VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • km 3/03 api 3-5
  • E pee anaˈe i te mea maitai ma te itoito rahi

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E pee anaˈe i te mea maitai ma te itoito rahi
  • Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
  • Papai tei tuea
  • ‘A faaite hua i te parau a te Atua’
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2002
  • ‘A faaite hua ˈtu i te parau apî maitai’
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2008
  • E faaite noa anaˈe i te mau ohipa taa ê a Iehova
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2004
  • E ahiri e e faariro tatou i te avaˈe Eperera 2000 ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2000
Ite hau atu â
Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
km 3/03 api 3-5

E pee anaˈe i te mea maitai ma te itoito rahi

1 A piri mai ai te Oroa haamanaˈoraa 2003, e mea rahi te tumu e ‘pee ai tatou i te mea maitai [ma te itoito rahi].’ (Pet. 1, 3:13; MN) Te tumu faufaa roa ˈˈe, o te tusia taraehara ïa o Iesu Mesia. (Mat. 20:28; Ioa. 3:16) Teie ta te aposetolo Petero i papai: “Aore outou i hoohia i te mea e ino noa ra, mai te ario e te auro, i ta outou parau faufaa ore . . . I te toto taoˈa râ o te Mesia ra, mai to te arenio ino ore e te maˈi ore.” (Pet. 1, 1:18, 19) E turai te mauruuru no tera faaiteraa taa ê i te here ia tatou ia rave i te maitai, ma te ite maite e ua “horoa [Iesu] ia ˈna iho no tatou, ia ora tatou ia ˈna i te mau parau ino atoa ra, ia tamâ oia ia tatou ei taata mau no ˈna iho, e te itoito i te mau ohipa maitatai ra.”—Tito 2:14; Kor. 2, 5:14, 15.

2 Ia rave tatou i te mea au i te aro o te Atua, e fanaˈo tatou i te taairaa maitai e o ˈna e e tiai oia ia tatou. Ua parau faahou Petero e: ‘O te hinaaro i te ora ra, e ia maitai to ˈna ra pue mahana, . . . e haapae ïa i te ino, e rave i te maitai; e imi oia i te hau, e aruaru atu i te reira. Tei te feia parau-tia hoi to te Fatu ra mata, e tei ta ratou pure hoi to ˈna tariˈa.’ (Pet. 1, 3:10-12) I teie tau atâta, e mea tamahanahana mau â ia ite e te tiai ra Iehova ia tatou e ua ineine oia i te ohipa mai no tatou, i te ‘faaora ia tatou mai to ˈna iho orio mata.’—Deut. 32:10; Par. 2, 16:9.

3 Noa ˈtu te mau tamataraa ta ratou e farerei ra, ua î te mau Kerisetiano matamua ta Petero i papai atu i te itoito rahi o te ore roa e iti mai, e ua faaitoito roa ratou i te poro i te parau apî maitai i te taata e rave rahi. (Pet. 1, 1:6; 4:12) Oia atoa no te nunaa o te Atua i teie mahana. Te ora nei tatou i “te mau taime ati rahi faaruru atâ,” te turai ra râ to tatou mauruuru no te maitai o Iehova ia tatou ia rave i to ˈna hinaaro ma te itoito rahi. (Tim. 2, 3:1, MN; Sal. 145:7) E hiˈo mai tatou i te tahi mau ohipa maitatai ta tatou e rave i te tau o te Oroa haamanaˈoraa.

4 E titau manihini anaˈe ia vetahi ê i te Oroa haamanaˈoraa: Hoê ravea e faaite ai tatou i to tatou mauruuru no te ô faahiahia roa o te hoo, o te haereraa ïa i te haamanaˈoraa matahiti i te poheraa o Iesu, e tupu i teie matahiti i te Mahana toru 16 no Eperera, i muri aˈe i te toparaa mahana. (Luka 22:19, 20) I te matahiti i mahemo, ua tapao tatou 15 597 746 taata taatoa tei apiti atu i na amuiraa e 94 600 i te ao nei, te auraa ïa e 220 000 taata hau i te matahiti na mua ˈtu.

