VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 1/11 api 28-29
  • E tia anei ia faaturahia tei pohe?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E tia anei ia faaturahia tei pohe?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Mau peu niuhia i nia i te hoê manaˈo hape
  • Te hoê manaˈo faito noa
  • Mea hape anei ia orero i te arueraa?
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 1/11 api 28-29

E tia anei ia faaturahia tei pohe?

“NA TE HOÊ MANAˈO HOHONU I AˈA MAITAI E TURAI I TE RAHIRAA O TE TAATA IA RAVE I TE TINO TAATA POHE MA TE HOÊ FAATURA AITA E ITEHIA RA NO TE HOÊ ANIMALA POHE.”—ENCYCLOPÆDIA BRITANNICA.

E FAATURA te rahiraa o te taata i to ratou feia here i pohe na roto i te hoê ravea aore ra i te tahi. E faaturahia tei pohe na roto i te mau faaiteraa parau oto i roto i te mau vea, e e faateiteihia ratou na roto i te mau oreroraa arueraa. I te tahi mau fenua, e peu matau te mau hunaraa ohipa rahi ma te mau peu faaroo aore ra peu tumu. E nehenehe te mau oroa hunaraa maˈi e tupu ehia mahana, hebedoma, aore ra avaˈe i te maoro. E topahia te mau fare haapiiraa, te mau tauraa manureva, te mau aroâ, e te mau oire i te iˈoa o te feia tuiroo i pohe. E patuhia te mau vahi e e haamauhia te mau sabati farani no te haamanaˈo i te mau aito.

Ia au râ hoi i te Parau a te Atua, eita roa ˈtu tei pohe e ite e te faaturahia ra ratou. (Ioba 14:10, 21; Salamo 49:17) Te ora ra tei pohe i roto noa i te mehara o te feia e haamanaˈo ra ia ratou. Te parau ra te Bibilia e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” (Koheleta 9:5) Te horoa maira te mau Papai i te tiaturiraa o te hoê tia-faahou-raa o te tupu a muri aˈe. (Ioane 5:28, 29; 11:25) Hou râ te reira taime, aita faahou tei pohe. E riro mau ratou ei repo.—Genese 3:19; Ioba 34:15.

Ia au i te faataaraa papu a te Bibilia i te huru o tei pohe, mea faufaa anei ia faatura ia ratou? E tia anei i te mau Kerisetiano ia pee i te mau peu tumu ia hunahia te feia here?

Mau peu niuhia i nia i te hoê manaˈo hape

E rave rahi mau peu tutuu, peneiaˈe te rahiraa, i taaihia i tei pohe, tei aˈa-hohonu-hia i roto i te mau haapiiraa faaroo e ere i ta te Bibilia. Te parau ra te Encyclopædia Britannica e e ravehia te tahi mau peu no te “paruru i tei pohe i te hamani-ino-raa a te demoni; i te tahi taime, te fa o te mau peu, te parururaa ïa i te taata ora eiaha oia ia peehia i te pohe aore ra i te ino o te pohe.” Aita roa ˈtu teie mau peu tei niuhia i nia i te manaˈo hape e te ora noa râ tei pohe i roto i te hoê ao itea ore, e tu ra e te mau parau mau Bibilia.—Koheleta 9:10.

E rave rahi taata te faatura i to ratou feia pohe. I roto i teie huru haamoriraa, te vai ra te pûpûraa i te mau tusia e te mau pure na te mau tupuna i pohe. Te manaˈo ra te vetahi o te rave i teie mau peu e e ere ta ratou raveraa i te haamoriraa, i te faaiteraa râ i te faatura rahi i tei pohe. Teie râ, te paturu ra te haapaoraa i teie huru pûpûraa ˈtu na te mau tupuna i pohe e aita te reira e tu ra e te mau haapiiraa o te Bibilia. Ua parau Iesu Mesia e: “O [to Atua ra o Iehova] ta oe e tahopu, e oia anaˈe ra ta oe e haamori.”—Luka 4:8; MN.

Te hoê manaˈo faito noa

Aita te mau faaiteraa atoa i te faatura i tei pohe i taaihia i te mau haapiiraa a te haapaoraa hape. Ei hiˈoraa, te faataa ra te hoê aamu Bibilia nafea te Arii haapao maitai ra o Hezekia i te faaturaraahia i muri aˈe i to ˈna poheraa. “Ua tanu” te nunaa o te Atua “ia ˈna i roto i te menema maitai a te mau tamarii a Davida; e ua faatura ˈtura to Iuda e to Ierusalema atoa ia ˈna i te poheraa ra.” (Paraleipomeno 2, 32:33) Te tahi atu â hiˈoraa, o to Iesu ïa. Te parau ra te Bibilia e “ua rave aˈera” ta ˈna mau pǐpǐ “i te tino o Iesu, vehî atura i te ahu ma te raau noˈanoˈa atoa ra, o ta te ati Iuda ïa peu ia tanu ra.”—Ioane 19:40.

E rave rahi atu â mau hiˈoraa i roto i te mau Papai no nia i te mau ohipa taa ê i ravehia no te tino e te hunaraa o tei pohe. E ere taua mau ohipa ra i te haamoriraa tupuna, aita atoa i niuhia i nia i te tiaturiraa hape e te tamau noa ra tei pohe i te faaô mai i roto i te mau ohipa a te feia ora. Aita, te faaite ra te feia oto i te faatura rahi i ta ratou i here. Eita te Bibilia e patoi i teie faaturaraa, i te mea e ua niuhia i nia i te mau manaˈo horuhoru matau noa o te taata, eita râ te Bibilia e farii i te faaiteraa oto rahi aore ra uˈana i te hunaraa. I te tahi aˈe pae, aita oia e faaitoito ra i te mau Kerisetiano ia vai etaeta e te toetoe noa ia faaruru ratou i te ati pohe o te hoê taata here.

No reira, ia haere te mau Ite no Iehova i te hunaraa o to ratou feia here, e faatura ratou i tei pohe ma te tano. (Koheleta 7:2) No nia i te parau o te mau tiare, te mau ohipa i taaihia i te hunaraa, e te tahi atu â mau peu o te fenua, e haapao maitai te mau Kerisetiano e na ratou iho e rave i te mau maitiraa no te ape i te mau peu o te patoi i te haapiiraa o te Bibilia. I reira, e hinaarohia te feruri-maitai-raa e te huru faito noa. Te faataa ra te Encyclopædia of Religion and Ethics e “e tauiui te auraa e te faufaaraa o te hoê peu i tera e tera tau, no reira e taa ê roa te auraa e horoahia i te reira ia maoro rii i to te haamataraa, e peneiaˈe eita te faataaraa a te taata e haamaramarama i to ˈna tumu mau.”a

Mea hape anei ia orero i te arueraa?

E au atoa te parau o te huru faito noa i te parau o te oreroraa i te arueraa no nia i tei pohe. I roto i te mau hunaraa maˈi, e tutava te mau Ite no Iehova i te tamahanahana i te feia oto. (Korinetia 2, 1:3-5) I roto i te hoê porotarama faanahohia, te vai ra paha hau atu i te hoê taata orero. Eita râ hoi e tano ia faariro i taua taime ra ei anairaa roa o te mau oreroraa arueraa o te faateitei i tei pohe. Eita, e ravea te hunaraa maˈi no te faateitei i te mau huru maitatai o te Atua, tae noa ˈtu i to ˈna maitai i te horoaraa mai i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa.

E ere râ hoi te auraa e, eita e tano ia faahaamanaˈo i te mau huru maitatai o tei pohe i roto i te hoê oreroraa hunaraa maˈi. (A hiˈo i te Samuela 2, 1:17-27.) Mai te peu e ua haapao maitai noa tei pohe i te Atua e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa, ua riro ïa oia ei hiˈoraa maitai te tia ia peehia. (Hebera 6:12) Mea maitai ia feruri i te haerea taiva ore o te mau tavini a te Atua. E tamahanahana te faahitiraa i te mau manaˈo maitatai i mua ia vetahi ê i roto i te hoê hunaraa maˈi, i te feia e ora ra e e faatura te reira i te mehararaa i tei pohe.

Eita te mau Kerisetiano mau e haamori i tei pohe. Eita ratou e rave i te mau peu matauhia e te taata o te ore e tu i te mau parau mau Bibilia. I te tahi aˈe pae, e faarue te mau tavini a te Atua i te manaˈo etaeta e no te mea e repo anaˈe tei pohe, mea faufaa ore ïa te mau peu hunaraa atoa. E oto e e haamanaˈo ratou i to ratou feia pohe. E tamǎrûhia râ to ratou mauiui e to ratou oto e te mau parau mau Bibilia e eita tei pohe e mauiui e te vai ra te tiaturiraa o te tia-faahou-raa.

[Nota i raro i te api]

a Te horoa maira Te Pare Tiairaa o te 15 no Atopa 1991, api 31, i teie haapiiraa: “E tia i te hoê Kerisetiano mau ia feruri: Ia pee au i te hoê peu, e faaite anei te reira ia vetahi ê e ua farii au i te mau tiaturiraa aore ra te mau peu e ore e au i te Bibilia? Tei te taime e te vahi te pahonoraa. E auraa paha to te hoê peu (aore ra hohoˈa) no te haapaoraa hape a tau tausani matahiti aˈenei aore ra i teie mahana i te hoê fenua atea. Ma te ore râ e haamâuˈa i te taime i roto i te tuatapaparaa, a uiui ia outou iho e: ‘Eaha te manaˈo o te rahiraa i te vahi ta ˈu e faaea ra?’—A hiˈo i te Korinetia 1, 10:25-29.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono