AAMU
Ua faaroo Iehova i ta ˈu mau pure
I TE hoê po, ahuru noa matahiti to ˈu, ua mataitai au i te mau fetia e anapanapa ra i te raˈi. Tuturi ihora vau e pure atura. Noa ˈtu e no ite noa mai ra vau o vai Iehova, ua faaite au ia ˈna i ta ˈu mau haapeapearaa. Tera ïa te haamataraa o to ˈu auhoaraa e te Atua ra o Iehova, “Tei faaroo i te pure.” (Sal. 65:2) E faatia ˈtu vau i te tumu i pure ai au i te hoê Atua aita â vau i matau maitai atura.
FAREREIRAA TEI TAUI ROA I TO MATOU ORARAA
Ua fanauhia vau i te 22 no Titema 1929 i Noville. E oire iti teie e iva faaamuraa animara to reira e ere mea atea i te oire o Bastogne, i Ardennes, i te fenua Beletita. Ua au roa vau i to ˈu tamarii-rii-raa i te faaamuraa animara e to ˈu na metua. Pauroa te mahana, e faatê mâua Raymond to ˈu teina i te puaatoro, a haaputu atu ai i te û i te tahi vahi. Mea tauturu roa te taata o to matou oire iti te tahi i te tahi.
O vau e to ˈu utuafare i ta matou faaamuraa animara
E Katolika rahi o papa raua mama, o Émile raua Alice. E haere raua i te pureraa pauroa te Tapati. Tera râ, i 1939 ua haere mai te tahi mau pionie no Beretane i to matou oire iti, e ua pûpû i to ˈu papa i te tamatahitiraa i te A ara mai na! (parauhia na mua ˈˈe Consolation). Ua taa oioi noa i to ˈu papa te parau mau e haamata ihora oia i te taio i te Bibilia. Faaea atoa atura oia i te haere i te pureraa. Aita roa ˈtu râ to matou na hoa rahi i afaro i ta ˈna faaotiraa. Ua faahepo raua ia papa eiaha e faarue i ta ˈna haapaoraa, a tatamaˈi roa ˈtu ai.
Aroha roa vau ia papa i to ˈna faahepo-rahi-raahia. Taparu ihora ïa vau i te Atua na roto i te pure ta ˈu i faahiti i te omuaraa. I te oreraa teie patoiraa, ua oaoa roa vau. Papu roa ˈtura ia ˈu e o Iehova mau â “Tei faaroo i te pure.”
TE ORARAA I TE ROARAA O TE TAMAˈI
I te 10 no Me 1940, ua tomo te nuu Nazi i te fenua Beletita. Mea rahi to reira mau taata tei horo ê, mai to matou utuafare i te pae apatoa o Farani. A horo ê ai râ matou, ua na roto atu matou i te tahi mau taime i te aroraa a te mau nuu Heremani e Farani.
I muri aˈe i to matou hoˈiraa i ǒ matou, ua eiâhia te rahiraa o ta matou mau taihaa. O Bobbie anaˈe, ta matou urî, to te fare. No reira vau i ui ai: ‘No te aha e tupu ai te tamaˈi e te mauiui rahi?’
Mea piri roa vau ia Iehova i te 10raa o to ˈu matahiti
Ua faufaahia matou i te mau tere farereiraa a taeae Emile Schrantz.a E pionie e e matahiapo o ˈna. Ua faataa maitai o ˈna na roto i te Bibilia no te aha te taata e mauiui ai e ua pahono i ta ˈu mau uiraa no nia i te oraraa. Ua piri roa ˈtu â vau ia Iehova, a papu roa ˈtu ai e Atua o te here oia.
A tupu noa ˈi te tamaˈi, ua tamau to matou utuafare i te farerei i te mau taeae. I Atete 1943, ua haere mai taeae José-Nicolas Minet i ǒ matou no te horoa i te hoê oreroraa parau. Ua ui mai oia: “O vai te hinaaro ia bapetizohia o ˈna?” Ua amo mâua papa i to mâua rima i nia. Ua bapetizohia mâua i te hoê anavai iti i pihai iho noa mai.
I Titema 1944, haamata aˈera te nuu Heremani i ta ratou aroraa rahi hopea parauhia Bataille des Ardennes. To pihai iho noa mai i ǒ matou te tupuraa te reira. Hoê avaˈe to matou faaea-noa-raa i roto i te hoê piha i raro aˈe i to matou fare. I te hoê mahana, haere aˈera vau i rapae e faaamu i te animara, ua tupitahia te fare vairaa animara e ua parari roa te tapoˈi fare. Tuô maira te hoê faehau Marite: “Raro!” Horo ihora ïa vau e tarava i pihai iho ia ˈna, e tuu maira oia i to ˈna taupoo i nia i to ˈu upoo.
HAERERAA I MUA I TE PAE VARUA
To mâua faaipoiporaa
I muri iho i te tamaˈi, ua tamau matou i te apiti i te hoê amuiraa i Liège, piri i te 90 kilometera i te pae apatoerau i ǒ matou. I muri aˈe, ua mau mai te hoê pǔpǔ haapiiraa iti i Bastogne. Ua haamata vau i te ohipa aufauraa tute e i te haapii i te ture. I muri iho, ua ohipa vau no te hoê notera. I 1951, ua faanaho matou i te hoê tairururaa haaati i Bastogne. Hoê hanere taata tei ruru mai, oia atoa te hoê pionie itoito roa o Elly Reuter. Mea na nia mai o ˈna i te pereoo taataahi e 50 kilometera te atea. Ua here oioi mâua ia mâua e ua momoˈahia ˈtura mâua. No titau-noa-hia mai ra hoi Elly i te Haapiiraa no Gileada i Marite. Papai ihora oia i te pu rahi no te faataa i te tumu e ore ai oia e tae. Ua pahono taeae Knorr, o ˈna te tiaau i te ohipa a te mau Ite no Iehova, peneiaˈe i te hoê mahana e nehenehe raua ta ˈna tane e haere i Gileada. Ua faaipoipo mâua i Fepuare 1953.
Elly raua Serge ta mâua tamaiti
I taua matahiti ra, ua haere mâua Elly i te tairururaa Totaiete o te ao apî i Yankee Stadium, i New York. I reira, ua farerei au i te hoê taeae tei titau mai ia ˈu ia haere i Marite no te tahi ohipa aufau-maitai-hia. I muri iho i to mâua Elly pureraa ia Iehova, faaoti aˈera mâua eiaha e farii, e hoˈi râ i Beletita no te turu i te hoê pǔpǔ iti ahuru taata poro i Bastogne. I 1954, ua horoa mai Iehova i te hoê tamaiti o Serge. Tera râ e hitu avaˈe i muri iho, ua maˈihia e ua pohe o ˈna. Ua haamahora mâua i to mâua aau ia Iehova e ua faaitoito te tiaturiraa o te tia-faahou-raa ia mâua.
TAVINIRAA TAIME TAATOA
I Atopa 1961, ua noaa ia ˈu te hoê ohipa afa taime ia nehenehe au e tavini ei pionie. I taua noa râ mahana, ua niuniu mai te tavini o te amaa i Beletita ia ˈu. Ua ani mai o ˈna e vata anei au no te riro ei tavini haaati (parauhia tiaau haaati i teie nei). “E nehenehe anei ta mâua e tavini ei pionie na mua?” ta ˈu ïa i ui. Ua fariihia ta ˈu aniraa. Ua tavini mâua ei pionie e vaˈu avaˈe e haamata ˈtura mâua i te taviniraa haaati i Tetepa 1962.
I muri aˈe e piti matahiti i roto i taua taviniraa ra, ua titauhia mâua i te Betela no Bruxelles. Ua haamata mâua i te tavini i reira i Atopa 1964. Mea rahi te haamaitairaa ta mâua i fanaˈo. I muri iho i to taeae Knorr tereraa mai i ta matou Betela i 1965, ua maere au i to ˈu faatoroaraahia ei tavini no te amaa. I muri aˈe, ua titauhia mâua Elly i te 41raa o te piha Haapiiraa no Gileada. Ua tupu mau â ta taeae Knorr i parau 13 matahiti na mua ˈtu. I te noaaraa mai ta mâua parau tuite, ua hoˈi mâua i te Betela no Beletita.
PATURURAA I TE TIARAA O TE MAU ITE NO IEHOVA I MUA I TE TURE
E rave rahi matahiti to ˈu faaohiparaa i ta ˈu haapiiraa i te ture no te paturu i to tatou tiamâraa e haamori i Europa e i te tahi atu mau vahi. (Phil. 1:7) Maoti teie ohipa ua farerei au i te feia toroa o na hau e 55 fenua ua taotiahia aore ra ua opanihia ta tatou ohipa. Eita vau e parau e mea ite au i te ture, ei taata râ vau no te Atua. Ua imi noa vau i ta Iehova aratairaa, ua ite hoi au “e au te aau o te arii [aore ra o te haava] i te taheraa pape i roto i te rima o Iehova. E aratai oia i te reira i te vahi atoa ta ˈna e hinaaro.”—Mas. 21:1.
Te haamanaˈo noa ra vau i to ˈu farereiraa i te hoê mero o te Apooraa iriti ture no Europa. E rave rahi taime to ˈu aniraa e paraparau ia ˈna, e ua farii o ˈna. Na ô maira o ˈna: “Pae minuti noa ta ˈu e horoa na oe.” Piˈo ihora vau i to ˈu upoo e pure ihora. Parau maira o ˈna: “Te aha ra oe?” Pahono atura vau: “Te haamauruuru ra vau i te Atua no te mea e tavini oe na ˈna.” Ui maira oia: “Eaha ta oe e hinaaro ra e parau?” Faaite atura vau i te Roma 13:4. I te mea e Porotetani o ˈna, ua au roa o ˈna i tera irava. I te pae hopea, paraparau atura mâua afa hora. Haapopou maira o ˈna i te mau Ite no Iehova.
E rave rahi matahiti to te nunaa o Iehova hororaa i mua i te ture na Europa i te parau o te tiaraa amui ore, na vai e haapao i te tamarii, te aufauraa tute, e te vai ra ˈtu â. Ua nehenehe au e paturu e rave rahi o teie mau hororaa, a ite roa ˈtu ai ia Iehova i te horoaraa mai i te upootiaraa. Ua upootia te mau Ite no Iehova i roto hau atu i te 140 hororaa i te Tiripuna Europa o te tiaraa o te taata.
UA MATARA RII TE OHIPA I CUBA
I te mau matahiti 1990, ua ohipa vau na muri ia taeae Philip Brumley no te pu rahi, e ia taeae Valter Farneti no Italia, no te tauturu i te mau taeae e tuahine no Cuba ia haamori ia Iehova ma te fifi ore, no te mea ua taotiahia te ohipa a te faanahonahoraa i reira. Ua papai au i te tia hau no Cuba i Beletita e ua farerei au i te hoê taata toroa a te hau. I te omuaraa, aita i haere ia matou ia faatitiaifaro i tei parauhia no nia i te mau Ite no Iehova.
Matou Philip Brumley e Valter Farneti i te hoê tere i Cuba i te mau matahiti 1990
I muri iho i te aniraa i ta Iehova aratairaa, ua ani matou i te parau faatia e hapono 5 000 Bibilia i Cuba. Ua fariihia e ua tapae iho â tera rahiraa Bibilia i ǒ, o tei operehia na te mau taeae. Taa ihora ia matou e ua haamaitai Iehova i ta matou mau tutavaraa. Ani faahou atura matou e hapono 27 500 Bibilia. Ua farii-atoa-hia mai. Oaoa roa vau i te tautururaa i to tatou mau taeae e tuahine i Cuba ia fanaˈo i te hoê Bibilia.
E rave rahi taime to ˈu haereraa i Cuba no te tauturu ia fariihia ta tatou ohipa i mua i te ture. Ua nehenehe ïa vau e matau maitai e rave rahi taata toroa a te hau.
TAUTURURAA I TE MAU TAEAE I RWANDA
I 1994, hau atu i te 1 000 000 taata tei pohe i roto i te haapoheraa i te mau Tutsi i Rwanda. Ua haapohe-atoa-hia vetahi o to tatou mau taeae e tuahine. Ua anihia i te hoê pǔpǔ taeae ia faanaho i te tauturu no to reira mau taeae.
I to matou taeraa i Kigali, te oire pu, ua apoopoo haere te piha huriraa e te vairaa papai. Ua faarooroo matou e ua taparahi-pohe-hia e rave rahi taeae e tuahine i te tipi rahi. Mea aroha roa. Ua faaroo atoa râ matou i te mau faatiaraa putapû mau no nia i te here o te mau taeae. Ei hiˈoraa, ua farerei matou i te hoê taeae Tutsi tei tapuni i roto i te hoê apoo i raro aˈe i te fare o te hoê utuafare Ite no Iehova Hutu e 28 mahana. I te hoê putuputuraa i Kigali, hau atu i te 900 taeae e tuahine ta matou i faaitoito e i tamahanahana i te pae varua.
Aui: Hoê buka tei pupuhihia i ta matou piha huriraa
Atau: Ohiparaa e te tomite tauturu
Haere atura matou i Zaïre (te Repupirita manahune no Congo i teie nei) no te imi i te mau taeae e tuahine no Rwanda tei horo i te mau puhaparaa no tei horo ê i pihai iho i te oire o Goma. Aita râ matou i ite ia ratou, pure aˈera ïa matou ia Iehova ia aratai ia matou. Ite atura ïa matou i te hoê taata e haere maira e ani atura matou ia ˈna ua matau anei o ˈna i te mau Ite no Iehova. Pahono maira o ˈna: “E, e Ite no Iehova vau. Mai, e afai au ia outou i te tomite tauturu.” I muri iho i to matou aparauraa e te tomite tauturu, ua farerei matou piri i te 1 600 taeae e tuahine tei horo ê no te faaitoito e te tamahanahana atu i te pae varua. Ua taio atoa atu matou i te rata a te Tino aratai. Ua putapû roa ratou i teie parau: “Te pure noa nei matou no outou. Ua ite matou e eita Iehova e faarue ia outou.” Tera iho â. I teie mahana, hau i te 30 000 taeae e tuahine e tavini ra ia Iehova ma te oaoa i Rwanda.
FAAOTIRAA EIAHA E TAIVA
I muri aˈe fatata e 58 matahiti faaipoiporaa, ua faarue mai ta ˈu vahine here o Elly i 2011. Ua tamahanahana Iehova ia ˈu i to ˈu faaiteraa ia ˈna i to ˈu oto rahi. Ua tamahanahana atoa mai te pororaa i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii.
Ua hau atu 90 matahiti to ˈu i teie nei, te poro noa nei râ vau pauroa te hebedoma. Te oaoa atoa nei au i te tauturu i te Tuhaa haapao i te pae o te ture i te amaa nei i Beletita, i te faaite ia vetahi ê i ta ˈu i haapii, e i te faaitoito i te feia apî i te Betela.
A 84 matahiti i teie nei to ˈu pure-matamua-raa ia Iehova. Tera ïa te haamataraa o to ˈu auhoaraa e o ˈna. Ua mauruuru roa vau ia ˈna i to ˈna faarooraa i ta ˈu mau pure i te roaraa o to ˈu oraraa.—Sal. 66:19.b
a E itehia te aamu o taeae Schrantz i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tenuare 1974 api 26-30 (Farani).
b A faaineinehia ˈi teie faatiaraa, ua faarue mai taeae Marcel Gillet i te 4 no Fepuare 2023.