O Iehova to ˈu pǎpǎ
FAATIAHIA E EMMANUEL LIONOUDAKIS
Ua tuˈatuˈa aˈera te mata o to ˈu metua vahine e ua na ô maira oia e: “Mai te peu e tera iho â ta oe faaotiraa, e haere ïa oe i rapae i teie fare.” Ua faaoti au e poro i te Basileia o te Atua ma te taime taatoa. Aita râ to ˈu utuafare e faaoromai faahou ra i te haama no to ˈu mau haru-pinepine-raa.
E MAU taata haehaa to ˈu nau metua e te mǎtaˈu i te Atua. Te faaea ra raua i te oire no Douliana, i te pae tooa o te râ o te motu Heleni o Kereta, i reira to ˈu fanauraahia i te matahiti 1908. Mai to ˈu apîraa mai â, ua haapii raua ia ˈu ia mǎtaˈu e ia faatura i te Atua. Mea au roa na ˈu te Parau a te Atua, noa ˈtu e aita roa ˈtu vau i ite aˈenei i te hoê Bibilia i roto i te rima o te mau orometua haapii aore ra te mau perepitero Orthodoxe Heleni.
I muri aˈe i to te hoê taata tapiri taioraa i na buka Études des Écritures e ono, a C. T. Russell, e te buka La Harpe de Dieu, ua faaite mai oia ia ˈu ma te anaanatae i te mau parau rii atoa o te Bibilia o te faaaraara i te mata tei papaihia i roto. Na te Feia Haapii Bibilia, te mau Ite no Iehova i tera ra tau, i nenei i taua mau buka ra. Ua oaoa vau i te noaaraa mai ta ˈu Bibilia e te tahi mau buka no ǒ mai i te piha ohipa a te Taiete Watch Tower i Ateno. Te haamanaˈo noa ra vau i to mâua te taata tapiri ara-noa-raa i te maororaa po, no te pure ia Iehova e no te tuatapapa hohonu e te mori hinu i te mau Papai maoti taua mau buka ra.
I to ˈu haamataraa i te faaite i to ˈu ite apî i te Bibilia ia vetahi ê, e 20 matahiti to ˈu e e orometua haapii au i roto i te hoê oire fatata. Aita i maoro, ua faatupu tamau e maha o matou i te mau putuputuraa no te haapii i te Bibilia i Douliana. Ua opere atoa matou i te mau api parau iti, te mau buka rairai, e te mau Bibilia no te tauturu ia vetahi ê ia ite i te tiaturiraa hoê o te huitaata nei, te Basileia o te Atua.
I te matahiti 1931, tei roto atoa matou i na tausani taata na te ao atoa nei i farii i te iˈoa Bibilia ra Ite no Iehova. (Isaia 43:10) I te matahiti i muri iho, ua rave matou i te hoê ohipa haamaramaramaraa o te faataa i te feia mana toroa i to matou iˈoa apî e to ˈna auraa. Ua opere-atoa-hia te hoê buka rairai tano maitai na te perepitero, te haava, te mutoi, e te taata tapihoo atoa i ta matou tuhaa fenua.
Mai tei manaˈohia iho â, ua faatupu te mau upoo faatere haapaoraa i te hamani-ino-raa rahi. I to ˈu haruraahia i te taime matamua, ua faautuahia vau e 20 mahana fare tapearaa. I muri iti noa ˈˈe i to ˈu tuuraahia, ua haru-faahou-hia vau e ua faautuahia hoê avaˈe fare tapearaa. I to te hoê haava faaueraa ia faaea matou i te poro, ua pahono matou ia au i te mau parau a te Ohipa 5:29: “O te Atua ta matou e faaroo e tia ˈi eiaha te taata.” I muri aˈe, i te matahiti 1932, ua haere mai te hoê tia a te Watch Tower e hiˈo i ta matou pǔpǔ iti i Douliana, e ua bapetizohia matou e maha atoa.
Iteraa i te hoê utuafare pae varua
No to ˈu hinaaro e rave hau atu â i roto i te ohipa pororaa, ua vaiiho vau i ta ˈu ohipa haapii tamarii. Aita roa ˈtu to ˈu metua vahine i au. Ua faaue oia ia faarue au i te fare. Ua farii te piha ohipa a te Taiete Watch Tower i Ateno ia faaea vau i ǒ i te hoê taeae Kerisetiano horoa maitai i te oire no Héraklion, i Kereta. No reira i te avaˈe Atete 1933, ua haere mai te mau taeae o to ˈu oire iti tumu e te tahi mau taata anaanatae i te vahi tapearaa pereoo huiraatira e aroha ia ˈu no to ˈu revaraa. E taime putapû roa, e ua taˈi matou pauroa i te mea e aita matou i ite afea matou e farerei faahou ai.