5 Ehia tatou i teie matahiti? Tei ta tatou mau tutavaraa ïa e faaitoito i te taata ia ruru mai e o tatou. A haamata i te papai i te tapura iˈoa o te feia atoa ta outou e hinaaro i te titau manihini. A papai na mua roa i to outou fetii piri. Mai te peu e e ere to outou apiti i te Ite no Iehova, a faaite atu i to outou hinaaro haavare ore ia apee oia ia outou i te Oroa haamanaˈoraa. Ua parau te hoê tane e ere i te Ite e ua farii oia i te titau-manihini-raa i te matahiti i mahemo no te mea ua taa ia ˈna e mea faufaa roa to ˈna taeraa mai no ta ˈna vahine. A manaˈo atoa i te mau melo o to outou fetii atea, i to outou feia tapiri, to outou mau hoa ohipa, aore ra to outou mau hoa haapiiraa. Eiaha e haamoe i ta outou mau piahi o te Bibilia.

6 Ia oti ta outou tapura iˈoa, a faataa i te taime no te titau manihini roa ˈtu ia ratou paatoa. A faaohipa i te mau parau titau-manihini-raa i neneihia. Ia ore ia moe i ta outou mau manihini ihea e afea te oroa e tupu ai, a patapata aore ra a papai maitai i te hora e te vahi o te Oroa haamanaˈoraa i raro i te parau titau-manihini-raa. A piri mai ai te 16 no Eperera, a haamanaˈo poto atu i te feia o ta outou tapura iˈoa, ma te farerei ia ratou aore ra ma te taniuniu atu. E tauturu anaˈe ïa i te taata e rave rahi atu â ia tae mai i teie oroa moˈa roa ˈˈe.

7 E tauturu anaˈe i te feia e haere mai i te Oroa haamanaˈoraa: E taime oaoa noa te ahiahi o te Oroa haamanaˈoraa. E nehenehe tatou e manava i te feia aita e haere mai nei i ta tatou mau putuputuraa. A faanaho i te tae oioi atu e i te faaea maoro atu ia oti te putuputuraa, ia au i te mau faanahoraa i ravehia. A haamatau atu i te feia a tahi ra a haere mai ai. A faaite i te mahanahana e a farii maitai.—Roma 12:13.

8 Eita anei e nehenehe e tauturu i te feia e tae mai i te Oroa haamanaˈoraa ia haere atu â i mua i te pae varua ma te pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia i to ratou fare? A ani i te iˈoa e te vahi nohoraa o te feia atoa aita e farereihia nei e te mau Ite, ia nehenehe outou e tauturu tamau atu. Maoti te tauturu î i te here, e nehenehe te tahi pae e haere i mua, e ineine atu ai i te riro ei feia poro bapetizo-ore-hia hou te Oroa haamanaˈoraa o te matahiti i mua. Ia farerei faahou outou i te feia i tae mai i te Oroa haamanaˈoraa, a titau manihini ia ratou i te oreroraa parau taa ê e hohorahia i te 27 no Eperera.

9 E nehenehe anei outou e riro ei pionie tauturu i Mati e/aore ra i Eperera? I te mau matahiti atoa, e turai to tatou itoito rahi no Iehova ia tatou ia rave faahope i te taviniraa i te mau avaˈe ohipa taa ê. E nehenehe te mau tutavaraa amui a te hoê amuiraa taatoa e poro i te parau apî maitai ma te itoito rahi i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, e horoa mai i te mau faahopearaa maitai roa.

10 Ua tapao te mau matahiapo o te hoê amuiraa 107 taata poro e e 9 pionie tamau e ua fanaˈo ratou i te hoê “avaˈe taa ê roa” i Eperera i mahemo, e 53 taeae e tuahine tei riro ei pionie tauturu, tae noa ˈtu te mau matahiapo e te mau tavini tauturu atoa. Mea nafea to te mau matahiapo faaararaa i te anaanatae no te taviniraa pionie tauturu i te roaraa o taua avaˈe taa ê ra? Ua haamata oioi ratou, ma te faaitoito e rave rahi roa taata poro ia rave i tera taviniraa. Ua faanahohia te mau putuputuraa no te pororaa i te mau taime rau o te mahana, ma te haapao i te vataraa o te feia poro atoa. I te pae hopea, ua haafaufaa-taa-ê-hia te faaiteraa na roto i te niuniu paraparau, no te feia tino paruparu iho â râ.

11 Ua faaî te hoê tuahine e 86 matahiti, o te ore e tia ia haere no te maˈi, i te hoê parau aniraa no te taviniraa pionie tauturu. I te poipoi, ma te parahi i nia i te airaa maa o ta ˈna tuturaa maa, e poro oia na roto i te niuniu paraparau e piti hora, e faafaaea atu ai maa hora, hou a haamata faahou ai. Aita e taa ra i te hoê o te feia ta ˈna i taniuniu, ua pohe hoi ta ˈna tane e e piti o ta ˈna mau tamaiti taurearea e piti matahiti aˈenei, no te aha te Atua e faatia ˈi i tera mau ati. Ua horoa to tatou tuahine i te hoê faaiteraa maitai, e ua haapii tera vahine i te Bibilia. E ravea maitai te pororaa na roto i te niuniu paraparau i te ahiahi e i te tahi atu taime, no te farerei i te feia e noho ra i roto i te mau fare tahua aore ra i te mau vahi eita e raeahia. E nehenehe atoa te feia poro e farerei i te feia aita i ǒ ratou i te ao.

12 Ua faaoti te mau matahiapo i ta ratou faatiaraa mai teie: “Ua oaoa roa matou e te mauruuru nei matou ia Iehova no te mau fanaˈoraa taa ê e te mau haamaitairaa ta ˈna i horoa mai na matou taitahi.” Ma te faanaho maitai ia outou, e nehenehe atoa ta outou amuiraa e fanaˈo i tera mau haamaitairaa.

13 A faaitoito i te taatoaraa ia rave i te taviniraa: E turai to tatou here i te Atua e to tatou taata-tupu ia tatou ia faaherehere i te taime i te mau avaˈe atoa no te faaite i te parau apî maitai. (Mat. 22:37-39) E mea maitai ia imi te mau tiaau no te haapiiraa buka e to ratou mono i te tauturu i te mau melo o ta ratou pǔpǔ ia poro i te mau avaˈe atoa. Hoê ravea e manuïa ˈi, o te faanahoraa ïa e te tahi feia poro o te pǔpǔ no te haa amui e o ratou i roto i te taviniraa. A faanaho i te omuaraa o te avaˈe, eiaha i te hopea. E taime ïa to outou no te horoa ˈtu i te tauturu î i te here.

14 E feia poro tino paruparu anei to roto i ta outou haapiiraa buka, e mea fifi roa no ratou ia haere i roto i te taviniraa? Mai te peu e to roto te tahi pae i te mau fare utuuturaa taa ê aore ra e faaea noa i ǒ ratou, ua taa ïa ia tatou e mea iti ta ratou pororaa. Na roto râ i te faaohiparaa i ta ratou mau ravea rii e anaana ˈi to ratou maramarama, e nehenehe ratou e turai i te feia e ite ra i ta ratou mau ohipa maitatai ia anaanatae mau â i te parau mau. (Mat. 5:16) Ia papu i te mau tiaau no te haapiiraa buka e ua ite tera feia poro e e nehenehe ta ratou e tapao 15 minuti i nia i ta ratou tapura taviniraa. Te neheneheraa tera feia poro e tapao i te taime ta ratou i rave i roto i te pororaa, e faaitoito ïa e e faaoaoa ia ratou. Maoti taua faanahoraa ra e nehenehe atoa ˈi e horoa i te hoê tapura taviniraa tia o te ohipa a te nunaa o te Atua.

15 Te feia apî e rave puai nei i te maitai! E mea oaoa mau â ia ite i te mau Kerisetiano apî ia faaohipa i to ratou puai e to ratou ito i roto i ta Iehova taviniraa. (Mas. 20:29) Mai te peu e e mea apî outou, e nafea outou e faaite ai i to outou itoito rahi no Iehova i te mau avaˈe ohipa taa ê?

16 Mai te peu e e ere â outou i te taata poro bapetizo-ore-hia, no te aha e ore ai e haamau i tera fa? A ui ia outou iho: ‘Ua ite anei au i te mau haapiiraa tumu o te parau mau bibilia? Te hinaaro ra anei au i te rave i te taviniraa o te Basileia? E mea maitai anei to ˈu haerea? E tia anei ia ˈu ia faaite roa ˈtu i to ˈu faaroo ma te paraparau no nia i te parau apî maitai ia vetahi ê? Te turai ra anei to ˈu aau ia ˈu ia na reira?’ Mai te peu e e pahono outou e i tera mau uiraa, a faaite ïa i to outou hinaaro i te riro ei taata poro i to outou mau metua. E nehenehe ratou e faaara hoê o te mau matahiapo o te tomite tiaauraa.

17 Mai te peu e e taata poro ê na outou i te parau apî maitai, e nehenehe anei ta outou e faaaano i ta outou taviniraa i te mau taime faaearaa haapiiraa? Maoti te hoê porotarama maitai e te tauturu a to ratou mau metua aore ra a te tahi atu feia poro, e mea rahi te Kerisetiano apî bapetizohia tei riro ei pionie tauturu. Mai te peu e eita e tia, a faaoti maite ïa i te faarahi atu â i ta outou taviniraa. A haamau i te fa na outou iho, eiaha noa no nia i te hora pororaa, i te huru maitai atoa râ o ta outou taviniraa. Ei hiˈoraa, e nehenehe outou e tutava i te taio i te hoê irava i te feia atoa ta outou e paraparau, te haamaitai i ta outou mau farerei-faahou-raa, te haamata i te hoê haapiiraa bibilia, aore ra te faaaano i ta outou taviniraa ma te tamata i te pororaa na roto i te niuniu paraparau aore ra te tahi atu tuhaa o te taviniraa. Eaha to outou manaˈo i te fa e titau manihini i te hoê taata tapiri, te hoê hoa haapiiraa, aore ra te hoê fetii i te Oroa haamanaˈoraa i teie matahiti? Ma te rave faahope i te mau ohipa teotaratia, e ite outou i te mauruuru rahi e e faaitoito mau â outou i te tahi atu mau melo o te amuiraa.—Tes. 1, 5:11.

18 E tauturu anaˈe i te feia tae apî mai ia haere i mua: I te roaraa o te matahiti taviniraa i mahemo, 1 576 haapiiraa bibilia i te fare tei faaterehia i te faito au noa, i te mau avaˈe atoa i Porinetia Farani. A mairi ai te tau, e mea rahi te piahi o te pûpû ia ratou na te Atua e o te bapetizohia. Hou râ e tae ai i reira, e mea tia ia tauturu ia ratou ia riro ei feia poro i te parau apî maitai. E tuhaa faufaa teie o te faaineineraa i te mau pǐpǐ apî a Iesu Mesia. (Mat. 9:9; Luka 6:40) Ua ineine anei hoê o te feia e haapii ra i te Bibilia e o outou i te rave i tera taahiraa?

19 Mai te peu e aita i papu ia outou e ua haere maitai te hoê piahi i mua, a ani i te manaˈo o te tiaau o ta outou haapiiraa buka aore ra o te tiaau no te taviniraa. Ei hiˈoraa, a titau manihini hoê o raua ia apiti mai i roto i te haapiiraa. E nehenehe outou e faufaahia i te aravihi o teie nau taeae no te faito i te mau haereraa i mua i te pae varua a te hoê piahi. Papu roa e e horoa mai ratou i te tahi mau manaˈo o te tauturu i te piahi ia haere noa i mua i te pae varua.

20 Ia hinaaro te hoê piahi i te riro ei taata poro bapetizo-ore-hia e ia manaˈo outou e te haapao ra oia i te mau titauraa, a faaara ˈtu i te tiaau peretiteni. E ani te tiaau peretiteni e piti matahiapo ia farerei ia outou e te taata e haapii ra i te Bibilia e o outou, no te hiˈo e te haapao ra iho â oia i te mau titauraa, maoti te mau haamaramaramaraa i te mau api 98-100 o te buka Notre ministère. (A hiˈo i te Tour de Garde o te 15 no Novema 1988, api 17.) Ia fariihia te piahi ei taata poro, a haamata oioi i te faaineine ia ˈna. Ia faahoˈi oia i ta ˈna tapura taviniraa no te taime matamua, e faaarahia te amuiraa e e taata poro bapetizo-ore-hia oia. E mea maitai e e rave te mau tausani feia poro apî, te mea apî e te mea paari, i teie taahiraa faufaa i te roaraa o te mau avaˈe ohipa taa ê.

21 E tauturu mai te faanaho-maite-raa ia rave i te mau ohipa maitatai: E tauturu te faaineine-maitai-raa i te manuïaraa o ta tatou mau ohipa teotaratia i te tau o te Oroa haamanaˈoraa. (Mas. 21:5) E mea rahi te ohipa e mea tia ia haapao te mau matahiapo.

22 No te tauturu i te amuiraa ia rave faahope i te taviniraa, e mea tia ia faanaho te mau matahiapo i te mau putuputuraa no te pororaa i te roaraa o te hebedoma e i te hopea hebedoma. Na te tiaau no te taviniraa e haapao i te reira. E tano paha ia faanaho i te tahi atu â mau putuputuraa i te poipoi roa, i te hopea avatea, e i te ahiahi? Noa ˈtu eaha tei maitihia, e mea tia ia faaara i te amuiraa. E mea maitai atoa ia tuu i te porotarama i nia i te tapura piaraa.

23 E mea tia ia tauaparau te mau matahiapo no nia i te mau faanahoraa e rave no te Oroa haamanaˈoraa na mua roa ˈˈe i te 16 no Eperera. Mai te tiaauraa i te faaohiparaa o te Piha a te Basileia e te tahi mau amuiraa, te tamâraa i te Piha a te Basileia, te maitiraa i te mau taeae no te fariiraa e te mau taeae tuati, e te faaineineraa i na taoˈa taipe. E mea tia ia faaara i te amuiraa no nia i te hora e te vahi o te Oroa haamanaˈoraa, e te mau tauiraa atoa o te porotarama o te mau putuputuraa no tera hebedoma taa ê. Ia haapao-maitai-hia teie mau mea, e tupu ïa te oroa “ma te tia e ma te nehenehe.”—Kor. 1, 14:40.

24 E hinaaro paha te mau upoo utuafare i te faaohipa hoê tuhaa o te taime i faataahia no te haapiiraa utuafare no te tauaparau e nafea te utuafare e rave atu â ˈi i te taviniraa i te tau o te Oroa haamanaˈoraa. E nehenehe anei to outou utuafare taatoa e riro ei pionie tauturu? Aore ra e nehenehe anei te utuafare e turu hoê melo aore ra hau atu ia na reira? Mai te peu e eita e tia, a haamau i te mau fa taa maitai ei utuafare no te poro hau atu â. E nehenehe anei hoê o ta outou mau tamarii, maoti maa faaitoitoraa e maa tauturu, e haapao i te mau titauraa no te riro ei taata poro bapetizo-ore-hia? Ehia taata ta outou e nehenehe e titau manihini i te Oroa haamanaˈoraa i teie matahiti? E hopoi mai te faanaho-maite-raa i te haamaitairaa e rave rahi e te oaoa rahi.

25 E faaohipa roa anaˈe i te taime e toe nei: I to ˈna papairaa i te mau Kerisetiano no te senekele matamua, ua haamanaˈo te aposetolo Petero ia ratou e ua fatata roa te haavaraa a te Atua, no te mea ua piri mai te hopea o te faanahoraa ati Iuda. (Pet. 1, 4:7) I teie mahana, ia au i te mau haapapuraa atoa, ua fatata roa teie nei faanahoraa o te mau mea i te mou. E mea tia ia faaite to tatou oraraa i te mau mahana atoa i tera tiaturiraa. Ei tavini itoito rahi a Iehova, e mea tia ia haapao roa tatou i te ohipa ru e faaite haere i te parau apî maitai.—Tito 2:13, 14.

26 Teie te taime no te faaite i te itoito rahi e no te haa. A feruriruri i ta Iehova i rave no outou, no to outou utuafare e no te amuiraa. Noa ˈtu e eita e tia ia tatou ia faahoˈi atu i ta ˈna mau mea atoa i rave no tatou, e nehenehe tatou e haamori ia ˈna ma to tatou nephe atoa. (Sal. 116:12-14) Na ˈna e haamaitai i ta tatou mau tutavaraa. (Mas. 10:22) “Ia pee” ïa tatou paatoa “i te mea maitai [ma te itoito rahi]” i teie tau taa ê o te ohipa rahi, “ia haamaitaihia te Atua ia Iesu Mesia i te mau mea atoa ra”!—Pet. 1, 3:13; 4:11; MN.

[Tumu parau tarenihia i te api 3]

Feia i tae mai i te Oroa haamanaˈoraa na te ao nei

1999 14 088 751

2000 14 872 086

2001 15 374 986

2002 15 597 746

[Tumu parau tarenihia i te api 4]

O vai ta outou e titau manihini i te Oroa haamanaˈoraa?

□ Fetii piri e fetii atea

□ Feia tapiri e feia matau

□ Hoa ohipa e hoa haapiiraa

□ Feia farerei-tamau-hia e piahi o te Bibilia

[Tumu parau tarenihia i te api 4]

E tauturu anaˈe i te feia e tae mai i te Oroa haamanaˈoraa

□ E manava maitai anaˈe ia ratou

□ E farerei faahou anaˈe ia ratou

□ E pûpû anaˈe atu i te hoê haapiiraa bibilia

□ E titau manihini anaˈe atu i te oreroraa parau taa ê

[Tumu parau tarenihia i te api 5]

Eaha ta outou mau fa no te tau o te Oroa haamanaˈoraa?

□ Ia tae mai te hoê taata ta outou i titau manihini i te Oroa haamanaˈoraa

□ E haapao i te mau titauraa no te riro ei taata poro i te parau apî maitai

□ E rave tau hora i roto i te taviniraa

□ E haamaitai i te hoê tuhaa taa ê o te taviniraa

□ E riro ei pionie tauturu

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono