VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/4 api 28-30
  • Mau uiraa a te feia taio

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Mau uiraa a te feia taio
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Papai tei tuea
  • A oaoa no te rohiraa i te ohipa
    Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
  • Te haamaruaraa tamarii—Te reira anei te ravea?
    A ara mai na! 1995
  • A pahono i to oe manaˈo haava
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • “Ta te taata nei hopoia ei nia ïa ia ˈna iho”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/4 api 28-30

Mau uiraa a te feia taio

Ua pûpûhia te ohipa na te tahi mau Ite no Iehova i roto i te paturaa i te tahi mau fare na te faaroo. Eaha te manaˈo o te mau Papai no nia i teie huru ohipa?

E fifi teie o te nehenehe e farereihia e te mau Kerisetiano o te hinaaro mau ra e faaohipa i te Timoteo 1, 5:8, o te haapapu maitai ra e e tia ia haapaohia te mau hinaaro i te pae materia o te utuafare. Noa ˈtu e e tia mau iho â i te mau Kerisetiano ia faaohipa i teie aˈoraa, aita te reira e faatia ra e rave i te mau huru ohipa atoa, noa ˈtu eaha te huru o te ohipa. Te ite ra te mau Kerisetiano e e tia ia ratou ia pee i te tahi atu mau faaueraa o te hinaaro o te Atua. Ei hiˈoraa, eita te hinaaro o te hoê tane e tauturu i to ˈna utuafare e faatia e ofati i ta te Bibilia e parau ra no nia i te mau peu morare tia ore aore ra te taparahiraa taata. (A faaau e te Genese 39:4-9; Isaia 2:4; Ioane 17:14, 16.) Mea faufaa atoa ia ohipa te mau Kerisetiano ia au i te faaueraa e haere i rapaeau ia Babulonia Rahi, te hau emepera o te haapaoraa hape na te ao nei.—Apokalupo 18:4, 5.

Ati aˈe te fenua nei, te farerei ra te mau tavini a te Atua e rave rahi mau huru tupuraa i te pae ohipa. Aita e auraa e aita to matou e tiaraa e hamani i te hoê tabula no te mau huru tupuraa atoa e e haamau i te tahi mau ture etaeta. (Korinetia 2, 1:24) Teie râ, e faahiti tatou i te tahi mau manaˈo ta te mau Kerisetiano e tia ia haapao ia rave ratou i te tahi mau faaotiraa no ratou iho i te pae ohipa. Ua faahitihia teie mau tuhaa i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Atopa 1982 (Farani), i roto i te hoê tumu parau no nia i te faaohiparaa i te haava manaˈo ta to tatou Atua i horoa mai. Ua faahiti te hoê tumu parau tarenihia e piti uiraa faufaa e i muri iho ua horoa mai i te tahi atu mau manaˈo faahiahia mau.

Teie te uiraa faufaa matamua: Te faahapa ra anei te Bibilia i teie ohipa? Ma te tatara i te reira, ua tapao Te Pare Tiairaa e te faahapa ra te Bibilia i te eiâraa, te faaohipa-ino-raa i te toto, e te haamoriraa idolo. E tia i te hoê Kerisetiano ia ape i te hoê ohipa o te faaitoito ra i teie mau peu ta te Atua e ore e au, mai teie i faahitihia ˈtura.

Te piti o te uiraa, teie ïa: E riro anei te taata e rave i teie huru ohipa ei taata turu i te hoê peu faahapahia? Ma te papu maitai, te hoê taata o te rave i te ohipa i roto i te hoê fare pereraa moni, i roto i te hoê fare maˈi haamaruaraa tamarii, aore ra te hoê fare taiataraa, e riro iho â ïa o ˈna ei taata turu i te peu e ore e au i te mau Papai. Noa ˈtu e te purumuraa i te tahua aore ra te pahonoraa i te niuniu paraparau noa ta ˈna ohipa, te faaitoito ra o ˈna i te hoê peu ta te Parau a te Atua e faahapa ra.

E rave rahi mau Kerisetiano tei rave i te tahi mau faaotiraa no te ohipa, o tei ite e ua tauturu te tuatapaparaa i teie noa mau uiraa ia rave i te hoê faaotiraa no ratou iho.

Ei hiˈoraa, ia au i teie e piti uiraa, eita tatou e ite no te aha aita te hoê taata haamori mau e nehenehe e rave i te ohipa na te hoê haapaoraa hape, aore ra i roto i te fare pure. Te horoa ra te Apokalupo 18:4 i teie faaueraa: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara.” Mai te peu e e rave ohipa tamau te hoê taata na te hoê haapaoraa o te haapii i te haamoriraa hape, te apiti ra ïa oia i te mau ohipa e te mau hara a Babulonia Rahi. Noa ˈtu e e taata faaapu, e taata tiai fenua, e taata tataî, aore ra e taata numera, e turu ta ˈna ohipa i te haamoriraa o te au i te haapaoraa mau. Hau atu â, ma te tano e manaˈo te mau taata o te ite atu i teie rave ohipa e faanehenehe ra i te fare pure, e tataî ra i te reira, aore ra e haapao ra i ta ˈna mau faufaa i te pae faaroo e, tei roto o ˈna i te reira faaroo.

Eaha ïa no te hoê taata e ere i te hoê rave ohipa tamau na te hoê ekalesia aore ra te hoê faanahonahoraa faaroo? Peneiaˈe ua titauhia oia no te tahi noa ohipa tataîraa ru i nia i te tahi auri pape tei fati i roto i te aua o te fare pure. E ere anei te reira mai te huru ra e te pûpû ra oia i te hoê parau faaau, mai no te hamani i te tafare o te fare pure?

I reira faahou, e rave rahi mau tupuraa te nehenehe e ferurihia. No reira e hiˈo faahou tatou e pae tuhaa hau ta Te Pare Tiairaa e faahiti ra:

1. E taviniraa i te taata noa anei teie ohipa o te ore e faahapahia e te mau Papai? A rave na i te hiˈoraa o te taata opere rata. Eita e nehenehe e parauhia e te turu ra o ˈna i te hoê peu faahapahia ia opere o ˈna i te rata i te hoê fare mai te peu e e fare pure te reira aore ra e fare maˈi haamaruaraa tamarii. Te horoa ra o Iehova i te mahana o te anaana na roto i te mau haamaramarama o te mau fare atoa, e tae noa ˈtu te hoê fare pure aore ra te hoê fare maˈi mai teie. (Ohipa 14:16, 17) E faaoti te hoê Kerisetiano e taata opere rata o ˈna e te rave ra o ˈna i te hoê taviniraa taata no te taatoaraa, i tera e tera mahana. Hoê â atoa huru no te hoê Kerisetiano o te pahono ra i te hoê aniraa ru—te hoê taata tamau auri tei taniuniuhia no te haere mai e tapea i te hoê taheraa pape i roto i te hoê fare pure aore ra te hoê faahoro pereoo uta taata maˈi no te haere mai e faaora i te hoê taata tei marua i te taime pureraa. E tia ia ˈna ia hiˈo i te reira mai te hoê noa tauturu i te taata.

2. Eaha te faito o te mana o te taata i nia i te ohipa i ravehia? Eita iho â ïa te hoê Kerisetiano fatu fare toa e farii i te faatae mai aore ra i te hoo mai i te mau idolo, te mau taoˈa tahutahu, te avaava, aore ra te mau saucisse hamanihia e te toto. Ei fatu tei ia ˈna ra te hiˈopoaraa. E turai paha te mau taata ia ˈna ia hoo i te avaava aore ra te mau idolo e ia noaa te apî, e ohipa râ oia ia au i to ˈna mau tiaturiraa i te mau Papai. I te tahi aˈe pae, e nehenehe te hoê rave ohipa Kerisetiano i roto i te hoê fare toa rahi hooraa maa e anihia ia haapao i te afata moni, ia taahu i te tahua, aore ra ia haapao i te tabula faufaa moni. E ere na ˈna e haapao eaha te mau tauihaa e faataehia mai e e hoohia, noa ˈtu e te vai ra e ere i te mea tano, mai te avaava aore ra te mau taoˈa no te mau oroa faaroo.a (A faaau e te Luka 7:8; 17:7, 8.) Ua taaihia te reira e te tuhaa i muri nei.

3. Eaha te faito o te hopoia a te taata? E rave faahou tatou i te hiˈoraa o te hoê fare toa. Peneiaˈe e haapao noa te hoê rave ohipa e faauehia e tiai i te afata moni aore ra e faaî i te mau vairaa tauihaa i te mau avaava aore ra te mau taoˈa faaroo i te tahi noa mau taime; e tuhaa iti noa teie o ta ˈna ohipa. Mea taa ê roa ïa te reira e te hoê rave ohipa i roto i teie â fare toa, o te ohipa ra i te vahi hooraa avaava! I te mau mahana atoa, te patoi ra ta ˈna ohipa i te mau tiaturiraa Kerisetiano. (Korinetia 2, 7:1) Te faaite ra te reira no te aha e tia ia hiˈopoa maitai te faito o te hopoia e te taime horoahia ia rave tatou i te faaotiraa i te pae ohipa.

4. Nohea roa mai te moni aufauraa aore ra te vahi e ravehia ˈi te ohipa? E hiˈo anaˈe e piti huru tupuraa. No te haamaitai i to ˈna roo i mua i te taatoaraa, e faaoti te hoê fare maˈi haamaruaraa tamarii e aufau i te hoê taata no te tamâ i te aroâ o te mau vahi tapiri. No ô mai ta ˈna aufauraa i te fare maˈi haamaruaraa tamarii ra, aita râ o ˈna e rave ra i te ohipa i reira, e aita hoê aˈe taata e ite ia ˈna i roto i te fare maˈi i te mahana taatoa. E itehia râ oia e rave ra i te hoê ohipa na te taatoaraa e aita te reira e patoi ra i te mau Papai, aita e hiˈoraa na vai e aufau ia ˈna. E hiˈoraa ê roa ta tatou i teie nei. I roto i te hoê nunaa i reira te ohipa taiataraa e fariihia ˈi e te ture, e aufau te pu a te hau no te pae rapaauraa i te hoê vahine utuutu maˈi no te ohipa i roto i te mau fare taiataraa, no te rave i te tahi mau hiˈopoaraa no te faaiti mai i te mau maˈi purumu. Noa ˈtu e na te pu a te hau no te pae rapaauraa e aufau ra ia ˈna, tei roto ta ˈna ohipa i te mau fare taiataraa, no te faatopa i te huru atâta o te ohipa morare tia ore, e ia farii-maitai-aˈe-hia te reira. Te faaite ra teie mau hiˈoraa no te aha e tia ˈi ia hiˈopoahia nohea roa mai te moni aufauraa e teihea roa te vahi raveraa ohipa.

5. Eaha te faahopearaa o te ohipa; e haamauiui anei te reira i to tatou iho haava manaˈo aore ra e faahuru ê anei ia vetahi ê? E tia ia tâuˈahia te haava manaˈo, to tatou iho e to vetahi ê. Noa ˈtu e te farii ra te rahiraa o te mau Kerisetiano i te hoê ohipa (tae noa ˈtu te vahi raveraa ohipa e te vahi no reira mai te moni aufauraa), e nehenehe te hoê taata e manaˈo e e faahuru ê te reira i to ˈna haava manaˈo. Ua parau te aposetolo Paulo, o tei horoa i te hoê hiˈoraa maitai, e: “Ua ite mau hoi matou e, te tia nei to matou aau, i te opuaraa e ei haapao maitai ta matou i te mau mea atoa nei.” (Hebera 13:18) E tia ia tatou ia ape i te mau ohipa o te faahuru ê ia tatou; teie râ, eita e tia ia tatou ia faahapa ia vetahi ê inaha mea taa ê to ratou haava manaˈo. I te tahi aˈe pae, eita paha te hoê Kerisetiano e ite e te patoi ra ta ˈna ohipa i te Bibilia, e taa râ ia ˈna e e nehenehe te reira e faahuru ê e rave rahi i roto i te amuiraa e i roto i te oire. Ua faaite o Paulo te haerea tano ia parau oia e: “Aore roa i tuu i te turoriraa i te taata atoa, ia ore ia faainohia te toroa nei: te faaite hua nei râ matou ia matou iho e e rave ohipa na te Atua i te mau mea atoa nei.”—Korinetia 2, 6:3, 4.

I teie nei e hoˈi tatou i te tumu parau rahi no nia i te ohipa paturaa i te hoê fare pure, mai te tamaumauraa i te tahi mau haamaramarama apî, te tamâraa i te tapoˈi tahua, aore ra te tataîraa i te umu. Nafea e haapao ai i te mau manaˈo i nia nei?

A haamanaˈo na i te parau o te mana. E fatu anei aore ra e taata faatere anei te Kerisetiano o te nehenehe e rave i te faaotiraa e farii i teie ohipa no te hoê fare pure? E hinaaro anei te hoê Kerisetiano e mana to ˈna e ohipa e o Babulonia Rahi na roto i te raveraa i te hoê ohipa aore ra te tururaa i te tahi faaroo ia paturu i te haamoriraa hape? E ere anei te reira mai te huru ra e te faaoti ra oia e hoo i te avaava aore ra i te mau idolo i roto i ta ˈna iho fare toa?—Korinetia 2, 6:14-16.

Mai te peu e e rave ohipa noa te Kerisetiano o te ore e nehenehe e rave i te faaotiraa no nia i te mau ohipa i fariihia, e tia ia haapao i te tahi atu mau manaˈo, mai te vahi raveraa ohipa e te taime horoahia. Te anihia ra anei te hoê rave ohipa ia afai noa aore ia faanaho i te mau parahiraa apî i te hoê taime aore ra ia tauturu, mai te hoê taata tupohe auahi o te tupohe i te hoê auahi i roto i te hoê fare pure na mua ˈˈe a parare ai te reira? E rave rahi o te parau e mea taa ê te reira i te hoê rave ohipa o te hoê taiete o te peni i te fare pure no te hoê taime roa aore ra o te atuatu tamau i te aua no te faanehenehe i te reira. No te pinepine e te roa o te taime ohiparaa, e nehenehe te taata e manaˈo e e taairaa to te Kerisetiano e te hoê faaroo ta ˈna hoi e parau ra e aita o ˈna e farii ra, o te faahuru ê paha ïa ia ratou.—Mataio 13:41; 18:6, 7.

Ua haamatara maitai matou e rave rahi mau manaˈo faufaa no nia i te ohipa. Ua faahitihia te reira e te tumu parau taa maitai no nia i te haapaoraa hape. Teie râ, e nehenehe te reira e faaohipahia no te tahi atu mau huru ohipa. I roto i te mau huru tupuraa atoa, e tia ia rave i te hoê hiˈopoa-maitai-raa na roto i te pure, ma te haapao maitai i te huru taa ê—e te otahi paha—o te tupuraa. Ua tauturu aˈena teie mau manaˈo i te tahi mau Kerisetiano aau rotahi ia rave i te tahi mau faaotiraa ferurihia o tei faaite i to ratou hinaaro e haere ma te tia e te afaro e o Iehova.—Maseli 3:5, 6; Isaia 2:3; Hebera 12:12-14.

[Nota i raro i te api]

a Ua hiˈo aˈena te tahi mau Kerisetiano o te ohipa ra i roto i te mau fare maˈi i teie manaˈo faufaa. E mana to te hoê taote no te horoa i te mau raau aore ra i te huru rapaauraa na te hoê taata maˈi. Noa ˈtu e eita te hoê taata maˈi e patoi, nafea te hoê taote Kerisetiano e nehenehe ai e faaue i te hoê pâmuraa toto aore ra e rave i te hoê haamaruaraa tamarii, ma te ite eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i taua mau tumu parau ra? Taa ê atu, aita ta te hoê vahine utuutu maˈi o te ohipa ra i te fare maˈi e mana mai te reira. A rave ai o ˈna i ta ˈna ohipa au noa, e faaue paha te hoê taote ia ˈna ia rave i te hoê hiˈopoaraa toto no te tahi tapao aore ra ia haapao i te hoê vahine tei haere mai no te hoê haamaruaraa tamarii. Ia au i te hiˈoraa tei faatiahia i roto i Te mau arii 2, 5:17-19, e faaoti paha o ˈna e i te mea e e ere na ˈna i faaue i te hoê pâmuraa toto aore ra i te hoê haamaruaraa tamarii, e nehenehe ta ˈna e tavini i te hoê taata maˈi. Parau mau, e tia â ia ˈna ia haapao i to ˈna haava manaˈo, no te faaea “ma te aau maitai i mua i te aro o te Atua.”—Ohipa 23:1.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono