaaro ai e pee i to ˈna hiˈoraa i te mau mahana atoa, i muri mai atoa i to tatou bapetizoraa. (Ioa. 1, 2:6) E mai ia ˈna, mea itoito roa tatou i roto i te pororaa. (Luka 4:43) Ua ineine tatou i te faaruru i te hamani-ino-raa no te vai taiva ore ia Iehova. (Tim. 2, 3:12) Mea faatura atoa tatou ia Iesu ei ‘upoo o te amuiraa.’ No reira tatou e auraro ai ma te oaoa i te mau taeae ta ˈna i faatoroa no te aratai e no te aupuru i ta ˈna mau pǐpǐ.—Eph. 4:8, 11, 12; 5:23.

Hoê o te mau taeae o te hohoˈa na mua ˈtu e poro ra i tera e tera fare. Te faaite ra o ˈna i te tahi irava i te hoê taata.

I muri mai i to oe bapetizoraa, a tamau i te auraro i te Tamaiti (A hiˈo i te paratarafa 13)


14. (1) Eaha te auraa ia bapetizohia i te iˈoa o te varua moˈa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.) (2) Eaha ˈtu â te mau bapetizoraa no te feia faatavaihia? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Bapetizoraa no te feia faatavaihia.”)

14 I te iˈoa o te varua moˈa. Te auraa, ua papu ia tatou te parau mau no nia i te varua moˈa. E puai ohipa ïa o te Atua, e ere râ i te hoê taata aore ra hoê tuhaa o te Toru tahi. Ua papu atoa ia tatou na te varua moˈa i aratai i te mau peropheta e te feia tei papai i te Bibilia. No reira tatou e tamau ai i te taio i te Bibilia e i te haapao i te mau haapiiraa i roto. (Pet. 2, 1:20, 21) Eita atoa tatou e rave i te hara rahi. E nehenehe hoi te reira e tapea i te varua moˈa ia ohipa i nia ia tatou e te amuiraa.—Eph. 4:30.

Hoê o te mau tuahine o te hohoˈa na mua ˈtu e taio ra i te Bibilia i to ˈna fare.

I muri mai i to oe bapetizoraa, a tamau i te pee i te aratairaa a te varua moˈa (A hiˈo i te paratarafa 14)


Bapetizoraa no te feia faatavaihia

Ua bapetizohia te mau Kerisetiano faatavaihia i te pape. E ere râ tera anaˈe.

  • Ua bapetizo-atoa-hia ratou i te varua moˈa i to ratou maitiraahia e faatere e te Mesia i nia i te raˈi. (Mat. 3:11)

  • Ua bapetizo-atoa-hia ratou i roto i te Mesia. No te mea ua hoê roa ratou e o ˈna, ua piihia ratou te tino o te Mesia. (Gal. 3:27, 28; Kor. 1, 12:27)

  • Ua bapetizo-atoa-hia ratou i roto i te pohe o te Mesia, oia hoi e pee maite ratou i to ˈna hiˈoraa e tae roa ˈtu i to ratou poheraa, a faatiahia mai ai no te ora i te raˈi. (Roma 6:3-5)

15. Eaha ïa ta tatou e rave?

15 Mai te peu ua bapetizo-ê-na-hia oe, a haamanaˈo noa ïa no te aha mea faufaa roa “te haapiiraa o te mau bapetizoraa.”c A tapea atoa i ta oe i euhe ia Iehova i to oe pûpûraa ia oe, a bapetizohia ˈtu ai. E mai te peu aita â oe i bapetizohia ˈtura, te vai ra paha ïa te tahi mea e tapea ra ia oe. E faataa mai ïa to muri nei tumu parau eaha te rave.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  •  Eaha te bapetizoraa?

  •  Eaha na uiraa e uihia i te feia e bapetizohia, e no te aha?

  •  Eaha te auraa ia bapetizohia te taata “i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa”?

HIMENE 161 Mea au na ˈu e rave i to hinaaro

a I roto i te Bibilia, e “taumi i raro i te pape” te auraa o te parau tei hurihia ei “bapetizo.” No reira, ia bapetizohia te hoê taata, e taumi-roa-hia o ˈna i raro i te pape. E ere ïa mea topata noa ˈtu maa pape i nia ia ˈna, mai ta te tahi mau haapaoraa e rave ra.

b I bapetizohia na taua mau tane ra no Ephesia i “ta Ioane bapetizoraa.” (Ohi. 19:3) I faaue na Ioane Bapetizo i te ati Iuda ia tatarahapa i ta ratou mau hara i te Ture a Mose, e ua bapetizo Ioane i tei na reira. (Mar. 1:4, 5) I te faaoreraahia râ te Ture a Mose, aita ïa e faufaa faahou to te bapetizoraa a Ioane. Mai reira mai, “hoê anaˈe bapetizoraa” ta te Atua e farii, e fanaˈo ai te taata i te ora mure ore.—Eph. 4:5.

c A hiˈo i te tumu parau “Eaha te bapetizoraa?” o te anairaa “Te pahono ra te Bibilia” i nia i te jw.org, e i nia i te JW Library®.

d FAATAARAA O TE HOHOˈA: I te tairururaa, ua tia mai te feia e bapetizohia no te faaite i to ratou faaroo i mua i te taata atoa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono