Te tapao e noaa ˈi i te ora
1 Hou o ˈna e faatupu ai i ta ˈna mau haavaraa parau-tia, e faaara iho â o Iehova i te mau taata e e pûpû oia i te feia haehaa te hoê ravea no te ora. I te mau mahana o Ezekiela, ua autâ e ua oto vetahi no nia i te mau mea hairiiri atoa e ravehia ra. Ua faaohipa o Iehova i te hoê raveraa ia tapaohia te feia tei tia no te faaoraraa (Ezek. 9:4-6). I teie mahana, te reira atoa te fa o te ohipa pororaa ta tatou e rave nei. E tiaraa faufaa atoa ta tatou.
2 Te iteraa i te mau taata aau rotahi o te hoê noa ïa tuhaa matamua. E rave tatou i te mau faanahoraa no te hoˈi faahou e farerei ia ratou. E haamata te faaineineraa o te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei i te tere matamua ia tapao anaˈe tatou i te mea ta tatou i vaiiho e te tumu parau ta tatou i tauaparau. Ua niu-rahi-hia te manuïaraa o ta tatou farereiraa i nia i te mea ta tatou e faaineine no te parau e no te rave.
3 Mai te peu e ua vaiiho tatou i “Te Pare Tiairaa,” e nehenehe tatou e huti i te ara-maite-raa i nia i to ˈna upoo parau matamua:
◼ “A hiˈo na i nia i te api matamua o Te Pare Tiairaa ua papaihia e ‘Te faaite ra i te Basileia o Iehova.’ Te vahi taa ê o teie vea, oia hoi te parau nei oia e o te Basileia o te Atua anaˈe te ravea no te mau fifi o te ao nei. Te faataa nei oia eaha ta te Basileia o te Atua e rave ia tupu anaˈe te hinaaro o te Atua i nia i te fenua nei. O te reira hoi te parau apî o te porohia, ia au i te parau a Iesu, na te mau fenua atoa.” E taio tatou i te Mataio 24:14, e e faataa tatou e nafea ia noaa tamau i Te Pare Tiairaa e ia faaohipa no te haapii tataitahi i te Bibilia.
4 E hinaaro paha tatou e huti i te ara-maite-raa i nia noa i te Bibilia e e paraparau no nia i te faufaaraa e taio tamau. E nehenehe tatou e parau e:
◼ “E au ra e, fatata te mau taata atoa ta matou i matau o te hinaaro ra e fanaˈo i te tahi mau aˈoraa ohie no te faatitiaifaro i te mau fifi o te oraraa i te mau mahana atoa. I to oe manaˈoraa, ihea e itehia ˈi te mau aˈoraa e nehenehe e tiaturihia? [E vaiiho tatou i te taata ia pahono.] E rave rahi tei tiaturi i te mau aˈoraa a to ratou mau hoa aore ra ua aufau ratou i te mau taata aravihi i te pae o te horoaraa i te aˈoraa e ua inoino roa ratou. Area râ, ua ite te tahi tau mirioni taata e ua riro te Bibilia ei pu otahi no te mau aˈoraa o te nehenehe e tiaturihia. Te faataa nei te Bibilia e nafea ia faaruru i te mau huru fifi atoa. [E taio tatou i te Timoteo 2, 3:16, 17.] Peneiaˈe te manaˈo ra oe e mea fifi roa ia taa i te Bibilia, a vaiiho na râ ia ˈu ia faaite atu ia oe nafea e itehia ˈi te mau aˈoraa paari.” E hohora anaˈe i te “Faahororaa no te mau parau bibilia faufaa roa ˈˈe” i te parau ra “here” i te hopearaa o te Traduction du monde nouveau, e e rave tatou i te tahi mau faahororaa o te faaite ra e nafea te here ia tauturu ia tatou ia faatitiaifaro i te mau fifi.
5 No te haamata i te hoê haapiiraa, e hinaaro paha tatou e paraparau no nia i te buka ra “E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei” ma te haamata i te aparauraa na roto i teie mau parau e:
◼ “Te here nei tatou i to tatou utuafare fetii e te hinaaro nei tatou e horoa ˈtu i te mea maitai roa ˈˈe. Eita anei to oe utuafare e oaoa ahiri oia e ora ra i roto i te hoê ao mai teie te huru?” E faaite tatou i te mau hohoˈa i te mau api 156-7. E taio tatou hoê aore ra e piti irava papaihia i nia i taua mau api ra e e haapapu tatou e na te Atua ra o Iehova i faahiti i taua mau parau tǎpǔ ra, eita oia e haavare. E faaite tatou i te taata i te tabula o te mau pene, mau api 5 e te 6, e e ani tatou ia ˈna eaha te mau tumu parau ta ˈna e anaanatae roa; e hohora tatou i te buka i te pene ta ˈna e maiti e e hiˈopoa tatou hoê aore ra e piti paratarapha.
6 E hinaaro anei outou e tauturu i te hoê taata ia noaa atoa ia ˈna te tapao no te ora? No te manuïa, e tia ia ‘rave faahope i ta ˈna taviniraa’ na roto i te faaineine-maite-raa ia ˈna e te hoˈi-oioi-faahou-raa e farerei i te mau taata atoa tei anaanatae mai.—Tim. 2, 4:5.