VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 1/3 api 30-31
  • Ua rave te Taata rahi roa ˈˈe i te hoê taviniraa haehaa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua rave te Taata rahi roa ˈˈe i te hoê taviniraa haehaa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê haapiiraa no nia i te haehaa
  • Te hoê haapiiraa no tatou
  • Haapiiraa o te haehaa i te Pasa hopea
    Iesu te eˈa, te parau mau, te ora
  • Te hoê haerea haehaa i te oroa Pasa hopea
    Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
  • Ua faaite Iesu i te haehaa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • ‘Te haehaa o to ˈu aau’
    ‘A haere mai e a pee mai ia ˈu’
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 1/3 api 30-31

Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova

Ua rave te Taata rahi roa ˈˈe i te hoê taviniraa haehaa

UA ITE o Iesu e e faufaahia te mau hora hopea i pihai iho i ta ˈna mau aposetolo. Fatata roa te taime e tapeahia ˈi o ˈna, e e tamatahia ˈi to ˈna faaroo mai tei ore i tamatahia na mua ˈˈe. Ua ite atoa o Iesu e e mau haamaitairaa rahi te tiai mai ra ia ˈna. Fatata roa oia e faahanahanahia ˈi i te rima atau o te Atua e e horoahia ˈi ia ˈna “te iˈoa i hau ê roa i te mau iˈoa atoa nei no ˈna; ia tuu te mau turi atoa i raro, to te raˈi, to nia i te fenua e to raro aˈe i te fenua, i te iˈoa o Iesu ra.”—Philipi 2:9, 10.

Teie râ, aita roa ˈtu te mǎtaˈuraa i to ˈna poheraa o te fatata roa hoi e te tiai-ru-raa i ta ˈna haamaitairaa tǎpǔhia i haafariu ê ia Iesu i te mau hinaaro o ta ˈna mau aposetolo. Ua “aroha noa ˈtura oia ia ratou e tae noa ˈtura i te hopea ra,” o ta Ioane ïa i papai i roto i ta ˈna Evanelia. (Ioane 13:1) E i taua mau hora hopea peapea mau ra o to ˈna oraraa ei taata tia, ua haapii o Iesu i ta ˈna mau aposetolo i te hoê haapiiraa faufaa mau.

Te hoê haapiiraa no nia i te haehaa

Tei pihai iho te mau aposetolo ia Iesu i roto i te hoê piha teitei i Ierusalema no te faatupu i te oroa Pasa hopea. Na mua ˈtu, ua faaroo o Iesu ia ratou i te aimârôraa no te ite e o vai te rahi aˈe i rotopu ia ratou. (Mataio 18:1; Mareko 9:33, 34) Ua tauaparau o ˈna e o ratou no nia i teie tumu parau e ua tutava o ˈna i te faatitiaifaro i to ratou huru hiˈoraa. (Luka 9:46) I teie nei râ taime, ua haafaufaa o Iesu i taua mau haapiiraa ra na roto i te hoê huru raveraa taa ê. Ua maiti o ˈna eiaha noa ia tauaparau e o ratou no nia i te haehaa, ia faaite atoa râ i te reira.

“Ua tia aˈera [Iesu] i nia i taua amuraa maa ra, haapae atura i tana ahu,” o ta Ioane ïa i papai. “Tatua ihora ia ˈna i te hoê ahu horoi. Ua ninii ihora i te pape i roto i te hoê aˈua, ua horoi atura i te avae o te mau pǐpǐ ra, e horoi atura hoi i te ahu horoi i tatuahia e ana ra.”—Ioane 13:4, 5.

No te veavea rahi i te pae Hitia o te râ no Ropu i tahito ra, i te rahiraa o te taime, e tuu te mau taata no ǒ i te tiaa mataratara noa a haere ai ratou i nia i te eˈa tei î i te repo puehu. Ia tomo anaˈe ratou i roto i te fare o te hoê taata rii, e arohahia ratou e te hoê taata farii manihini, o te horoa i te aˈua e te pape ia nehenehe ratou e tamâ i to ratou iho mau avae. I roto i te mau fare o te feia ona, na te hoê tavini ïa e rave i te ohipa horoiraa avae.—Te mau Tavana 19:21; Samuela 1, 25:40-42.

I roto i te piha teitei, aita o Iesu e ta ˈna mau aposetolo i titau-manihini-hia. Aita e taata farii manihini no te horoa i te aˈua, e aita e tavini no te rave i te horoiraa avae. I to Iesu haamataraa i te horoi i to ratou mau avae, ua huru ê roa te mau aposetolo. I reira, ua rave te Taata rahi roa ˈˈe i rotopu ia ratou i te ohipa haehaa roa ˈˈe!

I te haamataraa, aita o Petero i vaiiho ia Iesu ia horoi i to ˈna avae. Ua parau râ o Iesu ia ˈna e: “Ia ore au ia horoi ia oe ra, aita roa a oe faufaa ia ˈu nei.” I to Iesu faaotiraa i te horoi i te mau avae o te mau aposetolo atoa, ua parau o ˈna e: “Te ite nei outou i ta ˈu i rave iho ia outou nei? Te parau nei hoi outou ia ˈu e, O te Orometua e te Fatu; e parau-tia ta outou: oia mau â hoi au nei. Ua horoi una hoi au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia ˈi. Ua horoa ˈtu na hoi au i te haapaoraa na outou, o ta ˈu i rave iho ia outou nei, ia na reira atoa hoi outou.”—Ioane 13:6-15.

Aita o Iesu i haamau i te hoê peu tuutuu o te horoiraa avae. Ua tauturu râ oia i ta ˈna mau aposetolo ia pee i te hoê haerea apî—e feruriraa haehaa e te hoê hinaaro e rave i te ohipa haihai roa ˈˈe no to ratou mau taeae. Papu maitai, ua taa maitai ia ratou te haapiiraa. A hiˈo na i te ohipa i tupu tau matahiti i muri iho a matara mai ai te parau no te peritomeraa. Noa ˈtu e ua tupu “te mârôrô,” ua tapea te feia i tae atu i to ratou hitahita ore e ua faaroo ratou ma te faatura i te manaˈo o vetahi ê. Hau atu e au ra e, te peretiteni o taua putuputuraa ra, o te aposetolo Iakobo ïa—e ere te hoê o te mau aposetolo, mai ta tatou e nehenehe e manaˈo, mai to ratou vairaa mai. Te faaite ra teie haapapuraa i roto i te Ohipa e ua rave te mau aposetolo i te tahi tauiraa rahi no te faatupu i te haehaa.—Ohipa 15:6-29.

Te hoê haapiiraa no tatou

Ma te horoi i te avae o ta ˈna mau pǐpǐ, ua horoa o Iesu i te hoê haapiiraa faufaa roa no nia i te haehaa. No reira, eita e tia i te mau Kerisetiano ia manaˈo e mea faufaa roa ratou e e tia ia vetahi ê ia tavini noa ia ratou, eiaha atoa ratou e nounou i te mau tiaraa hanahana e te teitei. E tia râ ia ratou, ia pee i te hiˈoraa o Iesu, tei ore “i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:28) Oia mau, e tia i te feia e pee ra ia Iesu ia ineine i te rave i te ohipa haehaa roa ˈˈe no te tahi e te tahi.

No te hoê tumu maitai, ua papai o Petero e: “E ia faaahuhia outou i te haehaa: e patoi hoi te Atua i tei teoteo, e horoa maira i te maitai no tei haehaa.” (Petero 1, 5:5) Te taˈo Heleni no te parau ra “faaahuhia” no roto mai ïa i te taˈo ra oia hoi te “hoê ahu taa ê o te hoê tavini,” i reira te taamuraahia i raro aˈe te hoê aahu. Ua hinaaro anei o Petero e parau no to Iesu raveraa i te hoê tauera ma te tatua ia ˈna e te reira e horoi atura i te avae o ta ˈna mau aposetolo? Eita te reira e nehenehe e haapapuhia. Teie râ, ua vaiiho te ohipa haehaa ta Iesu i rave i te hoê tapao i nia i te mafatu o Petero o te ore e mâ, mai te tia ia na reira i nia iho i te mau mafatu o te feia atoa e riro mai ei pǐpǐ na te Mesia.—Kolosa 3:12-14.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono