VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 1/11 api 30-31
  • Te hoê ô horoa noa no te faahaere i te haamoriraa viivii ore i mua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê ô horoa noa no te faahaere i te haamoriraa viivii ore i mua
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ô i te pae materia e te mau aravihi
  • Te haapiiraa no tatou
  • “E faataua ˈtu outou i te taua no outou i te taoˈa haavare nei”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Te iteraa i to Iehova mau eˈa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • Buka Bibilia numera 2—Exodo
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • Manaˈo faufaa o te Exodo
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 1/11 api 30-31

Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova

Te hoê ô horoa noa no te faahaere i te haamoriraa viivii ore i mua

UA ITE mata roa ˈtu te mau ati Iseraela i te puai faaora o Iehova. Ua ite ratou i te mau pape o te Miti Uteute i te vahi-semeio-raahia, ia nehenehe ratou e haere i te tahi pae mai na nia i te repo mǎrô e ia ape i te nuu Aiphiti. I te tahi pae mai, ua hiˈo ratou na te atea ê i teie noâ mau pape i te toparaa i nia i te feia e auau ra ia ratou. Ua faaora Iehova ia ratou!—Exodo 14:21-31.

Ma te peapea râ, ua haafaufaa ore te tahi mau ati Iseraela i ta to ratou Atua i rave. A vai ai Mose i nia i te Mouˈa Sinai, ua pûpû ratou i ta ratou taoˈa auro ia Aarona e ua ani ia hamani oia i te hoê idolo ta ratou e haamori. I to ˈna hoˈiraa ˈtu, ite aˈera o Mose i teie nahoa taata orure e tamaa ra, e inu ra, e ori ra, e e piˈo ra i mua i te hoê kafa auro! I raro aˈe i te aratairaa a Iehova, tau 3 000—tae noa ˈtu te feia matamua i opua i te orure—tei haapohehia. I taua mahana ra, ua haapii te nunaa o te Atua i te hoê haapiiraa faufaa no nia i te titauraa e horoa na Iehova i te haamoriraa otahi roa.—Exodo 32:1-6, 19-29.

I muri noa ˈˈe i te tupuraa o teie ohipa, ua ineine Mose i te haapao i te faaueraa a te Atua e hamani i te hoê sekene, te hoê tiahapa haamoriraa afaifai. E titau teie ohipa paturaa i te mau tauihaa moni rahi e te mau rave ohipa aravihi. Nohea mai ïa te reira? E eaha ta tatou e haapii na roto i teie aamu Bibilia?

Te ô i te pae materia e te mau aravihi

Na roto ia Mose, ua faaue Iehova i te mau ati Iseraela e: “E hopoi outou i te ô na Iehova . . . o te taata i tia to ˈna aau, e hopoi mai oia i te ô na Iehova.” Eaha ïa te huru o te ô? I rotopu i te mau taoˈa ta Mose i tapao, te vai ra te auro, te ario, te veo, te mau taura, te mau ahu, te mau iri animala, te raau, e te mau ofai maitatai.—Exodo 35:5-9.

Ua hau roa ta te mau ati Iseraela ravea no te pûpû i teie ô horoa maitai. A haamanaˈo na, i to ratou faarueraa ia Aiphiti, ua rave ratou na muri iho ia ratou i te mau taoˈa auro e ario, e te mau ahu e rave rahi. Oia mau, “pau ihora to Aiphiti ia ratou.”a (Exodo 12:35, 36) Na mua ˈtu, ua ineine ratou i te horoa i ta ratou mau taoˈa rii faanehenehe no te hamani i te hoê idolo no te haamoriraa hape. E faaite anei ratou i teie nei e te hinaaro nei ratou e horoa i te hoê ô no te faahaere i te haamoriraa mau i mua?

A tapao na e, aita Mose i haapapu i te hoê faito taa maitai e tia ˈi i te hoê taata ia horoa, aita oia i faaohipa i te mau manaˈo faahapa aore ra faahaama no te turai ia horoa. Aita, ua haaputapû noa oia i “te taata i tia to ˈna aau.” Papu maitai e aita e faufaa na Mose ia faahepo i te nunaa o te Atua. Ua tiaturi oia e e horoa te taata taitahi i te mau mea atoa e maraa ia ˈna.—A hiˈo i te Korinetia 2, 8:10-12.

Teie râ, e titau te ohipa paturaa hau atu i te hoê ô i te pae materia. Ua parau atoa ˈtu Iehova i te mau ati Iseraela e: “E e haere mai hoi te mau taata aau paari atoa i roto ia outou, e hamani i te mau mea atoa i faauehia mai e Iehova ra.” Oia, te titau ra teie paturaa i te ohipa aravihi. Oia mau, e hinaarohia ‘te mau taata atoa e imi i te ohipa rii nehenehe ra’—e tae noa ˈtu te ohipa tamuta, te ohipa tupai auri e te hamaniraa taoˈa rii nehenehe—no te faaoti i teie ohipa. Parau mau, e aratai Iehova i te aravihi o te feia rave ohipa, e o ˈna te tia ia faahanahanahia no te manuïaraa o te ohipa.—Exodo 35:10, 30-35; 36:1, 2.

Ua pahono oioi te mau ati Iseraela i te titau-manihini-raa e horoa i ta ratou mau taoˈa e to ratou mau aravihi. Te na ô ra te aamu Bibilia e: “Ua haere maira ratou, te taata atoa i tae to ˈna aau, te feia atoa i tia to ratou aau, ua hopoi maira ratou i te ô na Iehova, no te ohiparaa i te tiahapa amuiraa ra, e no te mau peu atoa no te reira ra, e no te mau ahu moˈa ra. O te tane e te vahine atoa, tei tae te aau ra, ua haere atoa mai ïa.”—Exodo 35:21, 22.

Te haapiiraa no tatou

I teie mahana, te ravehia ra te ohipa pororaa rahi mau i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua maoti te mau ô horoa noa. E pinepine e mau ô moni hoi te reira. I roto i te tahi atu mau tupuraa, e faaohipa te mau taeae e mau tuahine Kerisetiano i to ratou aravihi rahi no te tauturu i te patu i te mau Piha no te Basileia, te mau Piha Tairururaa, e te mau amaa. Te vai atoa ra te ohipa e ravehia ra i roto hau atu i te hoê hanere Betela e ati aˈe te ao nei, e ohipa e titau ra e rave rahi aravihi taa ê. E nehenehe te feia aau paari o tei pûpû i teie mau ô e papu e eita Iehova e haamoe i ta ratou ohipa itoito!—Hebera 6:10.

Hoê â huru no te ohipa ta tatou taitahi e rave ra i roto i te taviniraa Kerisetiano. Te faaitoitohia ra te taatoaraa ia faaherehere i te taime no te apiti ma te itoito i roto i te pororaa. (Mataio 24:14; Ephesia 5:15-17) Te tavini ra te tahi ei feia poro evanelia ma te taime taatoa, aore ra ei pionie. No te mau tupuraa, eita vetahi e nehenehe e horoa rahi i te taime i roto i te taviniraa ei pionie. Noa ˈtu râ, te mauruuru roa ra Iehova ia ratou. Mai te mau ô no te sekene, aita Iehova e haapapu ra i te hoê faito taa maitai e tia ˈi i te taata taitahi ia horoa. Ta ˈna e titau ra, ia tavini ïa tatou paatoa ia ˈna ma to tatou mafatu, to tatou nephe, to tatou feruriraa, e to tatou puai atoa. (Mareko 12:30) Ia na reira tatou, e nehenehe ïa tatou e papu e e haamaitai mai oia ia tatou no te mau ô ta tatou e horoa ra no te faahaere i te haamoriraa mau i mua.—Hebera 11:6.

[Nota i raro i te api]

a E ere te reira i te ohipa eiâ. Ua ani te mau ati Iseraela i te mau ô i to Aiphiti, e ua horoa-noa-hia mai te reira. Taa ê atu, i te mea e aita to Aiphiti e tiaraa no te faatîtî i te mau ati Iseraela, e tarahu ta ratou i te nunaa o te Atua no ta ratou mau matahiti ohipa rohirohi.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono