E ahiri e e faariro tatou i te avaˈe Eperera 2000 ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei?
1 E taime faufaa roa ˈˈe te po Mahana toru 19 no Eperera o ta tatou matahiti taviniraa. I taua mahana ra, a mairi noa ˈi te mahana e ati aˈe te fenua nei, i te ao atoa nei, e faatupu te amuiraa taitahi e te pǔpǔ taitahi o te mau Ite no Iehova i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. Noa ˈtu eaha te vahi ta tatou e faaea ra, o te haamanaˈoraa i te tusia o Iesu Mesia te ohipa faufaa roa ˈˈe o te matahiti. Ua faaitehia te taio mahana o te oroa Haamanaˈoraa i te avaˈe Eperera i roto i te Calendrier des Témoins de Jéhovah 2000.
2 Te pûpû maira te avaˈe Eperera taatoa i te hoê taime faahiahia roa no te faaite ma to tatou nephe atoa i to tatou mauruuru no te aroha faito ore o Iehova, aroha itehia i roto i te tusia o ta ˈna Tamaiti. Nafea te reira? Ua papai te aposetolo Paulo e: “Te [faahepo] maira te aroha o te Mesia ra, no te mea te parau nei matou e, i pohe te hoê no te taata atoa, [no reira ua] pohe te taata atoa; e [ua] pohe oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra [ia ora faahou no ratou noa iho, no ˈna râ o tei pohe no ratou e tei tia faahou mai].” (Kor. 2, 5:14, 15; MN) I te avaˈe Eperera, e nehenehe ïa tatou e faaite e te ora nei tatou, eiaha no tatou iho, no tei pohe râ no tatou: e nehenehe tatou e faariro ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei i roto i to tatou oraraa ei tavini no te Basileia!
3 E riro anaˈe ei pionie tauturu i te avaˈe Eperera: Ua horoa mai te aposetolo Paulo i te hoê hiˈoraa itoito no tatou ia ˈna i parau e: “Aore hoi au i nounou i to ˈu ora, mai te mea e e mea taoˈa ia ˈu iho, ia faaoti ra vau i to ˈu hororaa ma te oaoa, e te toroa i noaa ia ˈu i te Fatu ra ia Iesu, i te faaite hua ˈtu i te evanelia ra i te aroha [faito ore] o te Atua ra.” (Ohi. 20:24; MN) Hoê â haamaitairaa ta tatou: e faaite hua ˈtu no nia i te Atua ra o Iehova. No reira, e hinaaro tatou e ia riro te avaˈe Eperera ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei i roto i te ohipa a te mau pionie tauturu.
4 I te mea e e pae hopea hebedoma to te avaˈe Eperera 2000, mea maitai roa ïa ia riro mai e rave rahi ei pionie. I te avaˈe Mati 1997, i te naearaahia ia tatou te numera teitei roa ˈˈe o te mau pionie tauturu, e 268 Ite tei rave i taua taviniraa ra, oia hoi 14 % o te taatoaraa o te feia poro. Ia au i teie numera, i teie mahana, e nehenehe tatou e haamaraa i ta tatou numera hopea o te mau pionie tauturu. Hau atu â, ua faaitihia mai te rahiraa hora e titauhia, ia nehenehe te mau melo e rave rahi atu â o te amuiraa e rave i teie huru taviniraa. E tia i te taata poro bapetizohia taitahi ia hiˈopoa i roto i te pure ia nehenehe oia e riro ei pionie tauturu i te avaˈe Eperera i mua nei.
5 Maoti te tauturu a te Calendrier 2000, a haamau i teie nei â i ta outou tabula ohipa no te avaˈe Eperera. A faataa eaha te mau mahana ta outou e nehenehe e poro, e a amui i te mau hora atoa ta outou e manaˈo ra e nehenehe outou e horoa no te pororaa i roto i taua avaˈe ra. A taio i te taime ta outou e nehenehe e horoa no te tufa i to outou faaroo ma te faanahohia e te faanaho-ore-hia. Ua fatata anei te taatoaraa i te 50 hora i titauhia i te mau pionie tauturu? Mai te peu e aita ta outou hora i naeahia, no te aha e ore ai e taui i ta outou porotarama ia nehenehe outou e faaherehere i te taime e hinaarohia no te riro ei pionie tauturu? E tia noa ia outou ia poro i te faito au noa 1 hora 40 minuti i te mahana ia naeahia e 50 hora i te hopea avaˈe.
6 I teie nei e ua iti atoa mai te faito hora e anihia ra i te mau pionie tamau, te feruri ra anei outou e rave i te taviniraa ma te taime taatoa? Mai te peu e aita i papu ia outou e e naeahia ia outou na hora e 70 a te mau pionie tamau, no te aha e ore ai e riro ei pionie tauturu i te avaˈe Eperera ma te haamau i te hoê fa e 70 hora? I muri aˈe i te iteraa e e naeahia ia outou, peneiaˈe e hinaaro outou e apiti oioi i te mau pionie tamau.—Hiˈo Notre ministère, mau api 113-114.
7 E horoa anaˈe i te mea maitai aˈe ei feia poro i te parau apî maitai: Ei feia poro aore ra ei pionie, no to tatou here mau i te Atua e i to tatou taata-tupu, te horoa ra tatou paatoa i te mea maitai aˈe, ma to tatou nephe atoa, no te tavini ia Iehova ia au i to tatou oraraa. (Luka 10:27) Te faaite ra ïa tatou e ‘te rohi nei e te faaoromai nei tatou, no te mea te tiaturi nei tatou i te Atua ora ra, i te Ora o te taata atoa nei, e rahi atu ra i te feia i faaroo.’ (Tim. 1, 4:10) No reira, e tia ia tatou ia tiaturi e apiti mai 100 % i te avaˈe Eperera: e apiti maitai mai te taata taitahi i roto i te ohipa a te Basileia.
8 Eiaha tatou e haamoe i teie faaueraa a Iesu: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” I muri iti noa ˈˈe i te faahitiraa i teie mau parau, ua pii maira Iesu i ta ˈna mau 12 aposetolo e ua tono ia ratou e poro. (Mat. 9:37, 38; 10:1, 5, 7) Fatata hoê matahiti i muri aˈe, ia oti na 12 i te faaineine-maitai-hia i roto i te pororaa, ‘ua [maiti] Iesu e hitu ahuru, e tono atura ia ratou’ ma te horoa teie noâ mau faaueraa: “Te rahi mau nei te auhune . . . E pure outou i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” (Luka 10:1, 2; MN) Te faatia ra te buka Ohipa nafea to Iehova pahonoraa i taua mau pure ra. I te Penetekose 33 T.T., ua maraa te numera o te mau pǐpǐ i nia fatata 120. I muri aˈe, ua naeahia te mau numera tamau rahi roa ˈˈe e 3 000 e e 5 000 pǐpǐ. (Ohi. 1:15; 2:41; 4:4) I muri aˈe, “e rahi roa ˈtura hoi te mau pǐpǐ.” (Ohi. 6:7) I to tatou tau, e tia ia tatou ia tamau noa i te pure ma te tuutuu ore i te Fatu ia tono faahou i te feia poro i te Basileia. Ia au i ta tatou mau pure, e tia i te taata poro taitahi ia faanaho ia ˈna ia apiti oia i roto i te taviniraa i te mau avaˈe atoa.
9 E nehenehe anei outou e hiˈopoa maitai i te avaˈe Eperera i roto i te Calendrier 2000? I te mea e Mahana maa e e Sabati na mahana matamua e piti o taua avaˈe ra, no te aha e ore ai e faanaho i te poro i te reira hopea hebedoma, ia nehenehe outou e haamata i te omuaraa iho o te avaˈe? E nehenehe anei outou e apiti i roto i te mau “mahana o te mau vea” atoa i roto i te avaˈe e te mau melo o ta outou haapiiraa buka? E ahiri e, i te mau Sabati atoa, e poro outou hoê hora aore ra hau atu â? No te aha e ore ai e faanaho ia outou no te poro i te ahiahi? E eiaha e haamoe i te faaohipa i te mau taime atoa no te poro ma te faanaho-ore-hia i te vahi raveraa ohipa, i te fare haapiiraa, e i roto i te tahi atu mau ohipa o te mau mahana atoa. A tapao i te mau mahana ta outou e nehenehe e poro, e a faaohipa i te kalena no te tapaopao i te hora ta outou i horoa i roto i te taviniraa.
10 E riro Eperera ei avaˈe, no te feia atoa e faaî ra i te mau titauraa e o tei fariihia e te mau matahiapo, no te haamata i te tavini ei taata poro bapetizo-ore-hia. Mai te peu e te haapii ra outou i te Bibilia e te hoê taata, ua haere maitai anei oia i mua no te faaite i te tiaau peretiteni i to ˈna hinaaro e riro ei taata poro i te parau apî maitai? Mai te peu e e tamarii bapetizo-ore-hia ta outou, ua tauaparau anei outou no nia i to ratou haereraa i mua i te pae varua e te mau matahiapo? E ere anei teie te taime no ratou ia haamata i te poro?—Hiˈo Notre ministère, mau api 98-101.
11 I te mea e te hinaaro nei tatou e faariro i te avaˈe Eperera 2000 ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei, e tia ia tatou taitahi ia apiti i roto i te taviniraa, e ia faahoˈi mai i ta ˈna tabula taviniraa i te hopea avaˈe. (Hiˈo Mareko 6:30.) E faaitoitohia te feia poro bapetizo-ore-hia a tahi ra ratou e poro ai ia faahoˈi oioi mai i ta ratou tabula taviniraa. Ma te rave i ta tatou tuhaa, te turu maitai ra ïa tatou i te tabula taviniraa o te avaˈe Eperera e i te arueraa rahi e pûpûhia ra ia Iehova maoti ta tatou mau tutavaraa i roto i te taviniraa.
12 E afai anaˈe mai i te mau taata i te oroa Haamanaˈoraa: Eita anei tatou e oaoa rahi mai te peu e e naeahia te hoê numera apî o te feia i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia i te matahiti 2000? Oia ïa, no te mea te auraa o te reira, ua putuputu mai te hoê rahiraa taata tei ore i naeahia aˈenei no to ratou mauruuru i te mau faaiteraa rahi roa ˈˈe i te here ta te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia i horoa mai no tatou. (Ioa. 3:16; 15:13) A rave i te mau faanahoraa atoa e titauhia ia ore te hoê aˈe mea e haafifi ia outou e to outou utuafare ia tae mai i te oroa Haamanaˈoraa.
13 I teie nei, ua tae atoa i te taime no te titau-manihini-raa i te taata i te oroa Haamanaˈoraa. E tabula anaˈe i te mau iˈoa o te feia ta tatou e hinaaro ra e ite atu. E tapao anaˈe i te mau iˈoa o te feia atoa i haapii na i te Bibilia i mutaa ihora, te feia e haapii ra i teie nei e te mau taata atoa ta tatou e hoˈi tamau ra e farerei i teie taime. E papai anaˈe atoa i te mau iˈoa o te feia ta tatou i matau i te vahi raveraa ohipa, te fare haapiiraa e i to tatou vahi faaearaa, oia atoa te mau taata taatoa e faaauraa ohipa ta tatou e o ratou. Eiaha atoa e haamoe i te tahi atu mau taata ta tatou i matau e te mau melo o to tatou utuafare. Ia oti teie tabula, na tatou iho e titau manihini oioi i te taata taitahi. E haapapu anaˈe i te hora e te vahi e faatupuhia ˈi te oroa Haamanaˈoraa. A fatata ˈi te 19 no Eperera, e faahaamanaˈo anaˈe i te oroa i te mau taata o ta tatou tabula, ma te parau vaha roa ˈtu, aore ra na roto i te niuniu paraparau. E pûpû anaˈe ia ratou ia haere mai na muri ia tatou i te oroa Haamanaˈoraa i taua po ra.
14 Ia au i te mau faaueraa i horoahia na mua ˈtu e te Taiete, e rave te mau matahiapo i te hoê tutavaraa taa ê no te faaitoito i te feia poro atoa aita e ohipa faahou ra o te tuhaa fenua ia tae mai iho â i te oroa Haamanaˈoraa. (Mat. 18:12-14) E nehenehe te mau matahiapo e taio faahou i te rata a te Taiete o te 2 no Febuare 1999. E haamau te papai parau o te amuiraa i te hoê tabula o te feia poro atoa aita e ohipa faahou ra, i muri aˈe, e ani te tiaau o te taviniraa i te tahi mau matahiapo ia haere e farerei ia ratou no te titau-manihini-raa ia ratou i te oroa Haamanaˈoraa. Mai te peu e e fanaˈo oioi ratou i te hoê tere faaitoito a te tiai mamoe, e hinaaro paha te feia aita e ohipa faahou ra e apiti faahou i roto i te taviniraa, i te avaˈe Eperera iho. E patuhia ïa ratou mai te peu e e titau-manihini-hia ratou ia poro e te hoê taata poro aravihi.
15 A faaitoito i te tururaa a te taatoaraa i te avaˈe Eperera! Ia riro te avaˈe Eperera 2000 ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei, e tia i te taatoaraa, te mau matahiapo, mau tavini tauturu e mau upoo utuafare, ia ohipa amui. Ia papu i te mau matahiapo e ua faanaho-maitai-hia te mau mea atoa e ia horoa ratou i te hiˈoraa. (Heb. 13:7) E tia ia ravehia te mau faanahoraa ohie no te mau putuputuraa no te pororaa i roto i te hebedoma e te hopea hebedoma. E nehenehe e faanahohia te mau putuputuraa hau no te pororaa i te hopea avatea e i te ahiahi. E tia ia tuuhia te hoê porotarama taatoa o te mau mea atoa i faanahohia i te avaˈe Eperera i nia i te tabula. I te mau putuputuraa no te pororaa atoa i faanahohia, e maitihia te hoê taata o te faanaho i te ohipa. E horoahia ma te navai maitai te tuhaa fenua no te haapao i te mau hinaaro o te pûpû taitahi.
16 I te avaˈe Eperera, e pûpû tatou i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! No te haamata i te mau haapiiraa Bibilia, e pûpû tatou i te buka rairai ra Titau i te feia atoa e faaite i te anaanatae. No reira e titauhia ˈi ia faanahohia e ia navai maitai te pueraa vea e te mau buka rairai.
17 I te hopea avaˈe, e hinaaro te mau taeae faatere atoa i te haapiiraa buka e to ratou mono e faaitoito i te melo taitahi o ta ratou haapiiraa buka ia faahoˈi mai i ta ˈna tabula taviniraa i te hopea avaˈe iho, peneiaˈe i te Sabati 30 no Eperera. I muri aˈe, ia amui oia i te mau tabula taviniraa e ite oia e aita te tahi feia poro i faahoˈi mai atura i ta ratou, e faahaamanaˈo mǎrû noa ïa te papai parau ia ratou ia na reira hou te 6 no Me, mahana e tia ˈi ia ˈna ia hapono i te tabula taviniraa a te amuiraa i te Taiete. E nehenehe oia e ani i te mau taeae faatere i te haapiiraa buka ia niuniu i te feia poro.
18 E tau faufaa roa ˈˈe o te matahiti te tau o te oroa Haamanaˈoraa no te mau tavini a te Atua. No tatou paatoa e tavini ra ia Iehova, e tia ia riro te reira ei tau no te faarahiraa i te ohipa. E nehenehe, mai te peu e e horoa te taata poro taitahi i te parau apî maitai i te mea maitai aˈe, mai te peu e e rave te feia e nehenehe i te taviniraa pionie tauturu e mai te peu e e afai mai tatou e rave rahi roa taata i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. E pure anaˈe ma te aau rotahi ia Iehova ia haamaitai rahi mai i ta tatou mau tutavaraa no te faariroraa i te avaˈe Eperera ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei, no te arue e no te faahanahana ia ˈna!—Heb. 13:15.
[Tumu parau tarenihia i te api 3]
Pionie tauturu
Ta tatou numera teitei roa ˈˈe: 268
(Mati 1997)
[Tumu parau tarenihia i te api 4]
Feia poro
Ta tatou numera teitei roa ˈˈe: 1 933
(Atete 1998)
[Tumu parau tarenihia i te api 5]
Feia i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa
Ta tatou numera teitei roa ˈˈe: 5 376
(1997)