Mea riaria roa te tamaˈi
E ino roa te oraraa o te taata no te tamaˈi e te faahuehueraa. Te haapapu mai ra te faehau e te taata tei faaruru i te reira.
TE FAEHAU
“Pinepine oe i te ite ia haapohehia te taata aore ra ua pepe roa ratou. E ora noa oe i roto i te riaria.”—Gary, no Beretane.
“Ua pupuhihia vau, na muri mai e na mua mai. Ua ite mata vau i te haapoheraahia te taata, oia atoa te tamarii e te ruhiruhia. No teie mau tupuraa, eita oe e huru ê faahou.”—Wilmar, no Colombie.
“Ia pupuhihia hoê taata i mua ia oe, e puta noa mai tera hohoˈa. E faaroo noa oe ia ˈna ia auê e ia mauiui. Eita roa ˈtu e moˈe ia oe to ˈna hohoˈa.”—Zafirah, no Marite.
TE TAATA
“Ua manaˈo vau e eita vau e oaoa faahou. Ua riaria roa vau aˈunei au e haapohehia ˈi, to ˈu iho â râ utuafare e to ˈu mau hoa.”—Oleksandra, no Ukraine.
“Mea riaria mau ia tia noa i rapae ia horoahia mai ta matou maa, mai te hora 2 i te aahiata tae atu i te hora 11 i te maororaa po, no te mea ua ite matou e nehenehe matou e pupuhihia mai.”—Daler, no Tadjikistan.
“Ua pohe to ˈu na metua no te tamaˈi e aita hoê aˈe taata no te tamahanahana e no te aupuru mai ia ˈu.”—Marie, no Rwanda.
Noa ˈtu teie mau ati ta ratou i faaruru, ua fanaˈo teie feia i te hau. Ua papu atoa ia ratou e fatata te tamaˈi e te mau faahuehueraa i te faaore-roa-hia. I roto i teie Pare Tiairaa, e ite mai tatou eaha ta te Bibilia e parau ra.