VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/8 api 10-13
  • Te philosophia Heleni—Ua haamaitai anei i te Kerisetianoraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te philosophia Heleni—Ua haamaitai anei i te Kerisetianoraa?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Te haapaoraa ati Iuda i faahelenihia”
  • “Te Heleniraa i faakerisetianohia”
  • “Te Kerisetianoraa i faahelenihia” e “te philosophia Kerisetiano”
  • Te mau mea o te haaviivii
  • Te parau mau
  • Te ôraa ˈtu te manaˈo i roto i te haapaoraa ati Iuda, te Amuiraa faaroo kerisetiano, e te haapaoraa Mahometa
    Eaha te tupu i nia ia tatou ia pohe tatou?
  • Te mau Metua o te Ekalesia—Te turu ra anei i te parau mau bibilia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Platon
    A ara mai na! 2013
  • Te ora i muri aˈe i te pohe—Eaha ta te taata e tiaturi ra?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/8 api 10-13

Te philosophia Heleni—Ua haamaitai anei i te Kerisetianoraa?

“Ua apo rahi mai te Kerisetianoraa, noa ˈtu e ua patoi oia i te hiroa tumu etene a to Heleni e to Roma, i ta ratou philosophia tahito.”—The Encyclopedia Americana.

O AUGUSTIN “Peata” tei ohipa rahi i nia i te manaˈo “Kerisetiano” ma te ore e patoihia. Ia au i te buka ra The New Encyclopædia Britannica, “ua riro te manaˈo [o Augustin] ei pu i reira to te haapaoraa a te Faufaa Apî anoi-roa-raahia e te tutuu o te philosophia Heleni a Platon; e mea na roto atoa i to ˈna manaˈo te tae-roa-raa te hotu o teie anoiraa i roto i te haapaoraa Katolika Roma o te anotau no ropu e i roto i te haapaoraa Porotetani o te Renaissance.”

Te vai noa ra te tufaa a Augustin. Teie ta Douglas T. Holden i parau no nia i te mana rahi o te philosophia Heleni i nia i te Amuiraa faaroo Kerisetiano: “I te mea e ua ô roa te philosophia Heleni i roto i te haapiiraa Kerisetiano no nia i te Atua, ua matara mai ïa te mau taata e 90 % manaˈo Heleni to ratou e 10 % manaˈo Kerisetiano.”

Ua tiaturi roa te tahi feia ite e ua haamaitai teie mana philosophia i te Kerisetianoraa i to ˈna haamataraa mai, ua haamaitai i ta ˈna mau haapiiraa, e ua faariro i te reira ei mea papu roa ˈtu â. Oia mau anei? Nafea e afea te mana o te philosophia Heleni i te faraa mai? Ua haamaitai anei aore ra ua haaviivii anei te reira i te Kerisetianoraa?

Mea anaanatae ia faahiti tatou e rave rahi ohipa i tupu mai te senekele 3 H.T.T. e tae atu i te senekele 5 T.T. na roto i te tuatapaparaa e maha parau taa ê: (1) “Te haapaoraa ati Iuda i faahelenihia,” (2) “te Heleniraa i faakerisetianohia,” (3) “te Kerisetianoraa i faahelenihia,” e (4) “te philosophia Kerisetiano.”

“Te haapaoraa ati Iuda i faahelenihia”

Aita mau â te mau parau matamua, “te haapaoraa ati Iuda i faahelenihia,” e tuati ra. Inaha, e tia i te haapaoraa matamua a te mau Hebera, ta te Atua mau ra o Iehova i haamau, ia paruruhia i te mau manaˈo hape i te pae faaroo. (Deuteronomi 12:32; Maseli 30:5, 6) I te omuaraa iho â râ, ua viivii te haamoriraa viivii ore i te mau peu hape i te pae faaroo e te huru feruriraa e haaati ra—mai te ohiparaa no Aiphiti, no Kanaana, e no Babulonia mai. Te mea peapea, ua vaiiho Iseraela i ta ratou haamoriraa mau ia viivii-roa-hia.—Te mau tavana 2:11-13.

Tau senekele i muri aˈe, i te riroraa Paletetina i tahito ra i te Hau emepera Heleni faaterehia e Alesanedero Rahi i te senekele 4 H.T.T., ua naea i teie viiviiraa i te mau faito apî e ua vaiiho mai i te hoê tufaa faaino o te vai maoro. Ua tihepu o Alesanedero i te mau ati Iuda i roto i ta ˈna nuu. Ua mana rahi te mau taairaa i rotopu i te mau ati Iuda e to ratou raatira apî i nia i te manaˈo faaroo ati Iuda. Ua ô te manaˈo Heleni i roto i te haapiiraa ati Iuda. Ua tui te parau ra e na te Tahuˈa Rahi o Jason i haamau i te haapiiraa Heleni i Ierusalema i te matahiti 175 H.T.T. no te turu i te haapiiraa a Homère.

Te mea anaanatae, ua imi te hoê tane Samaria, a papai ai oia i te afaraa hopea o te senekele 2 H.T.T., i te faataa i te aamu Bibilia mai te haapiiraa i te aamu Heleni. Te faahiti ra te mau buka ati Iuda papu ore, mai ta Judith e ta Tobie, i te aai faufau Heleni. E rave rahi philosopho ati Iuda tei fa mai, ua tamata ratou i te tahoê i te manaˈo Heleni e te haapaoraa ati Iuda e te Bibilia.

Te taata i rave rahi roa ˈˈe i te reira, o Philon ïa e ati Iuda i te senekele matamua o to tatou tau. Ua rave noa mai oia i te mau haapiiraa a Platon (senekele 4 H.T.T.), ta Pythagore, e ta te mau Setoiko. Ua vare roa te mau ati Iuda i te mau manaˈo o Philon. Teie ta Max Dimont, papai buka ati Iuda, e parau ra no nia i te ô-maramarama-raa te manaˈo Heleni i roto i te hiroa tumu ati Iuda: “Ma te haamaitaihia e te manaˈo o Platon, te haaferuriraa o Aristote, te ite o Euclide, ua tuatapapa te feia ite ati Iuda i te Torah maoti te mau mauhaa apî. . . . Ua anoi aˈera ratou i te haaferuriraa Heleni i roto i te faaiteraa ati Iuda.”

I muri aˈe, ua haru to Roma i te Hau emepera Heleni, ma te faatere i nia ia Ierusalema. Ua nehenehe atura e rave i te tahi mau tauiraa rahi atu â. I te senekele 3 T.T., ua rave maira te mau haapiiraa faaroo e philosophia a te mau philosopho i tutava i te faaohipa e te amui i te mau manaˈo o Platon, i to ratou tiaraa hopea, oia hoi te Néoplatonisme i teie mahana. Ua ohipa rahi teie haapiiraa manaˈo i nia i te Kerisetianoraa taiva.

“Te Heleniraa i faakerisetianohia”

I roto i na senekele matamua e pae o to tatou tau, ua imi te tahi feia maramarama i te haapapu e te vai ra te hoê taairaa i rotopu i te philosophia Heleni e te parau faaitehia o te Bibilia. Te na ô ra te buka ra A History of Christianity e: “E tia i te mau philosopho Kerisetiano ia faaite e i te mau ahuru matahiti hou te Mesia, ua tutava to Heleni i te titau ma te itoito e te feruri ore ia noaa ia ratou te ite o te Atua, ma te tamata i te feruri ia Iesu e i te Kerisetianoraa i rapaeau i te philosophia Heleni faufaa ore e i niuhia i nia i te manaˈo faufaa ore.”

Ua hamani o Plotin (205-270 T.T.), tei na mua ˈtu i teie mau philosopho, i te hoê faanahoraa i niu-rahi-hia i nia i te taatoaraa o te mau manaˈo o Platon. Ua faaô mai o Plotin i te manaˈo o te hoê nephe i taa ê i te tino. Teie ta te orometua haapii ra o E. W. Hopkins i parau no Plotin: “Ua ohipa rahi ta ˈna haapiiraa . . . i nia i te feia i haamau i te manaˈo Kerisetiano.”

“Te Kerisetianoraa i faahelenihia” e “te philosophia Kerisetiano”

Mai te senekele 2 T.T., ua rave te mau philosopho “Kerisetiano” i te hoê tutavaraa papu no te faahoruhoru i te feia maramarama etene. Noa ˈtu te faaararaa papu maitai a te aposetolo Paulo no nia i “te parau rii paieti ore, aore e faufaa ra, e te parau mârôhia ra i haavarehia e e ite,” ua anoi mai teie mau orometua i te mau mea philosophia o te hiroa tumu Heleni e haaati ra i roto i ta ratou mau haapiiraa. (Timoteo 1, 6:20) E au ra e ia au i te hiˈoraa o Philon, e nehenehe e faatuati i te Bibilia e te mau manaˈo o Platon.—A faaau e te Petero 2, 1:16.

Parau mau e te mea i fifihia, o te parau mau ïa o te Bibilia. Ua tamata te mau orometua “Kerisetiano” i te faaite e te tuati ra te Kerisetianoraa e te philosophia Heleni e Roma no nia i te taata. Ua rave o Clément no Alesanederia e o Origène (mau senekele 2 e 3 T.T.) i te Néoplatonisme ei niu no te haamau i “te philosophia Kerisetiano.” Ua “apo mai” o Ambroise (339-397 T.T.), epikopo no Milan, “i te ite Heleni, Kerisetiano e etene apî roa ˈˈe—te mau ohipa iho â râ . . . a te etene ra o Plotin tei turu i te Néoplatonisme.” Ua tamata oia i te horoa na te feia ite no Roma i te hoê tatararaa tahito o te Kerisetianoraa. Ua pee Augustin i to ˈna hiˈoraa.

Hoê senekele i muri aˈe, ua tamata o Dionusio no te Areopago (parau-atoa-hia Dionusio haavare), e monahi paha oia no Suria, i te amui i te Néoplatonisme e te haapiiraa “Kerisetiano.” Ia au i te hoê buka ite rahi, “ua faaite [ta ˈna] mau papai i te hoê hinaaro papu maitai i te Néoplatonisme i roto i te hoê tuhaa rahi o te haapiiraa e te huru pae varua Kerisetiano i te anotau no ropu . . . o tei faatupu e rave rau hohoˈa o to ˈna huru i te pae faaroo i teie nei tau.” Auê ïa tâuˈa-ore-raa rahi i te faaararaa a te aposetolo Paulo no nia i “te parau paari e te haavare faufaa ore . . . i te parau tutuu a te taata nei”!—Kolosa 2:8.

Te mau mea o te haaviivii

Ua tapaohia e “ua haafaufaa na mua te mau Kerisetiano i turu ia Platon i te faaiteraa e ua faariro ratou i te philosophia a Platon ei ravea maitai roa ˈˈe no te taa e no te turu i te mau haapiiraa o te Papai e te tutuu a te Ekalesia.”

Ua haapapuhia ia Platon e te vai ra te hoê nephe pohe ore. Inaha, o te pohe-ore-raa o te nephe hoê o te mau haapiiraa hape rahi roa ˈˈe i ô i roto i te haapiiraa “Kerisetiano.” Eita te fariiraa i teie haapiiraa e nehenehe e faatiahia no te mea noa e e faariro te na reiraraa i te Kerisetianoraa ei mea anaanatae roa ˈtu â no te nahoa taata. I to ˈna pororaa i Ateno, te pu mau o te hiroa tumu Heleni, aita te aposetolo Paulo i poro i te haapiiraa o te nephe a Platon. Aita, ua poro oia i te haapiiraa Kerisetiano o te tia-faahou-raa, noa ˈtu e mea fifi no to Heleni i faaroo ia ˈna ia farii i ta ˈna parau.—Ohipa 17:22-32.

Taa ê atu i te philosophia Heleni, te faaite maitai ra te mau Papai e te nephe, e ere ïa i te hoê taoˈa e vai ra i roto i te taata, o o ˈna râ. (Genese 2:7) I te poheraa, e faaea te nephe i te ora. (Ezekiela 18:4) Te na ô maira te Koheleta 9:5 e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. Aita hoi a ratou e utua toe i te fenua nei; ua aramoina hoi ratou.” Aita te Bibilia e haapii ra i te pohe-ore-raa o te nephe.

Te tahi atu haapiiraa haavare, o te tiaraa ïa o Iesu hou oia a riro ai ei taata, oia hoi te manaˈo ra e ua faito oia i to ˈna Metua. Teie ta te buka ra The Church of the First Three Centuries e faataa ra: “E ere roa ˈtu te haapiiraa o te Toru Tahi . . . no roto mai i te mau Papai ati Iuda e Kerisetiano.” Nohea mai râ ïa? Ua “fa mai e ua ô [te haapiiraa] i roto i te Kerisetianoraa, maoti te mau Metua i turu ia Platon.”

Oia mau, a mairi ai te tau e a hema rahi ai te mau Metua o te Ekalesia i te Néoplatonisme, ua rahi mai te mau pǐpǐ a te feia turu i te Toru Tahi. E au ra e maoti te Néoplatonisme i te senekele 3, ua nehenehe ratou e faatuati i tei ore e nehenehe e faatuatihia—e faariro i te hoê Atua toru tahi ei hoê noa Atua. Ia au i te manaˈo philosophia, ua parau ratou e e nehenehe e toru taata e riro hoê Atua a tapea noa ˈi ratou i to ratou tiaraa taitahi!

Te faaite maitai maira râ te parau mau o te Bibilia e o Iehova anaˈe te Atua Mana hope, tei raro mai Ta ˈna Tamaiti i poiete o Iesu Mesia, e te varua moˈa, o To ˈna ïa puai ohipa. (Deuteronomi 6:4; Isaia 45:5; Ohipa 2:4; Kolosa 1:15; Apokalupo 3:14) Te faaino ra te haapiiraa o te Toru Tahi i te Atua mau hoê e te haapoiri ra i te taata, ia faarue ratou i te hoê Atua ta ratou e ore e taa.

Te tahi atu mea i haafifihia e te mana o te Néoplatonisme i nia i te manaˈo Kerisetiano, o te tiaturiraa ïa o te Mileniuma niuhia i nia i te mau Papai. (Apokalupo 20:4-6) Ua tui te roo o Origène no to ˈna faahaparaa i te feia turu i te Mileniuma. No te aha oia i patoi roa ˈi i teie haapiiraa o te faatereraa tausani matahiti a te Mesia i niu-maitai-hia i nia i te Bibilia? Te pahono ra The Catholic Encyclopedia e: “I te mea e ua niuhia ta ˈna mau haapiiraa i nia i te Néoplatonisme . . . , aita [Origène] i nehenehe e turu i te feia tiaturi i te Mileniuma.”

Te parau mau

Aita hoê aˈe o te mau ohipa i faahitihia i nia nei e tuati ra e te parau mau. Teie parau mau, o te taatoaraa ïa o te mau haapiiraa Kerisetiano e vai ra i roto i te Bibilia. (Korinetia 2, 4:2; Tito 1:1, 14; Ioane 2, 1-4) O te Bibilia anaˈe te pu o te parau mau.—Ioane 17:17; Timoteo 2, 3:16.

Teie râ, ua faaohipa te enemi o Iehova, o te parau mau, o te huitaata, e o te ora mure ore—te Diabolo ra o Satani, te “haavare” e te ‘metua no te haavare’—i te mau ravea haavarevare e rave rau no te haaviivii i taua parau mau ra. (Ioane 8:44; a faaau e te Korinetia 2, 11:3.) I rotopu i te mau mauhaa puai roa ˈˈe ta ˈna i faaohipa, o te mau haapiiraa ïa a te mau philosopho Heleni etene—e faaite mau ra i to ˈna iho huru feruriraa—no te faahuru ê i te mau mea i roto i te mau haapiiraa Kerisetiano e te huru o te reira.

Ua amuihia te haapiiraa Kerisetiano ma te tano ore i te philosophia Heleni no te tapaperaa i te parau mau o te Bibilia, ia iti mai to ˈna puai e to ˈna anaanatae no te huti mai i te feia haehaa, te haavare ore, e te ineine i te haapii, e imi ra i te parau mau. (Korinetia 1, 3:1, 2, 19, 20) Oia atoa no te faainoraa i te viivii ore o te haapiiraa Bibilia e au i te kerehe i te ateate, ia ore ia taahia teihea te parau mau e teihea te haavare.

I teie mahana, i raro aˈe i te aratairaa a te Upoo o te amuiraa, o Iesu Mesia, ua haapapu-faahou-hia te haapiiraa Kerisetiano mau. E nehenehe atoa te feia haavare ore e imi ra i te parau mau e ite maite e tera te amuiraa Kerisetiano mau na roto i ta ˈna mau hotu. (Mataio 7:16, 20) Ua ineine te mau Ite no Iehova e te hinaaro ra ratou i te tauturu i taua mau taata ra ia ite i te mau pape viivii ore o te parau mau e ia tapea papu i te tufaa o te ora mure ore i pûpûhia mai e to tatou Metua o Iehova.—Ioane 4:14; Timoteo 1, 6:19.

[Hohoˈa i te api 11]

Augustin

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 10]

Papai Heleni: From the book Ancient Greek Writers: Plato’s Phaedo, 1957, Ioannis N. Zacharopoulos, Athens; Platon: Musei Capitolini, Roma

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono