Te Mesia: te hoê hiˈoraa no te mau taurearea
1 I muri aˈe i te hoê aparauraa roa o te Bibilia, ua parau te hoê taurearea e: “Ua putapû roa vau i te huru puai o Iesu. Tera mau te hoê raatira o ta ˈu e nehenehe e tiaturi!” Eita e nehenehe e parau hau atu no nia i te mau taata politita o teie nei ao, te mau atua o te mau tahua taaroraa e te mau taata tuiroo hauti teata. Eita te mau kerisetiano mau e pee i te hiˈoraa o te feia tei ati maite atu i te mau faaueraa a teie nei ao e o te farii nei i te huru oraraa aita e tuea ra e te mau faaueraa tumu o te kerisetianoraa mau.—Sal. 146:3, 4.
2 E ite papu te mau taurearea e mai te peu e e faatupu ratou i te faaroo i nia ia Iesu Mesia, e apiti atoa ratou i te mau mamoe a te Atua e e itehia ratou e Iesu. E aupuru te tiai mamoe maitai ia ratou (Ioane 10:14, 15, 27). Te haamaitaihia ra te mau taurearea e pee ra i te hiˈoraa o te Mesia.
3 Mai te vauraa o to ˈna matahiti, ua haamau te hoê taeae i te hoê tapao e tavini i te Betela i Brooklyn, o ta ˈna iho â e fanaˈo ra i teie nei. Ua faaitoitohia o ˈna ia faariro i te taviniraa i te Betela ei ravea maitai no te pee i te hiˈoraa o te Mesia ia paari mai o ˈna. Ua turai to ˈna mau metua, e te mau tiaau ratere atoa, ia ˈna ia atuatu noa i taua tapao ra. No te tauturu ia ˈna no te reira, ua faaitoito ratou ia ˈna ia ora mai te huru ra e melo o ˈna no te utuafare o te Betela, na roto i te apitiraa i roto i te tamâraa e te atuaturaa i te Piha no te Basileia, e na roto i te faaaravihiraa ia ˈna i roto i te taviniraa. I teie nei te tavini ra o ˈna i te Betela e rave rahi matahiti te maoro, te oaoa nei o ˈna i to ˈna tutavaraa i to ˈna vai apîraa ia pee i te hiˈoraa vaiihohia e te Mesia.
4 Aita roa ˈtu Iesu i imi noa ˈˈe i te hoê toroa i roto i te ao; ua maiti o ˈna i te taviniraa. Ua hinaaro te hoê tuahine apî e rave i te taviniraa pionie ia hope ta ˈna mau haapiiraa, ua feaa râ oia i muri iho no te mea aita o ˈna i ite i te hoê ohipa au afa mahana. Teie ta ˈna i parau e: ‘E imi au na mua i te hoê ohipa e i muri iho vau e faaî ai i te hoê parau aniraa no te riro mai ei pionie.’ Ua faataa te hoê matahiapo ia ˈna e ia maoro roa anaˈe o ˈna i te tiairaa, e rahi atoa o ˈna i te turaihia ia farii i te hoê ohipa ma te taime taatoa, i te mea hoi e aita e ohipa e haafifi ra ia ˈna. Te faatia nei o ˈna e: “Ua pure au ia Iehova no te aratai ia ˈu maoti to ˈna varua moˈa.” Ua rave oioi oia i te taviniraa pionie tauturu, e i muri iho te taviniraa pionie tamau. I muri noa ˈˈe, ua ite o ˈna i te hoê ohipa o tei tuea maitai i ta ˈna tabula ohipa pionie.
5 Ua faaite o Iesu i te poroi o te Basileia i te taatoaraa ma te itoito (Mat. 4:23). E nehenehe atoa te mau kerisetiano apî e haapii i te faaite i te itoito i roto i te pororaa, ia ore ratou e mǎtaˈu i te mau taata. Teie ta te hoê ite e 14 matahiti e faatia nei: “I te fare haapiiraa, ua ite te taatoaraa e e Ite au. (...) Ua ite ratou e ia farerei anaˈe au i te mau hoa haapiiraa i roto i te pororaa, eita vau e haama. I te rahiraa o te taime e faaroo iho â ratou, e pinepine ratou i te rave i te mau buka bibilia.”
6 E nehenehe te hiˈopoaraa i te hiˈoraa o te Mesia e tauturu i te mau taurearea ia rave i te mau faaotiraa paari no a muri aˈe. Maoti râ i te faateimahahia e te mau tapao o te ao nei, te ‘haamanaˈo nei [ratou] i to ratou Poiete rahi’ ma te faaitoito i roto i te taviniraa a Iehova (Koh. 12:1). Mai ia Iesu Mesia, te faatupu nei ratou i te ‘here o te Metua’ o te horoa mai i te mau haamaitairaa rahi aˈe i ta te ao nei e nehenehe e pûpû mai. E nehenehe ratou e atuatu i te tiaturiraa e ‘ora e a muri noa ˈtu’ maoti râ i te ‘mou’ e teie nei ao paruparu.—Ioane 1, 2:15-17.