A faaineine ia outou no te mileniuma e faufaa to ˈna!
E HOPOI mai te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia i te mau haamaitairaa eita e nehenehe e parauhia na te fetii taata. I raro aˈe i te faatereraa î i te here a Iesu, e arataihia te huitaata mai to ˈna huru peapea nei i te tia-roa-raa hanahana. A feruri na i te auraa o te reira no outou. Te oraora-maitai-raa faahiahia roa! A feruri na e e tia mai outou i nia i te mau poipoi atoa e mea maitai aˈe outou i te mahana na mua ˈˈe. Te tiai ru nei te mau mirioni tane, vahine e tamarii i te ora i taua tau oaoa ra. Te hiaai nei ratou i te reira, te pure nei no te reira. Ua haapapu ta ratou haapiiraa Bibilia ia ratou e e nehenehe ratou e fanaˈo i teie mau haamaitairaa.
Hou râ oia e haamata ˈi i ta ˈna Faatereraa Tausani Matahiti, e tia ia Iesu Mesia ia faaore i te feia atoa e patoi i to ˈna ariiraa. E na reira oia ia tae mai te tamaˈi e parauhia Aramagedo i roto i te Bibilia. (Apokalupo 16:16) Eita te mau Kerisetiano mau i te fenua nei e aro i roto i taua tamaˈi ra. O te tamaˈi a te Atua tera. E eita te reira e tupu i te hoê noa vahi taa. Te parau ra te Bibilia e e raeahia te mau vahi atea atoa o te fenua nei. E haapohehia te mau enemi o te ariiraa o te Mesia. Eita hoê i roto ia ratou e ora mai!—Ieremia 25:33.
I reira Iesu e fariu ai i nia i te Diabolo ra o Satani e ta ˈna mau demoni. A feruri na i te tupuraa, mai ta te taata i papai i te buka Apokalupo i ite atu: “Ite atura vau i te hoê melahi [o Iesu Mesia] i te pouraa mai mai te raˈi mai, e tei ia ˈna te taviri o te abuso ra, e e fifi rahi auri tei tana rima. Ua haru ihora oia i te teni ra, i taua ophi tahito ra, oia hoi te Diabolo ra, o Satani, ua ruuruu ihora ia ˈna e ia hoê tausani i te matahiti.” (Apokalupo 20:1, 2) A muri aˈe, e haamou-roa-hia Satani e ta ˈna mau demoni.—Mataio 25:41.
E ora mai ‘te feia rahi roa, o te ore roa e pau ia taio’ i Aramagedo. (Apokalupo 7:9) E aratai te Mesia ia ratou ia faufaa-maite-hia ratou i “te mau pape ora pihaa,” mai te hoê tiai mamoe e aratai i ta ˈna mau mamoe i te pape o te faaora ra. (Apokalupo 7:17) Ma te ore e haafifihia e Satani e ta ˈna mau demoni i roto i to ratou haereraa i mua i te pae varua, e tauturu-mǎrû-hia teie feia e ora ˈtu i Aramagedo ia faaruru i to ratou mau hinaaro e rave i te hara e ia tae roa ˈtu ratou i te tia-roa-raa!
I raro i te faatereraa î i te here a te Mesia, e maitai noa mai te oraraa. E faaore te Atua ra o Iehova, na roto ia Iesu Mesia, i te mau tumu atoa o te mauiui e te peapea. “E horoi [oia] i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.” (Apokalupo 21:4) E faaoti roa te peropheta Isaia i te faataaraa a na ô ai e: “Ei reira e faaaraarahia ˈi te mata o te matapo ra, e amaha hoi te tariˈa o te feia tariˈa turi ra: ei reira te pirioi e ouˈauˈa noa ˈi mai te aili, e himene mai hoi te vaha o te taata vava ra.” (Isaia 35:5, 6) E e ora faahou mai tei pohe, “te taata rii, e te feia rarahi,” ma te tiaturiraa e ore roa ˈtu e pohe faahou!—Apokalupo 20:12.
I teie nei â, te haaputuputuhia ra te “feia rahi roa” e ora ˈtu i Aramagedo. Te faaineine ra ratou ia ratou no te Faatereraa Mileniuma a te Mesia. Noa ˈtu e aita ratou i ite afea taua faatereraa ra e haamata ˈi, te tiaturi nei ratou e, i te taime i haapaohia e te Atua, e haamata te reira. E nehenehe outou e ô atoa i roto ia ratou, e tia râ ia outou atoa ia faaineine ia outou—eiaha na roto i te hooraa i ta outou mau tauihaa e te revaraa i te hoê vahi taa, na roto râ i te fariiraa i te ite e au no nia i te Atua ra o Iehova e ta ˈna mau opuaraa maoti te hoê haapiiraa Bibilia. E oaoa te mau Ite no Iehova i te faaite ia outou ma te tamoni ore e te faahepo ore nafea outou e to outou utuafare e faufaahia ˈi i te hoê haapiiraa Bibilia. E oaoa te feia nenei i teie vea i te horoa ˈtu i te haamaramaramaraa hau.
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
Na tausani matahiti—Mau matahiti mau aore ra taipe?
I te mea e ua papaihia te rahiraa o te buka Apokalupo na roto i te mau taipe, e hiti mai te hoê uiraa. Eaha ïa no nia i te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia i faahitihia i roto i te Apokalupo? E anotau mau anei aore ra taipe?
Te vai ra te mau haapapuraa atoa e e anotau tausani matahiti mau tera e parauhia ra. A hiˈo na: Te faahiti ra te aposetolo Paulo i te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia, i reira te huitaata e haavahia ˈi, mai te hoê mahana. (Ohipa 17:31; Apokalupo 20:4) Ua papai te aposetolo Petero e hoê mahana (e 24 hora) ia Iehova, e au ïa i te hoê tausani matahiti. (Petero 2, 3:8) Te haapapu ra ïa te reira e taua “mahana” haavaraa ra, hoê mau ïa tausani matahiti i te maoro. Hau atu â, i roto i te Apokalupo 20:3, 5-7, (MN) e taio tatou e maha taime taa ê, eiaha “te hoê tausani matahiti,” “te tausani matahiti” râ. Te faaite ra ïa te reira i te hoê anotau mea taa maitai to ˈna roa.