I Héraklion, ua riro vau ei melo no te hoê utuafare pae varua î i te here. Te vai ra e toru taeae Kerisetiano e hoê tuahine, e putuputu tamau matou no te haapiiraa e te haamoriraa. Ua ite roa ˈtu vau i te tupuraa o te parau tǎpǔ a Iesu: “Aore roa e taata i faarue i to ˈna fare, e te mau taeae, e te mau tuahine, e te metua tane, e te metua vahine, e te vahine iho, e te mau tamarii, e te fenua, no ˈu e no te evanelia nei, e ore ai i te noaa ta ˈna e hanere atu i teie nei ao, i te fare, i te taeae, i te tuahine, i te metua vahine.” (Mareko 10:29, 30) Ta ˈu tuhaa taviniraa, o te pororaa ïa i taua oire ra e i te mau oire iti fatata. I te otiraa ia ˈu i te poro i te oire, ua haere au e poro i te mau tuhaa fenua no Héraklion e no Lassithi.
E pionie hoê noa
E haere au na raro na tera e tera oire iti ehia rahiraa hora. Hau atu â, e tia ia ˈu ia tie e rave rahi kilo papai, i te mea e mea varavara te mau haponoraa i te mau papai. I te mea aita to ˈu e vahi taotoraa, e haere ïa vau i roto i te hoê fare inuraa taofe i te oire, e tiai au ia reva te hoani hopea—e pinepine i muri aˈe i te tuiraa po—e taoto vau i nia i te hoê tofa, e e tia oioi au i nia i te poipoi roa hou te fatu e haamata ˈi i te faaineine i te inu. Mea rahi roa te tutuˈa i nia i taua mau tofa ra.
Noa ˈtu e aita te taata e tâuˈa mai, ua oaoa vau i te horoa i te puai o to ˈu apîraa no Iehova. Ia farerei au i te hoê taata e anaanatae ra i te parau mau Bibilia, e faaapî te reira i ta ˈu faaotiraa e tamau noa i te rave i teie taviniraa faaora. Mea tamahanahana atoa ia amuimui e to ˈu mau taeae pae varua. Mea matauhia e au e haere e hiˈo ia ratou i muri aˈe i to ˈu moeraa e 20 e tae atu i te 50 mahana, tei te atearaa noa ïa o te vahi ta ˈu e poro ra i te oire no Héraklion.
Te haamanaˈo noa ra vau i te moemoeraahia vau i te hoê avatea, no to ˈu iho â râ manaˈoraa e e tupu ta to ˈu mau taeae e tuahine Kerisetiano putuputuraa tamau i taua po ra. No to ˈu hinaaro rahi e farerei ia ratou, ua opua vau e haere na raro i te atearaa e 25 kilometera e faataa ê ra ia matou. Aita vau i haere vitiviti aˈenei mai tera. Auê au i te tamǎrûhia i to ˈu amuimuiraa ma te oaoa e to ˈu mau taeae i taua po ra e i te faaîraa i ta ˈu farii pae varua, ei auraa parau!
Aita i maoro, ua horoa mai ta ˈu mau tutavaraa rahi e poro i te hotu. Mai i te tau o te mau aposetolo, ‘te feia i faaorahia ra, ua amuihia ïa e Iehova ia matou, aita e mahana i tuua.’ (Ohipa 2:47) Ua haamata te numera o te feia haamori a Iehova i te rahi mai i Kereta. A apiti mai ai vetahi ia ˈu i roto i te taviniraa, aita vau i moemoe faahou. Ua faaruru matou i te tamataraa i te pae tino e te patoiraa uˈana. Ta matou maa i te mau mahana atoa, e faraoa ïa apitihia mai e te tahi huero moa, te olive, aore ra maa pota i noaa mai ei tauiraa e te mau papai i ravehia e te feia ta matou i poro.
I te oire no Ierápetra, i te pae apatoa hitia o te râ no Kereta, ua poro vau ia Minos Kokkinakis, e taata hoo ahu. Noa ˈtu ta ˈu mau tutavaraa tuutuu ore e haamata i te hoê haapiiraa Bibilia e o ˈna, mea iti to ˈna taime no to ˈna hoi oraraa ohipa roa. I to ˈna râ opuaraa i te pae hopea e haapao i ta ˈna haapiiraa, ua rave oia i te mau tauiraa rahi i roto i to ˈna oraraa. Ua riro atoa mai oia ei taata poro itoito roa i te parau apî maitai. Ua maere roa o Emmanuel Paterakis, e rave ohipa 18 matahiti a Kokkinakis, i taua mau tauiraa ra, e aita i maoro ua ani oia i te tahi papai Bibilia. Ua oaoa vau i to ˈu iteraa ia Emmanuel i te haere-oioi-raa i mua i te pae varua e i te riroraa i te pae hopea ei mitionare!a
I taua taime atoa ra, ua maraa noa te amuiraa i to ˈu oire iti e ua naeahia 14 taata poro. Eita e moehia ia ˈu te mahana a taio ai au i te hoê rata a to ˈu tuahine ra o Despina, e parau ra e ua farii oia e to ˈu nau metua i te parau mau e e taata bapetizohia ratou e haamori ra ia Iehova!
Faarururaa i te hamani-ino-raa e te hopoi-ê-raa
Ua haamata te Ekalesia Orthodoxe Heleni i te hiˈo i ta matou ohipa pororaa mai te hoê ati o te mau vivi faaano, e ua opua ratou e taataahi ia matou. I te avaˈe Mati 1938, ua afaihia vau i mua i te auvaha ture, o tei faaue ia faarue oioi au i te oire. Ua pahono vau e e ohipa pororaa maitai mau â ta matou e na te hoê taata mana toroa teitei aˈe, to matou Arii ra o Iesu Mesia, i horoa mai i te reira.—Mataio 28:19, 20; Ohipa 1:8.
I te mahana i muri iho, ua titauhia vau i te fare mutoi o te oire. I reira, ua faaarahia vau e ua parauhia e e taata atâta vau no te huiraatira e ta ˈu utua, e hopoi-ê-hia vau i te motu no Amorgos i Égée hoê matahiti i te maoro. Tau mahana i muri iho, ua afaihia vau ma te taamuhia te rima i taua motu ra na nia i te pahi. I Amorgos, aita e Ite no Iehova. A feruri na i to ˈu maere i to ˈu faarooraa, e ono avaˈe i muri iho, e e hopoihia mai te tahi atu Ite i te motu! O vai râ ïa? O Minos Kokkinakis, ta ˈu i haapii i te Bibilia i Kereta. Auê au i te oaoa e e hoa pae varua to ˈu i teie nei! Tau taime i muri aˈe, ua fanaˈo vau i te haamaitairaa e bapetizo ia ˈna i roto i te pape no Amorgos.b
I muri iti noa ˈˈe i to ˈu hoˈiraa i Kereta, ua haru-faahou-hia vau, e i taua taime ra ua hopoi-ê-hia vau e ono avaˈe i te oire iti no Neapolis i nia i taua motu ra. I te hoperaa na avaˈe e ono, ua haruhia vau, ua tapeahia hoê ahuru mahana, e ua afaihia e maha avaˈe i te hoê motu faataahia no te mau Communiste i hopoi-ê-hia. Ua taa ia ˈu e ua tano iho â te mau parau a te aposetolo Paulo: “Te feia atoa e opua e haapao i te paieti ei roto â i te Mesia ra ia Iesu, e hamani-ino-atoa-hia ïa.”—Timoteo 2, 3:12.
Maraaraa noa ˈtu te patoiraa
I to Helemani faatereraa ia Heleni i te mau matahiti 1940-1944, ua fatata ta matou ohipa pororaa i te mau. Ua faanaho oioi faahou râ te nunaa o Iehova i Heleni ia ratou, e ua rave faahou matou i ta matou ohipa pororaa. Ma te tamata i te tapapa i te taime i mâuˈa, ua rave tamau noa matou i te ohipa a te Basileia ma te rohi e te itoito.
Mai tei manaˈohia, ua tupu faahou te patoiraa i te pae faaroo. E pinepine te mau perepitero Orthodoxe Heleni i te ofati i te ture ia tupu ta ratou mau opuaraa. I te hoê oire iti, ua turai te hoê perepitero i te nahoa ia patoi ia matou. Ua taparahi atoa te perepitero ia ˈu a na reira atoa ˈi ta ˈna tamaiti na muri mai. Ua horo vau e tapuni i roto i te hoê fare tapiri, area to ˈu hoa pororaa ra, ua aratohia ïa i te mahora o te oire iti. I reira, ua tumotu te feia faahuehue i ta ˈna mau papai, e ua tuô noa mai te hoê vahine mai te taupee mai o to ˈna fare e, “A taparahi pohe ia ˈna!” I te pae hopea, ua haere mai te hoê taote e te hoê mutoi i tere mai e faaora ia mâua.
I muri aˈe i te matahiti 1952, ua haru-faahou-hia vau e ua faautuahia e maha avaˈe hopoi-ê-raa, ta ˈu i rave faahope i Kastelli Kissamos, i Kereta. I muri iti noa ˈˈe, ua fanaˈo vau i te hoê haapiiraa no te ratere i te mau amuiraa e no te faaitoito ia ratou i te pae varua. I muri aˈe e piti matahiti i roto i teie ohipa ratereraa, ua faaipoipo vau i te hoê tuahine Kerisetiano haapao maitai, o Despina to ˈna iˈoa mai to ˈu tuahine, o tei riro ei tavini taiva ore e haamori ia Iehova mai reira mai. I muri aˈe i te faaipoiporaa, ua nominohia vau ei pionie taa ê i te oire no La Canée, i Kereta, i reira vau e tavini noa ˈi.
