E nehenehe anei outou e riro mai ei pionie?
1 I te roaraa o na matahiti e pae i mairi aˈenei, ua manaˈo tau tausani mau pionie e mea tano ia faaea i ta ratou taviniraa. To roto atoa anei outou ia ratou? Mai te peu e e, e tumu papu maitai paha ta outou no te vaiiho i teie haamaitairaa taa ê. Ua farerei na paha outou i te hoê tupuraa manaˈo-ore-hia, o ta outou i ore e nehenehe e faaafaro. E mea tano noa anei taua tumu ra? Mai te peu e ua faaea outou i ta outou taviniraa no te maˈimaˈi, te mau fifi i te pae moni aore ra te mau hopoia o te utuafare, ua taui anei to outou huru oraraa? E nehenehe anei outou e faanaho ê atu ia outou no te ite faahou i te mau haamaitairaa o te taviniraa pionie tamau? Ua manaˈo anei outou e ani faahou?
2 Mai ta outou i ite, no te manuïa i roto i te taviniraa pionie, e mea titauhia ia faanaho maitai e ia faatupu i te hoê porotarama tano. I te mea hoi e aita i rahi te taime no te mau faaanaanataeraa, e mea maitai roa te tahi mau taime faafaaearaa (Mas. 19:17; Ohipa 20:35). Ma te ohipa noa i roto i te taviniraa, te paruruhia ra tatou i te mana o te ao nei o te faaitoito ra i te hoê oraraa miimii e te ohie. Te tǎpǔ ra Iehova i te horoa i te mau haamaitairaa pae varua i te feia e ora ra i te hoê oraraa haapae e o te tuu ra i te Basileia i te parahiraa matamua. Ma te tavini ia Iehova ma to tatou mafatu atoa, e ite tatou i te oaoa mau e te mauruuru.—Mas. 10:22; Kol. 3:23, 24.
3 E tia anei ia faariro i te taviniraa ma te taime taatoa mai te hoê haamaitairaa taa ê no te tahi pae noa? Eita. I te mea hoi e ua pûpû tatou ia tatou iho no Iehova, e tia ia tatou ia uiui maite no nia i te raveraa i te taviniraa ma te taime taatoa, taa ê noa ˈtu e eita to tatou huru oraraa e faatia ia tatou.—Mareko 12:30.
4 Mai te peu e eita to outou oraora-maitai-raa aore ra te mau hopoia ia au i te mau Papai e faatia ia outou ia riro mai ei pionie i teie nei, ia ite outou e te ite ra o Iehova i te reira e te taa ra oia i to outou huru oraraa. E haamauruuru oia ia outou no te mea ta outou e rave ra ma te taiva ore ia au i ta outou e nehenehe (Kor. 1, 4:2; Kor. 2, 8:12). I teie nei, mai te peu e e nehenehe outou e riro faahou ei pionie, no te aha e ore ai e haere e farerei i te tiaau-peretiteni no te faaî i te hoê aniraa?
5 E nehenehe anei to outou utuafare fetii e tauturu ia outou? Peneiaˈe ua faaea outou i te taviniraa pionie no te amo i ta outou mau hopoia utuafare. E nehenehe anei te tahi atu mau melo o to outou utuafare fetii e tauturu ia outou i teie nei, ia nehenehe outou e riro faahou mai ei pionie? E hinaaro noa vetahi ia tauturuhia mai ratou no te amo i te mau hopoia taa ê ia nehenehe ratou e riro faahou mai ei pionie.
6 Na te ohipa i rave-amui-hia e te tutavaraa taa ê a te tahi atu mau melo o te utuafare e faatupu i te reira. E tauturu paha ratou ia outou i te pae moni aore ra e aufau i ta outou mau haamâuˈaraa no te faurao, aore ra e faanaho tamau no te apee na muri ia outou i roto i te pororaa. Te vai ra te tahi atu â mau ravea no te tauturu. Mai te peu e eita to outou huru oraraa e faatia ia outou ia rave faahou i teie taviniraa, e horoa paha outou i teie tauturu i te hoê melo o to outou utuafare fetii o te nehenehe e rave i te reira.
7 No te aha e ore ai e aparau i te reira e te utuafare fetii? E manuïa te reira mai te peu e e hoê â ta outou tapao. Mai te peu e e apiti mai te te tahi atu â taata poro i roto i te mau anairaa o te mau pionie, e oaoa te taatoaraa o te utuafare i te raveraa i ta ˈna tuhaa. Eita teie huru feruriraa horoa maitai e turu noa i te faaiteraa e horoahia i roto i te tuhaa fenua no nia i te Basileia, e nehenehe atoa teie utuafare e riro ei mea tahoê roa ˈtu â i te pae varua.—Luka 6:38; Phil. 2:2-4.