VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/3 api 29-31
  • “Te ati i te miti”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Te ati i te miti”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To Roma hinaaroraa i te ohipa tapihoo na nia i te moana
  • Mau horopatete i nia i te mau pahi uta tauihaa?
  • Tereraa na nia i te miti—Mea papu anei?
  • Te parau apî maitai i afaihia i te mau fenua atea ê roa
  • ‘Eita hoê o outou nei e pohe’
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Ua ite anei oe?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
  • Ua upootia Paulo i nia i te ati
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Ua tonohia o Paulo i Roma
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/3 api 29-31

“Te ati i te miti”

I TE maororaa po, te tapiri ra te hoê pahi taie e uta ra e 276 taata i te hoê motu i Mediteranea. Ua rohirohi te mau ihitai e te mau horopatete i to ratou taueue-noa-raahia i roto i te miti rahi 14 mahana i te maoro. I to ratou iteraa i te hoê ooa ia poipoi aˈe, ua tamata ratou i te faairi i te pahi. Teie râ, ua mau te reimua eita ˈtura e hautiuti faahou, e ua vavahi te mau are miti i te reimuri. Ua faarue pauroa ratou i te pahi e ua imi ratou e ia tapae i te mau pae tahatai no Melita na roto i te aˈuraa aore ra te tapearaa i te mau iri aore ra te tahi atu mau tauihaa. Ma te toetoe e te ino roa hoi, ua haere mai ratou i rapaeau i teie miti rahi. I rotopu i taua mau horopatete ra, te vai ra te aposetolo Kerisetiano ra o Paulo. Te afaihia ra oia i Roma no te haavaraa.—Ohipa 27:27-44.

No Paulo, e ere te tomoraa te pahi i te motu no Melita i te tupuraa atâta matamua i nia i te miti. Tau matahiti na mua ˈtu, ua papai oia e: “E toru o ˈu pauraa i te pahi parari, hoê o ˈu rui hoê hoi ao i raro i te moana.” Te na ô faahou ra oia e ua faaruru oia i “te ati i te miti.” (Korinetia 2, 11:25-27) Ua tauturu te tereraa na nia i te miti ia Paulo ia faaohipa i to ˈna tiaraa i horoahia e te Atua ei “aposetolo o te mau nunaa.”—Roma 11:13, MN.

Eaha te atearaa o te mau tere pahi i te senekele matamua? Eaha to te reira tuhaa i roto i te parareraa o te Kerisetianoraa? Eaha te papuraa o te reira? Eaha te mau huru pahi tei faaohipahia? E nafea te mau horopatete e noho e e tamaa ˈi?

To Roma hinaaroraa i te ohipa tapihoo na nia i te moana

Ua mairi to Roma i te Mediteranea Mare Nostrum—Ta Matou Miti. Mea faufaa roa no Roma ia mana oia i nia i te mau eˈa miti eiaha noa no te mau tumu i te pae o te nuu. E rave rahi mau oire a te Hau emepera Roma tei riro ei mau tapaeraa pahi anei aore ra mea na reira ˈtu ratou e raeahia ˈi. Ei hiˈoraa, te vai ra ta Roma iho uahu tapiri mai ia Ostie, area o Korinetia ra, e faaohipa ïa ia Léchée e ia Keneherea, e Anetiohia i Suria mea na Seleukia ˈtu ïa. Na te mau eˈa moana maitatai i rotopu i teie mau tapaeraa pahi i haapapu na i te taairaa vitiviti e te mau oire rahi e i faaohie na i te ravea no te faatere i te mau mataeinaa no Roma.

Ua taai-atoa-hia Roma i te mau tereraa pahi no ta ˈna maa. Ma te hoê huiraatira fatata hoê mirioni, e titau rahi Roma i te maa huero—i rotopu i te 250 000 e te 400 000 tǎne i te matahiti. Nohea mai teie mau maa huero? Te faahiti ra o Flavius Josèphe ia Heroda Ageripa II e parau ra e na to Afirika Apatoa e faatamaa i to Roma e vau avaˈe i te matahiti, area o Aiphiti ra, e afai ïa i te maa huero e e navai roa te oire no na avaˈe e maha e toe ra. E mau tausani pahi tei faaohipahia no te uta i te maa huero i taua oire ra.

Ma te haamâha i te hiaai o to Roma no te mau taoˈa moni rahi, ua afai mai te ohipa tapihoo ruperupe na te moana i te mau huru tauihaa atoa. No Kupero, Heleni, e Aiphiti mai te mau ofai maitatai, te ofai paturaa, e te marmora, e no Lebanona mai te raau. No ǒ mai te uaina i Semurina, te mau noix i Damaseko, e te mau hotu haari papaa i Paletetina. No ǒ mai te mau raau noˈanoˈa e te tapau i Kilikia, te huruhuru mamoe i Mileto e Loadikea, te mau ahu i Suria e Lebanona, e te ahu vareau i Turia e Sidona. Na Tuatira e hapono i te mau peni area te hiˈo ra, na Alesanederia e Sidona ïa. E faataehia mai te ahu tirita, te vavai, te ivori, e te mau faanoˈanoˈa maa na te mau fenua Taina e Inidia mai.

Eaha te nehenehe e parauhia no nia i te pahi i tomo i Melita, tei nia iho hoi o Paulo? O te hoê ïa pahi uta maa huero, “te hoê pahi Alesanederia i reira, te fano atura i Itali.” (Ohipa 27:6, nota, MN) E ona pahi uta maa huero te tahi mau taata no Heleni, no Phoinikia e no Suria, na ratou te reira i poroi e i faanaho. Teie râ, e tarahuhia teie mau pahi e te Faatereraa Roma. “Mai te parau no te titauraa i te tute,” ta te taata tuatapapa aamu ra o William M. Ramsay ïa e parau ra, “mea ohie aˈe na te faatereraa e rave i te mau ona ohipa maoti râ i te faanaho oia iho i te mau taata e te mau matini e titauhia no taua ohipa rahi ra.”

Ua tere atu o Paulo i Roma na nia i te hoê pahi ma te hoê hohoˈa o te “mau Tamaiti a Zeus” i mua. No Alesanederia atoa teie pahi. Ua tapae oia i Puteoli i roto i te Ooa o Naples, te tapaeraa pahi i reira te mau haapueraa maa huero e utahia ˈi. (Ohipa 28:11-13) Mai Puteoli—Pozzuoli i teie nei tau—e afaihia te maa na nia anei i te fenua aore ra e faautahia i nia i te mau poti nainai aˈe i te pae apatoerau na te pae miti e tae roa i te Anavai Tibre i te pu o Roma.

Mau horopatete i nia i te mau pahi uta tauihaa?

No te aha hoi o Paulo e to ˈna mau faehau tiai e haere ai na nia i te hoê pahi uta tauihaa? No te pahono i taua uiraa ra, e tia ia tatou ia ite eaha te auraa ia tere na nia i te miti ei horopatete i taua tau ra.

I te senekele matamua o to tatou tau, aita e pahi uta taata. E mau pahi tapihoo te mau pahi e ravehia e te mau ratere. Te mau huru taata atoa—oia atoa te feia toroa a te Hau, te feia maramarama, te feia poro, te feia tahutahu, te mau taata peni hohoˈa, te mau maona, te feia hoo taoˈa, te mau ratere, e te mau taata pererina—tei tere na nia ia ratou.

Parau mau, te vai ra te mau poti e faauta ra i te mau horopatete e te pahi uta tauihaa na te pae tahatai. Ua rave paha o Paulo i taua huru poti ra no te “fano i Makedonia” mai Teroa ˈtu. Ua afai paha teie mau pahi nainai ia ˈna i Ateno e faahoˈi mai hau atu i te hoê taime. Ua rave atoa paha o Paulo i te poti nainai i roto i to ˈna tere i muri mai mai Teroa e tae atu i Patara na te mau motu piri atu i te pae o Asia Iti. (Ohipa 16:8-11; 17:14, 15; 20:1-6, 13-15; 21:1) Mea vitiviti aˈe ia haere na nia i teie mau pahi nainai, eita râ ta ratou e nehenehe e faaatea roa i te motu. Eita e ore e mau pahi rarahi aˈe ta Paulo i rave no te haere i Kupero e i muri iho, i Pamephulia e ta ˈna atoa i rave mai Ephesia e tae atu i Kaisarea e mai Patara e tae atu i Turia. (Ohipa 13:4, 13; 18:21, 22; 21:1-3) E nehenehe atoa e manaˈohia e pahi rahi tei tomo i Melita e o Paulo i nia iho. Eaha te faito rahi o teie mau pahi?

Ua aratai te tahi mau papai i te hoê taata ite ia parau e: “E nehenehe te mau [pahi] i faaohipa-rahi-hia e to mutaa iho e uta i te faito nainai roa ˈˈe tau 70 e tae atu i te 80 tǎne tauihaa. Te faito matau-roa-hia i te tau Heleni iho â râ, 130 tǎne ïa. Mea rahi aˈe te hoê pahi e uta e 250 tǎne i te mau pahi faito au noa, noa ˈtu e mea matau-roa-hia. I te anotau Roma, mea rahi roa ˈtu â te mau pahi i faaohipahia no te ohipa faautaraa a te emepera, te faito tano noa e maraa e 340 tǎne ïa. Te mau pahi rahi roa ˈˈe e tere ra, e raea ïa i te 1 300 tǎne, peneiaˈe e rahi aˈe â.” Ia au i te hoê faataaraa i papaihia i te piti o te senekele o to tatou tau, e 55 metera e tiahapa te roa o te pahi uta maa huero no Alesanederia ra o Isis e tau 14 metera i te aano, te vai ra te hoê hâti tau 13 metera i te hohonu, e e nehenehe paha e faauta hoê tausani tǎne maa huero e peneiaˈe tau hanere mau horopatete.

Nafea te mau ratere e aupuruhia ˈi i nia i te hoê pahi uta maa huero? I te mea e e mau pahi uta tauihaa teie mau pahi, eita ïa te mau horopatete e tâuˈa-rahi-hia. Te pape noa te horoahia na ratou eiaha râ te maa, e te tauturu. E taoto ratou i nia te tahua, peneiaˈe i raro aˈe i te mau ie e tamauhia no te po e te tatarahia i te mau poipoi atoa. Noa ˈtu e e faatiahia te mau ratere ia faaohipa i te vahi tunuraa no te tunu i te maa, na ratou iho â te mau mea e hinaarohia no te tunu i te maa, no te tamaa, no te hopu i te pape, e no te taoto—mai te mau farii e te mau pani e tae atu i te ahu taoto.

Tereraa na nia i te miti—Mea papu anei?

I te mea e aita ta ratou e mauhaa—tae noa ˈtu te aveia—e tere mata noa te feia horo pahi i te senekele matamua. No reira, mea maitai roa te tere ia ateatea te raˈi—mai te hopea o te avaˈe Me e tae atu i te afaraa o Setepa iho â râ. I roto i na avaˈe e piti na mua ˈˈe e i muri aˈe i taua taime ra, e nehenehe te mau taata tapihoo e tere na nia i te pahi. I te tau toetoe râ, e pinepine te rupehu e te mau ata i te haapouri i te mau tapao o te fenua e te mahana i te ao e te mau fetia i te po. E opanihia te mau tereraa pahi (Latino, mare clausum) mai te 11 no Novema e tae atu i te 10 no Mati, taa ê atu mai te peu e mea titau-roa-hia aore ra e mea ru. Te feia o te tere i te hopea o taua tau ra, peneiaˈe e faaruru ratou i te tau toetoe i te tapaeraa pahi i te hoê fenua ěê.—Ohipa 27:12; 28:11.

Noa ˈtu e mea perehahu e mea faataime te tereraa, te vai ra anei te vahi maitai aˈe i roto i te tere na nia te pahi i te tere na nia i te fenua? Oia ïa! Mea rohirohi ore aˈe, mea mama aˈe e mea vitiviti aˈe te tere na nia i te miti. Ia maitai te mataˈi, e nehenehe te hoê pahi e naea 150 kilometera i te mahana. Te faito au noa no te hoê tere roa na raro, e 25 ïa e tae atu i te 30 kilometera i te mahana.

Ua taai-roa-hia te vitiviti o te tere pahi i te mataˈi. Ua riro te tere mai Aiphiti e tae atu i Italia, ei aroraa tamau i te mau mataˈi na mua mai, tae noa ˈtu i te mau taime maitai roa ˈˈe. E pinepine na Roda te eˈa poto roa ˈˈe aore ra na Mura aore ra na te tahi atu tapaeraa pahi i te pae miti o Lukia i Asia Iti. I muri aˈe i te farereiraa i te mau vero e te atea-ê-raa i to ˈna reni, i te hoê taime, ua tutau te pahi uta maa huero ra o Isis i Pirée e 70 mahana i muri aˈe i te faarueraa ˈtu ia Alesanederia. Ma te mau mataˈi no te pae apatoerau tooa o te râ i muri ia ˈna, e nehenehe paha te pahi e hoˈi mai na Italia mai i roto e 20 e tae atu i te 25 mahana. Na nia i te fenua, e titau teie â tere hau atu i te 150 mahana i te mahana maitai.

Te parau apî maitai i afaihia i te mau fenua atea ê roa

Ua taa papu ia Paulo e mea atâta te mau tere na nia i te miti e ere anaˈe te tau maitai. Ua faaara atoa oia no nia i te tereraa na nia i te pahi i te hopea o te avaˈe Setepa aore ra i te omuaraa o te avaˈe Atopa, ma te parau e: “E homa, e ino rahi to teie nei tere, e te pau rahi o te taoˈa e te pahi, e ere râ te reira anaˈe ra, e ati rahi atoa to tatou, ua ite au.” (Ohipa 27:9, 10) Teie râ, aita te raatira o te nuu i haapao i teie mau parau, teie te faahopearaa, ua tomo te pahi i Melita.

I te hopea o ta ˈna ohipa mitionare, e maha aˈe taime to Paulo faarururaa i te tomoraa o te pahi. (Ohipa 27:41-44; Korinetia 2, 11:25) Tera râ, aita te haapeapearaa faufaa ore no nia i teie mau huru tupuraa i tapea i te feia poro matamua i te parau apî maitai ia tere na nia i te pahi. Ua faaohipa rahi ratou i te mau ravea tereraa atoa e vai ra no te haaparare i te poroi o te Basileia. E no te auraro i te faaueraa a Iesu, ua ravehia te hoê faaiteraa na te mau vahi atea atoa. (Mataio 28:19, 20; Ohipa 1:8) Maoti to ratou itoito, te faaroo o te feia i pee i to ratou hiˈoraa e te aratairaa a te varua moˈa o Iehova, i tae ai te parau apî maitai i te mau vahi atea roa o te fenua nei.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 31]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono