Te fenua hotu rahi o te mau Venda
TAU ahuru matahiti i teie nei, ua ohipa na mâua ta ˈu vahine ei poro evanelia ma te taime taatoa i rotopu i te mau taata Venda. Te parahi ra te mau Venda i te pae apatoa o te Anavai Limpopo i te pae apatoerau no Afirika Apatoa, e to ratou nunaa, e mau opu e rave rahi ïa o tei haere na roto i te Limpopo i na senekele i mairi aˈenei. Te parau ra te mau Venda e ua noho to ratou mau tupuna i ǒ hau atu i te 1 000 matahiti i teie nei.
Inaha, ua riro teie vahi i te hoê taime ei tuhaa no te hoê totaiete tahito tei piihia te Basileia Mapungubwe. Ua riro te reira ei oire rahi matamua o Afirika Apatoa e e hiˈopoahia te peho rahi o te Anavai Limpopo, mai Botswana i te pae tooa o te râ e tae atu i Mozambique i te pae hitia o te râ. Mai te area matahiti 900 T.T. e tae atu i te matahiti 1100 T.T., no ǒ mai i Mapungubwe ta te mau taata hoo Arabia ivori, te tara rhinocéros, te mau iri animala, te veo, e te auro atoa. Ua heruhia te mau tauihaa i nanaˈohia ma te aravihi i paraihia hoi i te auro i nia i te hoê aivi o te menema arii tei piihia Mapungubwe. Tei rotopu te reira i “te mau tapao matamua roa ˈˈe o te heruraa auro i Afirika apatoa,” ta te hoê ïa buka parau paari e faaite ra.
Aita te auro e heru-faahou-hia ra i ǒ nei. I teie nei mahana, ua tui te roo o te fenua o te mau Venda no to ˈna hotu rahi. I te pae Apatoa o te mau Mouˈa Soutpansberg, te tarava ra te hoê peho ruperupe i reira te mau maa hotu mai te mau avota, te mau meiˈa, te mau vi e te mau tuava e hotu rahi ai. Taa ê atu i te mau noix mai te noix no pécan e te macadamia, te vai atoa ra te hoê pueraa maa tupu maitatai. Oia hoi, te muroho oviri, mai te fafa popaa ia tamata e tei au-roa-hia e te mau taata no reira.
E nunaa hau e te farii maitai te mau Venda. Mea matauhia no te upoo o te utuafare ia ani e ia tunuhia te hoê moa no te hoê manihini manaˈo-ore-hia. E amuhia te reira e te vhuswa, te hoê ïa maa tumu, i hamanihia e te to popaa monamona. I muri aˈe i te farereiraa, e apee te upoo utuafare i ta ˈna manihini ma te atea rii. E peu tumu te reira no te faaite i te faatura no te hoê ratere. Ua haapiihia te mau tamarii ia aroha i te mau ratere na roto i te hoê haerea nehenehe ma te piˈo e ma te ǔi i te hoê rima i te tahi atu. I nia i teie api, e nehenehe outou e ite e piti vahine Venda faaipoipo-ore-hia e aroha ra te tahi i te tahi na roto i teie peu tumu.
Te hoê reo fifi
E ere mea ohie no te mau taata no Europa ia paraparau i te reo Venda. Te hoê fifi, o te rahiraa taˈo ïa e hoê â papairaa e mea taa ê râ to ratou faahitiraa. I te hoê mahana, a horoa ˈi au i te hoê oreroraa parau Bibilia i te hoê amuiraa Venda a te mau Ite no Iehova, ua tamata vau i te faaitoito i te feia i putuputu mai ia paraparau i te taata tataitahi. Aita te hoê taata i roto i te feia i putuputu mai i nehenehe e tapea ia ˈna, ua ata râ oia no te mea ua parau vau “manimani rima e manimani rima” maoti hoi i te “taata e te taata.”
I to ˈu tamataraa i te paraparau i te reo Venda i roto i te ohipa faaiteraa i mua i te taata, ua pahono mai te hoê vahine Venda e: “Aita vau i ite i te reo Beretane.” Ua manaˈo vau e ua paraparau maitai au i te reo Venda, ua manaˈo râ oia e e reo Beretane te reira! A haafatata ˈi au i te hoê fare i te tahi atu taime, ua ani au i te hoê taurearea ia pii i te upoo o te utuafare. Te taˈo Venda no te upoo o te utuafare, o thoʹho ïa. Ma te hape, ua parau vau thohoʹ, ma te ani atu i te paraparau i te urî taata o te utuafare! Ua haaparuparu teie mau hape ia ˈu, na roto râ i to mâua faaoromairaa, ua nehenehe au e ta ˈu vahine e aparau maitai roa na roto i te reo Venda i teie nei.
Te mau hotu i te pae varua
Ua riro te fenua o te mau Venda ei fenua hotu i te pae varua. I te mau matahiti 1950, ua haamauhia te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova i rotopu i te mau taata i haere mai mai te mau fenua tapiri no te rave i te ohipa i roto i te hoê vahi heruraa veo i te oire no Messina. Ua aratai ta ratou ohipa itoito e rave rahi Venda i te mau parau mau Bibilia. Hoê ahuru matahiti i muri iho, ua faatupu te hoê pǔpǔ Ite Venda i te mau putuputuraa i roto i te hoê fare i te oire no Sibasa.
No te faaoioi i te ohipa, ua tono te amaa a te Taiete Watch Tower no Afirika Apatoa i te feia poro evanelia ma te taime taatoa i roto i teie tuhaa fenua hotu rahi. Aita i maoro, ua riro mai te pǔpǔ no Sibasa ei amuiraa rahi. Ua faatupuhia te mau putuputuraa Kerisetiano i roto i te hoê piha haapiiraa i taua taime ra. Ma te tauturu râ a te mau Ite no Iehova i te oire no Pietersburg tau 160 kilometera i te pae apatoa, ua patuhia te hoê Piha no te Basileia i Thohoyandou, te hoê oire tapiri.
Ua hau atu i te 500 000 te huiraatira e paraparau ra i te reo Venda i te pae apatoerau i Afirika Apatoa. Aita e Ite Venda i te haamataraahia te pororaa i te Basileia i ǒ nei i te mau matahiti 1950. I teie nei, ua hau atu i te 150. Teie râ, te vai noa ra e rave rahi vahi i ore i porohia ˈtura e e rave rahi ohipa te tia ia ravehia. I te matahiti 1989, ua haamata mâua i te haere i te hoê oire iti Venda piihia Hamutsha. Hoê anaˈe Ite e ora ra i reira i taua taime ra. I teie nei, ua hau atu i te 40 feia poro i te Basileia e ora ra i roto i taua oire iti ra. Te rohi nei matou no te faaoti i ta matou Piha no te Basileia, auaa faahou te tauturu a te mau Ite no te mau amuiraa no Pietersburg e te mau ô moni a te mau taeae i roto i te mau fenua moni aˈe.
Te ora nei mâua i roto i te hoê pereoo nohoraa i te hoê vahi faaapu. Ma te faaohie i to mâua oraraa, e taime rahi to mâua no te faaite i te mau taata no reira i te parau apî maitai. (Mareko 13:10) Ei faahopearaa, ua haamaitai-rahi-hia mâua e te haamaitairaa taa ê e tauturu e rave rahi taata ia pûpû i to ratou oraraa no te Atua ra o Iehova. Te vai ra te hiˈoraa o te hoê tane, o Michael te iˈoa, o tei ite i te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei i te fare o te hoê hoa.a Ua haamata oia i te taio i te reira e ua taa oioi atura ia ˈna i te parau mau. No reira, ua papai oia i te Taiete Watch Tower no te ani hau atu â i te mau papai Bibilia. I roto i ta ˈna rata, ua faataa o Michael e aita i maoro aˈenei to ˈna bapetizoraahia ei melo no te ekalesia Aposetolo no reira. “Ua itehia ia ˈu,” o ta ˈna ïa e parau faahou ra, “e ua hape au i te eˈa e tae atu ai i te Basileia o te Atua. Ua faaoti au e riro ei hoê o to outou mau melo, aita râ vau i ite nafea.” Ua horoa ˈtura oia i to ˈna vahi nohoraa e ua ani oia e ia tonohia mai te hoê Ite no Iehova no te tauturu ia ˈna. Ua itehia mai ia ˈu i te faaearaa o Michael e ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia e o ˈna. I teie mahana, e Ite bapetizohia oia e te tavini nei oia ia Iehova ma te taiva ore.
I te avaˈe Titema 1997, ua haere mâua i te Tairururaa Mataeinaa a te mau Ite no Iehova “Te faaroo i roto i te Parau a te Atua” i faatupuhia i nia i te tahua tuaro i Thohoyandou. E 634 tei haere mai e 12 taata apî tei bapetizohia. Ua fanaˈo vau i te haamaitairaa taa ê e vauvau e piti oreroraa parau na roto i te reo Venda. Ua riro mau te reira ei tupuraa faufaa i roto i na matahiti oaoa hoê ahuru to mâua faaearaa i roto i teie fenua hotu rahi!—Na te hoê taata taio.
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.