‘E haamori anaˈe ia Iehova ma te oaoa’
1. Eaha te hopoi mai i te oaoa rahi i te mau tavini a Iehova?
1 “E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea,” o ta te aposetolo Paulo ïa i papai. “E parau faahou atu â vau, E oaoâ outou.” (Phil. 4:4) E hopoi mai ta tatou fanaˈoraa taa ê e faaite i te parau apî maitai e e tauturu i te mau taata mai te mau mamoe ra ia haamori ia Iehova, i te oaoa rahi. (Luka 10:17; Ohi. 15:3; Tes. 1, 2:19) Eaha râ te rave mai te peu e i te tahi taime mai te huru ra e te ere ra tatou i te oaoa i roto i ta tatou taviniraa?
2. E nafea te haamanaˈoraa i te tumu o ta tatou ohipa e faaoaoa ˈi ia tatou?
2 Te hoê ohipa faauehia e te Atua: E haamanaˈo anaˈe e na Iehova i faaue ia tatou e poro. Auê ïa fanaˈoraa taa ê i te riroraa ei ‘hoa rave ohipa no te Atua’ ma te faaite i te poroi o te Basileia e ma te faariro i te taata ei pǐpǐ! (Kor. 1, 3:9) Tei pihai iho te Mesia ra o Iesu ia tatou i roto i tera ohipa o te ore roa e rave-faahou-hia. (Mat. 28:18-20) Te apiti rahi atoa nei te mau melahi e o tatou i te auhune rahi i te pae varua o te tupu ra i teie mahana. (Ohi. 8:26; Apo. 14:6) Te horoa nei te mau Papai, e te mau faaiteraa a te mau tavini a te Atua, i te mau haapapuraa feaa ore e o Iehova to muri i tera ohipa. Ia poro tatou, ‘te parau nei tatou i te parau a te Mesia, no ǒ mai i te Atua ra, i mua i te aro o te Atua.’ (Kor. 2, 2:17) E ere anei te reira i te hoê tumu maitai e oaoa ˈi tatou?
3. E nafea te pure e tauturu ai ia tatou ia oaoa noa i roto i ta tatou taviniraa?
3 E mea faufaa roa te pure ia hinaaro tatou e oaoa noa i te taviniraa i te Atua. (Gal. 5:22) I te mea e e nehenehe tatou e rave i ta ˈna ohipa na roto noa i to ˈna puai, e ani anaˈe ia Iehova ia ninii mai i to ˈna varua, ta ˈna e horoa noa na tei ani atu ia ˈna. (Luka 11:13; Kor. 2, 4:1, 7; Eph. 6:18-20) Ia pure tatou ia ˈna no nia i ta tatou taviniraa, e tapea tatou i te manaˈo maitai ia farerei tatou i te mau patoiraa. E tamau ïa tatou i te poro ma te mǎtaˈu ore e te aau tae.—Ohi. 4:29-31; 5:40-42; 13:50-52.
4. E nafea te hoê faaineine-maitai-raa e nehenehe ai e faarahi atu â i te oaoa o ta tatou taviniraa, e eaha te mau ravea no te tauturu ia tatou?
4 Te hoê faaineine-maitai-raa: Te hoê ravea tano ia oaoa roa ˈtu â i roto i ta tatou taviniraa o te faaineine-maitai-raa ïa ia tatou. (Pet. 1, 3:15) Eita te reira e titau rahi i te taime. I roto maa minuti noa, e nehenehe tatou e hiˈo faahou i te mau manaˈo tauturu horoahia no te pûpû i te mau vea apî aore ra te hoê faaiteraa tano i te papai o ta tatou e hinaaro e pûpû atu. Ia imi tatou i te hoê omuaraa parau tano, e nehenehe tatou e hiˈo i te buka Haaferuriraa aore ra i to mua ˈtu numera o Ta tatou taviniraa i te Basileia. E manaˈo te tahi feia poro e mea faufaa ia tapao i te hoê faaiteraa poto i nia i te hoê api parau iti. I te tahi taime, e hiˈo ratou no te haamanaˈo-faahou-raa. Eita ïa ratou e taiâ roa e mea tiaturi aˈe ratou no te poro ma te mǎtaˈu ore.
5. E nafea te oaoa e haamaitai ai ia tatou e ia vetahi ê?
5 E rave rahi maitai ta te oaoa e horoa mai. E faarahi atu â te hoê feruriraa oaoa i te au o ta tatou poroi. E horoa mai te oaoa i te puai no te faaoromai. (Neh. 8:10; Heb. 12:2) Na mua roa, e faahanahana te hoê taviniraa oaoa ia Iehova. No reira ‘e haamori anaˈe ia Iehova ma te oaoa.’—Sal. 100:2.