E faaite anaˈe i te mau vea iti i roto i ta tatou maimiraa i te mau taata farii maitai
1 Ua riro te mau vea iti ei mau mauhaa puai. E nehenehe ta ratou, maoti noa e 32 api, e haamau papu i te mau parau mau bibilia e e faatahuri i te mau haaferuriraa e tae noa ˈtu te mau haapiiraa e patoi ra i te ite a te Atua. — Kor. 2, 10:5.
2 I muri aˈe i to ˈna taioraa i te vea iti Te mau Ite o Iehova—Tahoêhia no te faatupu i te hinaaro o te Atua i nia i te fenua taatoa nei, ua turaihia te hoê taata ia papai e: “Aitâ vau i ite aˈenei i te hoê faanahonahoraa mai teie te huru. (...) Mea faahiahia mau ia ite i te hoê nunaa o te haafaufaa mau ra i te hinaaro o te Atua i to tatou nei tau, i reira te haavare i te pae faaroo i parare roa ˈi.” I Afirika, ua tuatapapa te hoê tahuˈa tahutahu i te vea iti E oaoa oe i te fenua e a muri noa ˈtu! Eaha ˈtura te faahopearaa? Ua faarue oia i te ohipa tahutahu e ua faahoˈi oia i te mau vahine o ta ˈna e faaea ra, e ua tapea noa mai oia i te vahine matamua. I muri aˈe, ua faaipoipo atura oia ia ˈna i mua i te ture.
3 Ua riro te vea iti E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi? ei mauhaa vauvau-maitai-hia, tei au maite e te feruriraa e te aravihi no te haaparare i te parau mau. No nia i teie vea iti, ua parau te hoê papai vea faaroo a te Sunday Gleaner, i Jamaïque (Antilles), e: “Ua riro te vea iti (...) ei papai faahiahia mau a te mau Ite. I teie nei, e tia i te feia turu i te Toru Tahi, aore ra i te tiaraa atua o Iesu, ia paruru maitai ia ratou. Te vai ra i roto i teie vea iti e rave rahi mau faahitiraa no roto mai i te mau pu i te pae aamu e i te pae faaroo e faaite ra e e ere te haapiiraa no nia i te Toru Tahi no roto mai i te Bibilia. (...) Mea fifi roa no ˈu ei papai parau faaroo ia faataa e nafea te taata faaroo faito matauhia, e tae noa ˈtu tei noaa i te hoê ite faaroo teitei aˈe i tei matauhia, ia pahono atu i te mau parau papu e te ore e nehenehe e patoihia e vauvauhia ra e te mau Ite no te faahapa i te manaˈo ra e o Iesu te Atua.”
4 A faaohipa maitai: Ia naeahia to ratou tapao, e tia ia pûpûhia teie mau mauhaa nehenehe e te papu ma te aravihi. I te mea e ua rau te huru o te mau vea iti e vai ra ia tatou nei, e te faataa ra te vea iti tataitahi i te hoê tumu parau taa maitai, e tia ia tatou ia tutava i te pûpû i ta tatou e manaˈo ra e tera te tano aˈe no te taata o ta tatou e poro ra. Mai te peu e ua ite tatou i ta tatou mau vea iti e e rave rahi te vai ra ia tatou, e mea ohie aˈe ia faaohipa maitai i te reira, i roto anei i te pororaa, i ǒ tatou aore ra i te tahi atu vahi.
5 Mai te peu e, ei hiˈoraa, e paraparau atu tatou i te hoê taata e feaa ra i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi e haapiihia ra e te amuiraa faaroo kerisetiano, aore ra o te manaˈo ra e o Iesu te Atua, eaha te vea iti o ta tatou e faaite atu? Mai te peu e aita te hoê taata e taa ra i te tumu te hoê Atua here e faatia noa ˈi i te mauiui, eaha te vea iti e tano no ˈna? Mai te peu e te manaˈo ra te hoê taata e mea titauhia te hoê faatereraa o te haamaitai i te taata, eaha te vea iti e tia ia horoa ˈtu?
6 Taa ê atu i te iteraa e eaha te vea iti te tia ia faaohipa, e tutava tatou i te faaara i te hiaai o te taata no te parau e vai ra i roto. Mai te peu e e tano te mau huru tupuraa, a haamatara anaˈe i te hoê manaˈo aore ra te hoê faahohoˈaraa o te turai ia ˈna ia taio i te vea iti. E nehenehe atoa tatou e taio i te hoê aore ra e piti paratarapha e o ˈna, e rave i te mau irava i horoahia ei faahororaa e e tauaparau no nia i te mau manaˈo. E rave rahi mau haapiiraa bibilia o tei haamatahia na roto i teie ravea.
7 Te vauvau nei te mau vea iti i te mau pahonoraa no roto mai i te mau Papai e te horoa nei i te hoê tiaturiraa i te feia e autâ nei e e uuru nei i te mau mea faufau e ravehia ra i roto i teie nei ao (hiˈo Ezekiela 9:4). E putapû te mau taata e au i te mau mamoe i te poroi e vai ra i roto i teie mau papai. Tei ia tatou ra te haamaitairaa taa ê e faaohipa maitai i te mau vea iti i roto i te mau tuhaa atoa o ta tatou taviniraa, oia hoi te maimiraa i te feia farii maitai.