Fatata e 70 matahiti taviniraa ma te taime taatoa, ua poro vau i te rahiraa tuhaa fenua o Kereta—e motu e 8 300 kilometera tuea e fatata 250 kilometera i te roa. To ˈu oaoa rahi roa ˈˈe, o te iteraa ïa i te pǔpǔ Ite iti o teie motu i te mau matahiti 1930 i te maraaraa i nia i te 1 100 e tiahapa taata poro itoito i te Basileia o te Atua i teie mahana. Te haamauruuru nei au ia Iehova i to ˈna horoaraa mai i te ravea e tauturu e rave rahi o teie mau taata ia noaa ia ratou te ite papu o te Bibilia e te hoê tiaturiraa faahiahia no te tau no a muri aˈe.
O Iehova, te ‘faaora’
Ia au i ta ˈu i farerei, ua ite au e e titauhia te faaoromai rahi e te haamahu no te tauturu i te taata ia ite i te Atua mau. Te horoa rahi maira Iehova i teie mau huru maitatai faufaa roa. I roto i ta ˈu e 67 matahiti taviniraa ma te taime taatoa, ua feruri pinepine au i te mau parau a te aposetolo Paulo e: “Te faaite hua nei râ matou ia matou iho e e rave ohipa na te Atua i te mau mea atoa nei, i te faaoromai rahi, e te pohe, e te apǐapǐ, e te ahoaho, i te papai, e te tapea, e te auê, e te ohipa, e te ara, e te haapaeraa maa.” (Korinetia 2, 6:4, 5) I te mau matahiti matamua iho â râ o ta ˈu taviniraa, mea ino roa to ˈu tupuraa i te pae moni. Aita roa ˈtu râ Iehova i faarue ia ˈu e to ˈu utuafare. Ua riro oia ei Tauturu tamau e te puai. (Hebera 13:5, 6) Ua ite noa matou i to ˈna rima î i te here i roto i te haaputuputuraa i ta ˈna mau mamoe e te haapaoraa i to matou mau hinaaro.
Ia hiˈo vau i muri e ia ite au i te reira, i roto i te hoê auraa pae varua, ua ruperupe mai te medebara, ua papu ia ˈu e mea faufaa mau ta ˈu ohipa. Ua horoa vau i te itoito o to ˈu apîraa ma te maitai roa ˈˈe. Mea faufaa aˈe ta ˈu ohipa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa i te tahi atu ohipa. I teie nei, ua paari au, e nehenehe au e faaitoito ma te mafatu taatoa i te feia apî aˈe ia ‘haamanaˈo i tei Hamani ia ratou i to ratou apîraa ra.’—Koheleta 12:1.
Noa ˈtu e e 91 matahiti to ˈu, e nehenehe noa vau e rave hau atu i te 120 hora i roto i te ohipa pororaa i te mau avaˈe atoa. I te mau mahana atoa, e tia vau i nia i te hora 7 e te afa i te poipoi e e poro vau i te taata i roto i te aroâ, te mau fare toa, aore ra te mau ô. I te faito au noa, e vaiiho vau 150 vea i te avaˈe taitahi. Mea fifi te oraraa i teie nei no ˈu no to ˈu tariˈa e to ˈu mehara, ua riro râ to ˈu mau taeae e mau tuahine pae varua î i te here—to ˈu utuafare rahi pae varua—e te mau utuafare o ta ˈu na tamahine e piti, ei turu papu mau.
Hau roa ˈtu â, ua haapii au i te tuu i to ˈu tiaturiraa i nia ia Iehova. Mai te omuaraa mai iho â, o o ˈna ‘tau pǎpǎ, tau pare, e tau faaora.’—Salamo 18:2.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i te aamu o Emmanuel Paterakis i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema 1996, mau api 22-27.
b No nia i te upootiaraa o te haavaraa a Minos Kokkinakis, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Setepa 1993, mau api 27-31. Ua pohe Minos Kokkinakis i te avaˈe Tenuare 1999.
[Hohoˈa i te api 26, 27]
I raro mai: e ta ˈu vahine; pae aui: i te matahiti 1927; te tahi atu api: e o Minos Kokkinakis (pae aui) e te tahi atu Ite i te Acropole, 1939, i muri iti noa ˈˈe i te hoˈiraa mai mai te hopoi-ê-raa