VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/4 api 4-9
  • E nehenehe mau anei e ora e a muri noa ˈtu?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe mau anei e ora e a muri noa ˈtu?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Hamanihia no te ora e a muri noa ˈtu
  • Te hinaaro e ora e a muri noa ˈtu
  • O vai ta tatou e tiaturi?
  • Tera mau anei te opuaraa a te Atua?
  • Aita te opuaraa a te Atua i taui
  • E nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2022
  • Nafea oe e nehenehe ai e ora e a muri noa ˈtu
    A ara mai na! 1995
  • E nafea ia fanaˈo i te ora mure ore?
    Te pahono ra te Bibilia
  • E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2018
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/4 api 4-9

E nehenehe mau anei e ora e a muri noa ˈtu?

“E te Orometua . . . eaha ta ˈu ohipa maitai e rave e noaa ˈi te ora mure ore ia ˈu?”—MATAIO 19:16.

1. Eaha te nehenehe e parau no nia i te roaraa o to tatou oraraa?

TE HIˈOPOA ra te Arii no Peresia ra o Xerxès I, matauhia i roto i te Bibilia ra o Ahasueru, i ta ˈna mau pǔpǔ faehau hou te hoê tamaˈi i te matahiti 480 H.T.T. (Esetera 1:1, 2) Ia au i te taata tuatapapa aamu Heleni o Hérodote, ua manii te roimata o te arii ia ˈna i hiˈo atu i to ˈna mau taata. No te aha? “E peapea roa vau,” ta Xerxès ïa i parau, “ia feruri au i te poto o te oraraa o te taata. Aita hoê aˈe i roto i teie mau taata e ora e ia hoê hanere noa ˈtu te matahiti.” Ua ite atoa paha outou e mea poto roa te oraraa e aita hoê aˈe taata e hinaaro e ruau mai, e roohia i te maˈi e e pohe atu ai. Ah, ahiri tatou e nehenehe e fanaˈo i te ora ma te oraora-maitai-raa e te oaoa o te apîraa ra!—Ioba 14:1, 2.

2. Eaha te tiaturiraa ta te taata e rave rahi e tapea nei, e no te aha?

2 Ma te faahiahia, ua nenei te hoê vea (The New York Times Magazine) o te 28 no Setepa 1997, i te tumu parau “Te hinaaro nei ratou e ora.” Te faahiti ra taua vea ra i te hoê taata maimi tei parau e: “Te tiaturi mau nei au e e nehenehe tatou e riro ei ui matamua o te ora e a muri noa ˈtu”! Peneiaˈe e tiaturi atoa outou e e nehenehe e ora e a muri noa ˈtu. Te tiaturi ra paha outou i te reira no te mea te tǎpǔ ra te Bibilia e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu i ǒ nei i nia i te fenua. (Salamo 37:29; Apokalupo 21:3, 4) Teie râ, te tiaturi nei te tahi mau taata e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu no te mau tumu ê atu i tei itehia i roto i te Bibilia. E tauturu te hiˈopoaraa i te tahi o teie mau tumu ia tatou ia ite mai e e nehenehe mau â tatou e ora e a muri noa ˈtu.

Hamanihia no te ora e a muri noa ˈtu

3, 4. (a) No te aha vetahi e tiaturi ai e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu? (b) Eaha ta Davida i parau no nia i to ˈna hamaniraahia?

3 Te hoê tumu e tiaturi ai te taata e rave rahi e e nehenehe te taata e ora e a muri noa ˈtu, no te huru faahiahia ïa o to tatou hamaniraahia. Ei hiˈoraa, e semeio mau to tatou hamaniraahia i roto i te vairaa tamarii o to tatou metua vahine. Ua papai te hoê taata tuiroo e ite i te pae o te ruauraa e: “I muri aˈe i te raveraahia te mau semeio o te afai ia tatou mai te tôraa i te fanauraa e i muri iho i te paariraa i te pae taatiraa e i te tiaraa taata paari, ua maiti te natura eiaha e faatupu i te hoê tereraa ohie aˈe no te atuatu noa i teie mau semeio e a muri noa ˈtu.” Oia, na roto i te hiˈopoaraa i to tatou hamaniraa semeio, teie ïa te uiraa, No te aha tatou e pohe ai?

4 Tau tausani matahiti aˈenei, ua feruri te taata papai Bibilia o Davida i taua mau semeio ra, noa ˈtu e aita oia i nehenehe e ite atu i te reira i roto i te opu mai ta te mau ite aivanaa e nehenehe e rave i teie mahana. Ua maere roa Davida i to ˈna huru hamaniraa, i to ˈna papairaa e ua ‘tapoˈihia oia i roto i te opu o to ˈna metua vahine.’ I taua taime ra, o ta ˈna ïa i parau, ‘ua hamanihia to ˈna [“nau mape,” MN].’ Ua parau atoa oia no nia i te hamaniraa o to ˈna “mau ivi, MN” i to ˈna parauraa e ‘ua hamanihia vau i te vahi moe ra.’ Ua faahiti Davida i muri iho “i to ˈu vai-oti-ore-raa” e teie ta ˈna i parau no nia i taua vai-oti-ore-raa ra i roto i te opu o to ˈna metua vahine: “Ua oti to ˈu mau melo atoa ra i te papaihia.”—Salamo 139:13-16.

5. Eaha te mau semeio i tupu i roto i to tatou hamaniraahia i roto i te opu?

5 Parau mau, aita e vai ra te hoê tabula materia i papaihia no te hamaniraa o Davida i roto i te opu o to ˈna metua vahine. I to Davida râ feruri-maite-raa i nia i te hamaniraa o to ˈna “nau mape,” to ˈna “mau ivi,” e vetahi atu â mau vaehaa o to ˈna tino, e au ra e ua hamanihia taua mau mea ra ia au i te hoê hohoˈa—mai te mea ra e “ua oti” te mau mea atoa “i te papaihia.” Mai te mea ra e e piha rahi ta te taoˈa tahi ora i tôhia i roto i te opu o to ˈna metua vahine, tei î i te mau buka o te horoa ra i te mau faaueraa taa maitai nafea ia hamani i te hoê aiû, e e faataehia taua mau faaueraa fifi mau ra i te taoˈa tahi ora taitahi i hamani-apî-hia. No reira te hoê vea (Science World) e faaohipa ˈi i te faahohoˈaraa o ‘te taoˈa tahi ora taitahi i roto i te hoê aiû oti ore, te vai ra ta ˈna mau pueraa tabula.’

6. Na te aha e haapapu ra e mea “taa ê” to tatou “hamaniraahia” mai ta Davida i papai?

6 Ua feruri aˈena anei outou i te tereraa semeio o to outou tino? Teie ta te taata ihiora o Jared Diamond i parau: “E mono to tatou tino i te mau taoˈa tahi ora o to tatou aau i te mau tau mahana atoa, i to te vairaa omaha i te mau piti avaˈe atoa, e i to tatou mau toropuru ura o te toto i te mau maha avaˈe atoa.” Teie ta ˈna parau hopea: “Te tataratara ra e te tamaumau faahou ra te natura ia tatou i te mau mahana atoa.” Eaha mau na ïa te auraa o te reira? Teie ïa, noa ˈtu ehia matahiti tatou e ora ˈi—e 8, e 80, aore ra e 800—e vai apî noa to tatou tino materia. Ua manaˈo na te hoê aivanaa e: “I roto i te hoê matahiti, fatata e 98 % o te mau huˈa atomi i roto ia tatou i teie taime te monohia e te tahi atu mau huˈa atomi ta tatou e momi ra i roto i te mataˈi, te maa e te inu.” Oia mau, mai ta Davida i parau, mea “taa ê” to tatou “hamaniraahia.”—Salamo 139:14.

7. Ia au i te hamaniraa o to tatou tino materia, eaha te faaotiraa a vetahi?

7 Ia au i te hamaniraa o to tatou tino materia, teie ta te hoê taata ite i te pae o te ruauraa i parau: “E ere i te mea papu te tumu e ruau ai tatou.” No reira e au mau atura e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu. E no reira te taata e tamata ˈi i te tapae i teie tapao na roto i ta ratou mau ravea aravihi. Aita i maoro roa aˈenei, ua papai te Taote Alvin Silvestein ma te tiaturi papu i roto i ta ˈna buka ra Te upootiaraa i nia i te pohe (Beretane) e: “E itehia mai e matou te tumu mau o te ora. E taahia e matou . . . nafea te taata e ruau ai.” Eaha te mau faahopearaa? Ua tohu oia e: “Eita e ite-faahou-hia te mau taata ‘paari,’ no te mea e aratai atoa te ite e horoa mai i te upootiaraa i nia i te pohe, i te vai-apî-raa mure ore.” Ia hiˈohia te mau maimiraa a te mau aivanaa no teie nei tau i roto i te hamaniraa o te taata, mea fifi anei ia tiaturi i te manaˈo o te ora mure ore? Te vai ra te tahi atu â tumu puai roa ˈtu â no te tiaturi e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu.

Te hinaaro e ora e a muri noa ˈtu

8, 9. Eaha te hinaaro tumu ta te taata i tapea i te roaraa o te aamu?

8 Ua ite aˈena anei outou e e hinaaro natura no te taata e ora e a muri noa ˈtu? Ua papai te hoê taote i roto i te hoê vea Helemani e: “Hoê â paha tahitoraa to te moemoeâ o te ora mure ore e te huitaata iho.” Ma te faataa i te mau tiaturiraa a te tahi feia no Europa i tahito ra, ua parau te hoê buka parau paari (The New Encyclopædia Britannica) e: “E ora te feia e au ia ratou te reira e a muri noa ˈtu i roto i te hoê aorai anaana i tapirihia te aroaro i te auro.” Eaha râ ta te taata i rave no te tutava i te haamâha i taua hinaaro tumu i te ora mure ore ra!

9 Te parau ra te tahi atu buka parau paari (The Encyclopedia Americana) e hau atu i te 2 000 matahiti aˈenei i Taina, “ua faarue te mau emepera e te feia [huiraatira] atoa i ta ratou ohipa no te maimi, i raro aˈe i te aratairaa a te mau tahuˈa Taoïste, i te raau ora inu”—te hoê ïa pape pihaa no te vai apî noa. I te roaraa o te aamu, ua tiaturi te taata e e nehenehe e vai apî noa na roto i te amuraa i te tahi mau raau i papahia aore ra na roto atoa i te inuraa i te tahi huru pape.

10. Eaha te mau tutavaraa no teie nei tau i ravehia no te faaroa ˈtu â i te ora?

10 Hoê â atoa taa-ê-raa to te mau tutavaraa no teie tau no te haamâha i te hinaaro tumu o te taata e ora e a muri noa ˈtu. Te hoê hiˈoraa taa maitai, o te faatoetoeraa ïa i te hoê taata maˈi i pohe. Ma te tiaturi e faahoˈi faahou mai ia ˈna i te ora ia tae i te mahana e itea mai ai te raau no te maˈi. Ua papai te hoê taata e paturu i teie huru raveraa e parauhia te cryogénisation, e: “Mai te peu e e riro to matou manaˈo anaanatae i te tano e mai te peu e e itehia mai nafea ia rapaau aore ra ia tataî i te mau ino atoa—tae noa ˈtu i te mau faainoraa o te ruauraa—i reira te feia e ‘pohe’ i teie nei e fanaˈo ai i te hoê oraraa o te faaroahia ˈtu â a muri aˈe.”

11. No te aha te taata e hinaaro ai e ora e a muri noa ˈtu?

11 No te aha, ta outou paha e ui, e ua puta maitai te hinaaro i te ora mure ore i roto i to tatou feruriraa? No te mea e “ua tuu [te Atua] i te ora mure ore i roto i te feruriraa o te taata”? (Koheleta 3:11, Revised Standard Version) Teie te hoê tumu parau e tia ia feruri-maitai-hia! A feruri na: No te aha e vai ai i roto ia tatou te hinaaro i te ora mure ore—te hinaaro e ora e a muri noa ˈtu—ahiri e aita to tatou Poiete i opua e haamâha i teie hinaaro? Mea maitai mau anei ia poiete oia ia tatou ma te hinaaro i te ora mure ore e i muri iho ia vaiiho noa ia inoino tatou na roto i te opaniraa ia tupu taua hinaaro ra?—Salamo 145:16.

O vai ta tatou e tiaturi?

12. Eaha te tiaturiraa o vetahi, teie râ te manaˈo ra anei outou e mea papu maitai te reira?

12 Ihea râ, aore ra i roto i te aha e tia ˈi ia tatou ia tuu i to tatou tiaturiraa e noaa ˈi te ora mure ore? I roto anei i te mau ravea aravihi a te taata no te senekele 20 aore ra 21? Te faahiti ra te tumu parau “Te hinaaro nei ratou e ora” i roto i te hoê vea (The New York Times Magazine) no nia i te hoê “atua: te mau ravea aravihi” e no nia i te “anaanatae rahi i te mau ravea aravihi.” Ua parau atoa te reira e ua faaite te hoê taata maimi “ma te oaoa i to ˈna tiaturiraa papu . . . e e ineine te mau ohiparaa i nia i te mau tapao no ǒ mai i te mau tupuna ra, i te taime maitai no te faaora [ia tatou] na roto i te tapearaa i te ruauraa e peneiaˈe na roto i te faahoˈiraa i te apîraa ra.” Teie râ, aita roa ˈtu te mau tutavaraa a te taata i manuïa i te tapea i te ruauraa aore ra i te upootia i nia i te pohe.

13. Nafea te mau ravea faahiahia o to tatou roro e faaite ai e ua hamanihia tatou no te ora e a muri noa ˈtu?

13 Teie anei ïa te auraa e aita roa ˈtu e eˈa papu e noaa ˈi te ora mure ore? Eita roa ˈtu! Te vai ra te eˈa! E nehenehe tatou e tiaturi ia hiˈo tatou i te mau ravea faahiahia e te otia ore o to tatou roro. Ua faahiti o James Watson, taata tuatapapa i te ihiora o te mau huˈa atomi ora, i te roro mai te “mea fifi roa ˈˈe i itehia mai i te ao taatoa nei.” Ua parau te hoê taata tuatapapa i te roro, o Richard Restak e: “Aita hoê vahi i te ao matauhia nei e itehia ˈi te hoê taoˈa e au rii noa i te reira.” No te aha tatou e fanaˈo ai i te hoê roro o te nehenehe e farii e e taa i te mau parau apî faito ore e te hoê tino i opuahia no te ora e a muri noa ˈtu mai te peu e aita tatou i faataahia no te fanaˈo i te ora mure ore?

14. (a) Eaha te faaotiraa no nia i te ora o te taata ta te feia papai i te Bibilia e horoa ra? (b) No te aha tatou e tiaturi ai i te Atua eiaha i te taata?

14 Eaha ïa te manaˈo hopea hoê roa e te tano maitai ta tatou e nehenehe e huti mai? E ere anei e ua opuahia e ua poietehia tatou e te hoê Taata hamani puai hope e te maramarama ia nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu? (Ioba 10:8; Salamo 36:9; 100:3; Malaki 2:10; Ohipa 17:24, 25) Eita anei e tia ia tatou ia pee ma te paari i te faaueraa faauruahia a te papai salamo o te Bibilia e: “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora”? No te aha eiaha e tiaturi i te taata? No te mea, mai ta te papai salamo i papai, “te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” Oia mau, noa ˈtu e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu, aita ta te taata e ravea i mua i te pohe. Te faaoti ra te papai salamo e: “E ao to ˈna . . . tei to ˈna Atua, tei ia Iehova to ˈna tiaturiraa!”—Salamo 146:3-5.

Tera mau anei te opuaraa a te Atua?

15. Na te aha e faaite mai e te opuaraa a te Atua, ia ora ïa tatou e a muri noa ˈtu?

15 Teie râ, e ui paha ïa outou, O te opuaraa mau anei a Iehova ia fanaˈo tatou i te ora mure ore? Oia mau! E rave rahi taime to ta ˈna Parau tǎpǔraa i te reira. “Te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua,” ta te Bibilia ïa e haapapu maira. Teie ta Ioane, te tavini a te Atua, i papai: “E teie hoi taua maitai ta [te Atua] i parau mai no tatou ra, o te ora mure ore.” Eita e maerehia i ani ai te hoê taata apî ia Iesu e: “E te Orometua . . . eaha ta ˈu ohipa maitai e rave e noaa ˈi te ora mure ore ia ˈu?” (Roma 6:23; Ioane 1, 2:25; Mataio 19:16) Inaha, ua papai te aposetolo Paulo no nia i “te tiaturi i te ora mure ore, i ta te Atua ta te ore e tia ia haavare i parau mai [“hou te mau tau roa roa,” MN].”—Tito 1:2.

16. Eaha te auraa e ua tǎpǔ te Atua i te ora mure ore “hou te mau tau roa roa”?

16 Eaha te auraa e ua tǎpǔ te Atua i te ora mure ore “hou te mau tau roa roa”? Te manaˈo ra vetahi e te hinaaro ra te aposetolo Paulo e parau e hou na taata faaipoipo matamua, o Adamu raua o Eva, i poietehia ˈi, ua opua te Atua e e ora te taata e a muri noa ˈtu. Mai te peu râ e te faahiti ra o Paulo i te hoê manaˈo i muri aˈe i to te taata poieteraahia e to Iehova faaiteraa i ta ˈna opuaraa, mea papu maitai noa ïa e ua opua atoa te Atua ia ora te taata e a muri noa ˈtu.

17. No te aha Adamu e Eva i tuuhia ˈi i rapaeau i te ô i Edene ra, e no te aha te mau kerubi i tuuhia ˈi i te uputa?

17 Te parau ra te Bibilia e i roto i te ô i Edene ra, “ua faatupu te Atua ra o Iehova i . . . te raau ora.” Te tumu i tiavaruhia ˈi o Adamu i rapaeau i te ô, ia ore oia e “faatoro . . . i tana rima, e rave atoa i to te raau ora ra, e e amu, ia ora roa oia ra,”—oia hoi, e a muri noa ˈtu! I muri aˈe i to ˈna tiavaruraa ia Adamu e ia Eva i rapaeau i te ô i Edene ra, ua tuu aˈera Iehova i te mau “kerubi ma te ˈoˈe ura e fariuriu haere, ei tiai i te eˈa o te raau ora ra.”—Genese 2:9; 3:22-24.

18. (a) Eaha te auraa no Adamu e no Eva e amu i to te raau ora? (b) Eaha ta te amuraa i to te raau ora i faataipe?

18 Ahiri Adamu raua Eva i faatiahia ia amu i to te raau ora, eaha ïa te auraa no raua? Oia ïa, te haamaitairaa e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso! Ua parau te hoê taata horoa manaˈo no nia i te Bibilia e: “Te vai ra paha te ravea i roto i te raau ora ia ape te tino o te taata i te ruauraa o te aratai i te pohe.” Ua parau atoa oia e “te vai ra te hoê tumu tiare i roto i te paradaiso o te nehenehe e faaore i te mau faahopearaa” o te ruauraa. Aita râ te Bibilia e parau ra e e ravea to te raau ora no te horoa i te ora. Aita, e faataipe noa te raau i te haapapuraa a te Atua no te ora mure ore i te taata e fariihia ia amu i to ˈna maa.—Apokalupo 2:7.

Aita te opuaraa a te Atua i taui

19. No te aha Adamu i pohe ai, e no te aha tatou, ta ˈna mau tamarii, e pohe atoa ˈi?

19 I to Adamu hararaa, ua erehia oia i te tiaraa no te ora mure ore no ˈna iho e no ta ˈna mau tamarii e fanau mai. (Genese 2:17) I to ˈna riroraa mai ei taata rave hara, no to ˈna faaroo-ore-raa, ua riro oia ei mea ino, ei mea tia ore. Mai taua râ taime ra, ua faataa-mau-hia te tino o Adamu no te pohe. Mai ta te Bibilia e parau ra, “e utua te pohe no te hara.” (Roma 6:23) Hau atu â, ua faataa-atoa-hia te mau tamarii tia ore a Adamu no te pohe, eiaha no te ora mure ore. Te faataa ra te Bibilia e: “No te taata hoê ra [Adamu] i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.”—Roma 5:12.

20. Na te aha e faaite e ua hamanihia te taata no te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua?

20 Eaha râ ïa ahiri e aita Adamu i hara? Eaha râ ahiri e aita oia i faaroo ore i te Atua e ua vaiihohia oia ia amu i to te raau ora? Ihea ïa oia e fanaˈo ai i te ô a te Atua o te ora mure ore? I te raˈi anei? Eita! Aita te Atua i faahiti e e hopoihia Adamu i nia i te raˈi. E ohipa ta ˈna i faauehia i te fenua nei. Te faataa ra te Bibilia e “ua faatupu te Atua ra o Iehova i te mau raau maitatai atoa ia hiˈo, e tei au ei maa,” e oia atoa: “Ua rave ihora te Atua ra o Iehova i te taata, tuu ihora ia ˈna i roto i taua ô i Edene ra, ei faaapu, e ei tiai.” (Genese 2:9, 15) I muri aˈe i to Eva poieteraahia ei vahine na Adamu, ua horoahia na raua te mau ohipa hau i te fenua nei. Ua parau te Atua ia raua e: “Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho; e ia mana orua i nia iho i te iˈa o te tai, e i nia iho i te mau manu o te reva, e i nia iho i te mau mea atoa e nee haere i nia iho i te fenua nei.”—Genese 1:28.

21. Eaha te mau mea faahiahia i fanaˈohia e na taata matamua?

21 A feruri na i te mau mea faahiahia ta teie mau faaueraa no ǒ mai i te Atua ra e horoa na Adamu raua Eva! E faaamu raua ma te tia roa i te mau tamaiti e te mau tamahine oraora maitai roa i roto i te Paradaiso i te fenua nei. A paari noa ˈi ta raua mau tamarii here, e apiti atu ratou ia raua i roto i te ohipa anaanatae mau i te atuaturaa i taua Paradaiso ra. E ma te mau animala atoa ta ratou e haavî, e oaoa mau ïa to ratou oraraa. A feruri na i te oaoa i te faaaanoraa i te ô i Edene a rahi noa ˈi te fetii taata, e ia riro roa mai te fenua taatoa ei paradaiso! E oaoa anei outou i te oraraa i roto i teie nohoraa nehenehe mau oia hoi te fenua nei, ma te ore roa ˈtu e haapeapea i te ruauraa e te pohe? A vaiiho i te hinaaro tumu o to outou mafatu ia pahono i teie uiraa.

22. No te aha e nehenehe ai tatou e tiaturi papu e aita te Atua i taui i ta ˈna opuaraa no te fenua?

22 Teie râ, i to Adamu raua Eva faaroo-ore-raa e tuuraahia i rapae i te ô i Edene, ua taui anei te Atua i ta ˈna opuaraa no te taata e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i te fenua nei? Aita roa ˈtu! Ahiri te Atua i na reira, te faaite ra ïa oia e aita oia i manuïa i te faatupuraa i ta ˈna opuaraa tumu. E nehenehe tatou e papu e e faatupu te Atua i te mea ta ˈna i tǎpǔ, mai ta ˈna i parau e: “Oia atoa te parau no roto i to ˈu nei vaha; e ore e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu nei, e tupu râ tei opuahia e au ra; e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra.”—Isaia 55:11.

23. (a) Na te aha e haapapu faahou ra e ua opua te Atua ia ora te taata parau-tia e a muri noa ˈtu i nia i te fenua? (b) Eaha ta tatou e tauaparau i mua nei?

23 Ua haapapu-maitai-hia e aita te opuaraa a te Atua no te fenua nei i taui i roto i te Bibilia, i reira te Atua i te tǎpǔraa e: “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.” I roto i ta ˈna Aˈoraa tuiroo i nia i te Mouˈa, te haapapu atoa ra Iesu Mesia e e riro te fenua i te feia mǎrû. (Salamo 37:29; Mataio 5:5) Nafea râ e noaa ˈi ia tatou te ora mure ore, e eaha te tia ia tatou ia rave no te fanaˈo i taua huru oraraa ra? E tauaparauhia te reira i roto i te tumu parau i muri nei.

Nafea outou ia pahono?

◻ No te aha e rave rahi e tiaturi ai e e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu?

◻ Na te aha e haapapu ia tatou e ua hamanihia tatou no te ora e a muri noa ˈtu?

◻ Eaha te opuaraa tumu a te Atua no te huitaata e no te fenua?

◻ No te aha tatou e nehenehe ai e papu e e faatupu te Atua i ta ˈna opuaraa tumu?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono