“Te hiero” e “te raatira” i teie mahana
“E o tei [raatira] i roto ia ratou ra, ia hoê â tomoraa ia tomo ratou ra; e ia haere ratou ra, a haere atoa ïa.”—EZEKIELA 46:10; MN.
1, 2. Eaha te parau mau tumu e tauturu ia taa tatou i te rahiraa o te auraa o te orama a Ezekiela no nia i te hiero?
AITA te tahi mau rabi i tahito ra e afaro maitai ra e te buka a Ezekiela. Ia au i te Talmud, ua manaˈo roa te tahi pae o ratou e faaore i te buka ra i roto i te anairaa o te mau Papai Moˈa. Ua fifi-taa-ê-hia ratou i te orama no nia i te hiero e ua faaoti ratou e eita te reira e taahia e te taata. Ua huru ê te tahi atu mau taata ite i te Bibilia i te orama a Ezekiela no nia i te hiero o Iehova. E o tatou?
2 Mai te haamau-faahou-raa mai â o te haamoriraa viivii ore, ua haamaitai Iehova i to ˈna nunaa i te mau faaiteraa ite aravihi pae varua e rave rahi, tae noa ˈtu i te ite hohonu no nia i te auraa mau o te hiero pae varua o te Atua—oia hoi te mau faanahoraa a Iehova no te haamoriraa viivii ore.a E tauturu teie parau mau tumu ia taa tatou i te rahiraa o te auraa o te orama a Ezekiela no nia i te hiero. E tuatapapa hohonu anaˈe atu â i na tuhaa e maha o te orama—te hiero, te pǔpǔ tahuˈa, te raatira e te fenua. Eaha te auraa o teie mau mea i teie mahana?
Te hiero e o outou
3. Eaha ta te tafare teitei e te mau nanaˈoraa i nia i te pǎpai i roto mai i te mau uputa o te hiero e haapii maira?
3 A feruri na e te haaati ra tatou i te hiero o te orama. E tauma tatou e hitu taahiraa avae e tae atu ai i te hoê o te mau uputa rarahi. Te tia noa ra tatou i roto mai i teie uputa e te hiˈo ra tatou ma te horuhoru. Tei nia mai te tafare ia tatou hau atu i te 30 metera i te teitei! Te faahaamanaˈohia maira ïa tatou e tei nia roa te mau faito no te fanaˈo i te mau faanahoraa a Iehova no te haamoriraa. E turama te mau hihi mahana i te mau tamara i nanaˈohia i nia i te mau pǎpai na roto mai i te mau haamaramarama. E faaohipa te mau Papai i te tamara no te faahohoˈa i te mea tia. (Salamo 92:12; Ezekiela 40:14, 16, 22) Teie vahi moˈa, no te feia tia ïa i te pae morare e i te pae varua. Ia au i te reira, e hinaaro atoa tatou e vai tia noa ia fariihia mai ta tatou haamoriraa e Iehova.—Salamo 11:7.
4. O vai ma te ore e faatiahia ia tomo i roto i te hiero, e eaha ta te reira e haapii maira?
4 I na pae e piti o te eˈa, te vai ra e toru piha tiairaa. E farii anei te mau tiai ia tomo tatou i roto? Ua parau Iehova ia Ezekiela e eita te taata ěê “aore i peritomehia te aau” e faatiahia ia tomo. (Ezekiela 40:10; 44:9) Eaha ïa te auraa? Oia ïa, e farii noa te Atua ei feia haamori i tei hinaaro mau i ta ˈna mau ture e tei ora ia au i te reira. (Ieremia 4:4; Roma 2:29) E farii manihini oia i taua huru taata ra i roto i to ˈna sekene pae varua, to ˈna fare haamoriraa. (Salamo 15:1-5) Mai te taime mai â i haamau-faahou-hia ˈi te haamoriraa viivii ore i te matahiti 1919, ua haamaramarama mǎrû noa e ua paturu noa te faanahonahoraa a Iehova i nia i te fenua i ta ˈna mau ture morare. Te feia e ore e hinaaro e faaroo, eita ïa e farii-faahou-hia ia amui i roto i to ˈna nunaa. I teie mahana, mea na roto i te faaohiparaa i te tiavaruraa i te feia rave hara e ore e tatarahapa ia au i te faaueraa a te Bibilia, e atuatuhia ˈi te viivii ore o ta tatou haamoriraa.—Korinetia 1, 5:13.
5. (a) Eaha te mau tuearaa i rotopu i te orama a Ezekiela e te orama a Ioane i papaihia i roto i te Apokalupo 7:9-15? (b) I roto i te orama a Ezekiela, te faahohoˈa ra na opu 12 e haamori ra i roto i te aua i rapae mai ia vai ma?
5 E aratai te eˈa i te aua i rapae mai i reira te nunaa e haamori ai e e arue ai ia Iehova. Te faahaamanaˈo maira te reira i te orama a te aposetolo Ioane no nia i te “feia rahi roa” e haamori ra ia Iehova “i te rui e te ao i roto i to ˈna ra hiero.” Te vai ra te tamara i roto i na orama e piti. I roto i te orama a Ezekiela, te faaunauna ra te reira i te mau pǎpai i te pae uputa. I roto i te orama a Ioane, e amaa tamara tei roto i te rima o te feia haamori, e tapao no to ratou oaoa i te arueraa ia Iehova e te fariiraa ia Iesu ei Arii no ratou. (Apokalupo 7:9-15) I roto i te orama a Ezekiela, te faahohoˈa ra na opu 12 no Iseraela i te mau “mamoe ê atu.” (Ioane 10:16; a faaau e te Luka 22:28-30.) Tei roto anei outou i te feia e oaoa nei i te arue ia Iehova na roto i te pororaa i to ˈna Basileia?
6. No te aha i hamanihia ˈi te mau piha tamaaraa i roto i te aua i rapae mai, e eaha te haamaitairaa rahi ta te reira e faahaamanaˈo i te feia o te mau mamoe ê atu?
6 A haaati ai tatou i te aua i rapae mai, e ite tatou e 30 piha tamaaraa i reira te nunaa e amu ai i ta ratou mau tusia i pûpûhia ma te aau tae. (Ezekiela 40:17) I teie mahana, eita te mau mamoe ê atu e pûpû i te mau tusia animala, eita atoa râ ratou e haere i te hiero pae varua ma te taoˈa ore. (A faaau e te Exodo 23:15.) Teie ta te aposetolo Paulo i papai: “Na roto [ia Iesu], ia pûpû tatou ma te tuutuu ore na te Atua i te hoê tusia arueraa, oia hoi, te hotu o te vaha o te faaite i to ˈna ra iˈoa i mua i te taata. Hau atu â, eiaha e haamoehia te hamani maitai e te opere na vetahi ê, e mauruuru roa hoi te Atua i te reira mau tusia.” (Hebera 13:15, 16, MN; Hosea 14:2) E haamaitairaa rahi te pûpûraa i te reira mau tusia na Iehova.—Maseli 3:9, 27.
7. Eaha ta te faitoraa i te hiero e haapapu maira ia tatou?
7 Te mataitai noa ra Ezekiela a faito ai te hoê melahi i te hiero o te orama. (Ezekiela 40:3) Ua faaue-atoa-hia te aposetolo Ioane e: “A tia, a faito i te hiero o te Atua, e te fata, e e taio hoi i te feia e haamori i roto ra.” (Apokalupo 11:1) Eaha te auraa o teie faitoraa? I roto i na tupuraa e piti, ma te feaa ore, e haapapuraa te reira e aita hoê aˈe mea e nehenehe e tapea ia Iehova ia faatupu i ta ˈna mau opuaraa no nia i te haamoriraa viivii ore. Oia atoa i teie mahana, e nehenehe tatou e papu e aita hoê aˈe mea—tae noa ˈtu te patoiraa uˈana a te tahi mau hau faatere—e nehenehe e tapea i te haamau-faahou-raa i te haamoriraa viivii ore.
8. O vai te tomo i roto i te aua i roto mai, e eaha ta te mau uputa e faahaamanaˈo maira ia tatou?
8 A haere ai tatou na roto atu i te aua i rapae mai, e ite tatou e te vai ra e toru uputa e aratai ra i te aua i roto mai; hoê â reni e hoê â rahi to te uputa i roto mai e to te uputa i rapae mai. (Ezekiela 40:6, 20, 23, 24, 27) O te mau tahuˈa anaˈe te nehenehe e tomo i roto i te aua i roto mai. E faahaamanaˈo mai te uputa i roto mai e e tia mau â i te feia i faatavaihia ia faaau atu i nia i te mau faito e te mau ture a te Atua, o te aratai hoi i te mau Kerisetiano mau atoa. Eaha râ te ohipa a te mau tahuˈa, e eaha te auraa i teie mahana?
Te hoê pǔpǔ tahuˈa haapao maitai
9, 10. Nafea te “autahuˈaraa arii,” i faahohoˈahia e te pǔpǔ tahuˈa o te orama a Ezekiela, i te horoaraa i te haapiiraa i te pae varua?
9 I te tau hou te Kerisetianoraa, te rave puai ra te mau tahuˈa i te ohipa i te hiero. Mea rohirohi no te tino te tupairaa i te mau animala no te tusia, te pûpûraa i te reira i nia i te fata, e te horoaraa i ta te mau tahuˈa tauturu e ta te nunaa. E ohipa faufaa ê atu â râ ta ratou. Ua faaue Iehova i te mau tahuˈa e: “E na ratou e faaite i to ˈu ra mau taata i te huru-ê-raa i tei moˈa e [te mea o teie nei ao] ra, e faaite hoi ia ite [i te huru-ê-raa] i tei viivii e tei mâ.”—Ezekiela 44:23; MN; Malaki 2:7.
10 Te haafaufaa ra anei outou i te ohipa rahi e te taviniraa ma te haehaa i ravehia e te feia i faatavaihia ei pǔpǔ, “e autahuˈa arii,” no te haamoriraa viivii ore? (Petero 1, 2:9) Mai te mau tahuˈa ati Levi i tahito ra, ua aratai ratou i te ohipa horoaraa i te haapiiraa pae varua, a tauturu ai i te taata ia taa eaha te mea viivii ore e te fariihia e te Atua e eaha te ore e fariihia. (Mataio 24:45) Ua tauturu teie haapiiraa i horoahia mai na roto i te mau papai Bibilia e te mau putuputuraa e te mau tairururaa Kerisetiano, i te mau mirioni taata ia faahau e te Atua.—Korinetia 2, 5:20.
11. (a) Nafea te orama a Ezekiela i te haamatararaa i te faufaaraa ia vai viivii ore te mau tahuˈa? (b) I teie anotau hopea, nafea te feia i faatavaihia i te tamâraahia i te pae varua?
11 Teie râ, hau atu i te haapii-noa-raa ia vetahi ê ia vai viivii ore, e tia i te mau tahuˈa ia vai viivii ore ratou iho. No reira, ua ite atea Ezekiela i te hoê tamâraa i te pǔpǔ tahuˈa a Iseraela. (Ezekiela 44:10-16) Oia atoa, i te matahiti 1918, te faaite ra te aamu e ua parahi Iehova “mai te tamâ” i roto i to ˈna hiero pae varua, a hiˈopoa ˈi i te pǔpǔ tahuˈa i faatavaihia. (Malaki 3:1-5) Ua faatiahia teie mau taata i faaotihia e mea viivii ore i te pae varua e i tatarahapa i te haamoriraa idolo, ia tamau noa i roto i te haamaitairaa o te taviniraa i roto i to ˈna hiero pae varua. Teie râ, mai te tahi atu mau taata, e nehenehe te feia i faatavaihia e riro tataitahi ei mea viivii—i te pae varua e i te pae morare. (Ezekiela 44:22, 25-27) Mea titauhia ia rohi ratou “eiaha ia viivii i teie nei ao.”—Iakobo 1:27; a faaau e te Mareko 7:20-23.
12. No te aha e tia ia tatou ia haafaufaa i te ohipa a te feia i faatavaihia?
12 E tia ia tatou taitahi ia ui e, ‘Te haafaufaa ra anei au i te hiˈoraa i haamauhia e te feia i faatavaihia i roto i te mau matahiti taviniraa haapao maitai e rave rahi? Te pee ra anei au i to ratou faaroo?’ Mea maitai ia haamanaˈo te feia rahi roa e eita te feia i faatavaihia e tia noa mai ia ratou ra i te fenua nei. No nia i te mau tahuˈa o te orama a Ezekiela, ua parau Iehova e: “Eiaha ta outou ei [fenua e ho atu] no ratou i Iseraela nei: o vau [to] ratou [fenua].” (Ezekiela 44:28; MN) Oia atoa, aita e parahiraa mure ore to te feia i faatavaihia i nia i te fenua. Tei nia i te raˈi to ratou tufaa; e te hiˈo nei te feia rahi roa i te tautururaa e te faaitoitoraa ia ratou a faaea noa ˈi ratou i nia i te fenua mai te hoê haamaitairaa.—Mataio 25:34-40; Petero 1, 1:3, 4.
Te raatira—O vai ïa?
13, 14. (a) No te aha e no roto mai te raatira i te mau mamoe ê atu, e tia ˈi? (b) O vai ta te raatira e faahohoˈa ra?
13 I teie nei, te hiti maira te hoê uiraa maere. O vai ïa ta te raatira e faahohoˈa ra? I te mea e te faahitihia ra oia mai te hoê taata e mai te hoê pǔpǔ atoa, e nehenehe ïa tatou e manaˈo e te faahohoˈa ra oia i te hoê pǔpǔ taata. (Ezekiela 44:3; 45:8, 9) O vai râ ïa? Papu maitai e e ere te feia i faatavaihia. I roto i te orama, mea fatata roa oia i te pǔpǔ tahuˈa i te raveraa i te ohipa, e ere râ oia i te hoê o ratou. Taa ê atu i te pǔpǔ tahuˈa, e horoahia to ˈna tufaa i roto i te fenua e tei nia i te fenua nei to ˈna oraraa no a muri aˈe, eiaha i nia i te raˈi. (Ezekiela 48:21) Hau atu â, te na ô ra Ezekiela 46:10 e: “E o tei [“raatira,” MN] i roto ia ratou ra, ia hoê â tomoraa ia tomo ratou ra [te mau opu e ere i to te opu tahuˈa i roto i te aua i rapae mai i te hiero]; e ia haere ratou ra, a haere atoa ïa.” Eita oia e tomo i roto i te aua i roto mai, e haamori râ oia i roto i te aua i rapae mai, a tomo e a haere ai i rapae i te hiero e te nunaa. Ia au i teie mau tupuraa, tei roto te raatira i te feia rahi roa o te mau mamoe ê atu.
14 Papu maitai, e hopoia ta te raatira i rotopu i te nunaa o te Atua. I roto i te aua i rapae mai, e parahi oia i raro aˈe i te poretiko o te Uputa Hitia o te râ. (Ezekiela 44:2, 3) Te faaite ra ïa te reira i te hoê hopoia tiaau, mai ta te feia paari i Iseraela e parahi ra i te uputa o te oire no te faatupu i te haavaraa. (Ruta 4:1-12; Maseli 22:22) O vai i rotopu i te mau mamoe ê atu e amo ra i te hopoia tiaau i teie mahana? O te mau matahiapo ïa i nominohia e te varua moˈa e tiaturi ra e ora i nia i te fenua. (Ohipa 20:28) Inaha, te faaineinehia ra te pǔpǔ raatira no te tavini i roto i te tuhaa tiaauraa i roto i te ao apî.
15. (a) Nafea te orama a Ezekiela i te haamaramaramaraa i te mau auraa i rotopu i te mau matahiapo no roto i te feia rahi roa e te pǔpǔ tahuˈa i faatavaihia? (b) Eaha ta te mau matahiapo i faatavaihia i rave i roto i te faanahonahoraa a te Atua i te fenua nei?
15 Eaha râ, i teie mahana, te mau auraa i rotopu i te pǔpǔ tahuˈa i faatavaihia e teie mau taata paari no roto i te feia rahi roa e amo nei i teie nei i te hopoia tiaau? Te faaite ra te orama a Ezekiela e te hopoia a te mau matahiapo no roto mai i te feia rahi roa, o te tautururaa e te auraroraa ïa i te feia i faatavaihia e rave nei i te aratairaa i te pae varua. Nafea ïa? A haamanaˈo na e, i roto i te orama, ua horoahia na te mau tahuˈa te hopoia e haapii i te nunaa i te mau tumu parau pae varua. Ua faaue-atoa-hia ratou ia rave i te hopoia haava i roto i te mau haavaraa. Hau atu â, ua faataahia te mau ati Levi i te mau “vahi tiairaa, MN” i te mau uputa o te hiero ra. (Ezekiela 44:11, 23, 24) Papu maitai, e tia i te raatira ia auraro ma te haehaa i te mau ohipa e te aratairaa pae varua a te mau tahuˈa. Mea tano mau â ïa e, i to tatou nei tau, ia rave te feia i faatavaihia i te aratairaa i roto i te haamoriraa viivii ore. Ei hiˈoraa, ua maitihia te mau melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova i rotopu ia ratou. Ua haamataro teie mau matahiapo haapao maitai i faatavaihia i te pǔpǔ raatira e rahi noa ˈtura i te roaraa o te mau ahuru matahiti, a faaineine ai i te mau melo o teie pǔpǔ no a muri aˈe no te mahana e vaiihohia mai ai te mana taatoa ia ratou ra i roto i te ao apî a te Atua e tae maira.
16. Ia au i te Isaia 32:1, 2, eaha te tia i te mau matahiapo atoa ia rave?
16 Eaha te huru tiaau teie mau taata o te tiai nei i te mau hopoia rahi atu â ei pǔpǔ raatira? Te parau nei te parau tohu i roto i te Isaia 32:1, 2 e: “Inaha, e parahi mai te hoê arii ma te hau parau-tia ra, e te tahi pǔpǔ [“tamaiti hui,” MN] arii atoa ra ma te parau au. E riro hoi te hoê taata mai te faarǔrǔraa i te vero ra, e mai te pupuniraa i te mataˈi rahi ra; e mai te pape rii tahe i te vahi pâpâmaro ra; e mai te mǎrǔ o te hoê mato rahi i te fenua paurâ.” Te tupu ra teie parau tohu i teie mahana a rohi ai te mau matahiapo Kerisetiano—i faatavaihia e o te mau mamoe ê atu—no te parururaa i te nǎnǎ i teie mau “mataˈi rahi” oia hoi te hamani-ino-raa e te haaparuparuraa.
17. Nafea te mau tiai mamoe Kerisetiano ia hiˈo ia ratou iho, e nafea te nǎnǎ ia hiˈo ia ratou?
17 Aita te mau parau ra “tamaiti hui arii” e “raatira,” hoê â hoi to raua auraa na roto i te reo Hebera, i faaohipahia ei tiaraa iˈoa no te faateitei i te taata. Te faataa nei râ te reira i te hopoia ta teie mau taata e amo i roto i te haapaoraa i te nǎnǎ a te Atua. Te faaara puai ra Iehova e: “Atira ïa to outou, e te mau [raatira] i Iseraela nei: faataa ê atu i te rave ino e te haru, a rave na i te [parau-tia] e te mea tia.” (Ezekiela 45:9; MN) Mea maitai ia haapao maite te mau matahiapo atoa i teie aˈoraa i teie mahana. (Petero 1, 5:2, 3) I to ratou aˈe pae, te farii ra te nǎnǎ e ua horoa mai Iesu i teie mau tiai mamoe ei “mau ô taata.” (Ephesia 4:8, MN) Ua faataahia te mau aravihi e titauhia ia ratou i roto i te Parau i faauruahia e te Atua. (Timoteo 1, 3:1-7; Tito 1:5-9) No reira te mau Kerisetiano e pee ai i te aratairaa a te mau matahiapo.—Hebera 13:7.
18. Eaha vetahi mau hopoia i teie nei a te pǔpǔ raatira no a muri aˈe, e eaha ta ˈna hopoia a muri aˈe?
18 I te mau tau Bibilia, e mana rahi to te tahi mau raatira, area to te tahi ra, mea iti ïa. I teie mahana, ua rau roa te mau hopoia a te mau matahiapo no roto i te feia rahi roa. Te tavini nei te tahi pae i roto i te hoê amuiraa; te tavini nei te tahi atu â i te mau amuiraa e rave rahi ei mau tiaau ratere; te tavini nei te tahi atu â i te mau fenua taatoa ei melo no te Tomite a te Amaa; te tauturu nei te tahi atu â i te mau tomite rau a te Tino Aratai. I roto i te ao apî, e nomino Iesu i “te mau tamaiti hui arii na te fenua taatoa nei” no te aratai i te feia haamori ia Iehova i te fenua nei. (Salamo 45:16, MN) Aita e feaaraa e e maiti Iesu i te rahiraa o ratou i rotopu i te mau matahiapo haapao maitai no teie mahana. No te mea e te haapapu ra teie mau taata e e au te reira ia ratou i teie mahana, e opua oia e horoa na te rahiraa o ratou i te mau haamaitairaa rahi atu â a muri aˈe ia faaite oia i te tiaraa o te pǔpǔ raatira i roto i te ao apî.
Te fenua o te nunaa o te Atua i teie mahana
19. Te faahohoˈa ra te fenua o te orama a Ezekiela i te aha?
19 Te faataa atoa maira te orama a Ezekiela i te fenua o Iseraela i faanaho-faahou-hia. Eaha ta teie tuhaa o te orama e faahohoˈa ra? Te tohu ra te tahi atu mau parau tohu no nia i te faanaho-faahou-raa e e riro mai te fenua o Iseraela ei paradaiso mai te ô i Edene. (Ezekiela 36:34, 35) I teie mahana, te fanaˈo nei tatou i te hoê “fenua” i faanaho-faahou-hia, e e au atoa te reira i te ô i Edene. Mai te reira atoa ia faahiti pinepine tatou i to tatou paradaiso i te pae varua. Ua faataa Te Pare Tiairaa i to tatou “fenua” mai te “vahi ohiparaa” a te nunaa o te Atua i maitihia.b Noa ˈtu teihea te hoê tavini a Iehova i te vairaa, tei roto oia i taua fenua i faanaho-faahou-hia ra a tutava noa ˈi oia i te haapao i te haamoriraa mau na roto i te peeraa i te mau taahiraa avae o Iesu Mesia.—Petero 1, 2:21.
20. Eaha te manaˈo ta tatou e nehenehe e huti mai i roto i “te ô moˈa” o te orama a Ezekiela, e nafea tatou e faaohipa ˈi i teie manaˈo?
20 Eaha ïa te tuhaa fenua i parauhia “te ô moˈa”? Na te nunaa e horoa i te reira no te turu i te pǔpǔ tahuˈa e te oire. Na reira atoa, “na te mau taata atoa o te fenua nei” e horoa i te hoê tâpû fenua no te raatira. Eaha ïa te auraa i teie mahana? E ere ïa e ia faateimahahia te nunaa o te Atua i te hoê pǔpǔ upoo faatere haapaoraa aufauhia. (Tesalonia 2, 3:8) Te tauturu e horoahia i te mau matahiapo i teie mahana, na mua roa, e tauturu pae varua ïa. Oia atoa te apitiraa i roto i te ohipa e tupu ra e te faaiteraa i te huru feruriraa tauturu e te auraro. Teie râ, mai i te tau o Ezekiela, e horoahia te reira ô “na Iehova,” eiaha na te hoê noa ˈˈe taata.—Ezekiela 45:1, 7, 16.
21. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii na roto i te vahiraa i te fenua i roto i te orama a Ezekiela?
21 E ere no te raatira e te pǔpǔ tahuˈa anaˈe te mau vahi i faataahia i roto i te fenua i faanaho-faahou-hia. Te faaite ra te vahiraa i te fenua e e tufaa papu to na opu taitahi 12. (Ezekiela 47:13, 22, 23) No reira, eita noa te feia rahi roa e fanaˈo i te hoê vahi i roto i te paradaiso i te pae varua i teie mahana, e horoa-atoa-hia râ na ratou te hoê tuhaa fenua ia parahi ratou i te hoê vahi i te fenua nei e faaterehia e te Basileia o te Atua.
22. (a) Te faahohoˈa ra te oire i roto i te orama a Ezekiela i te aha? (b) Eaha ta te mau uputa e vai ra i te mau paeau atoa o te oire e haapii maira?
22 I te pae hopea, eaha ta te oire i roto i te orama e faahohoˈa ra? E ere i te hoê oire i nia i te raˈi, no te mea tei roto oia i te hoê fenua “o teie nei ao” (e ere i te mea moˈa). (Ezekiela 48:15-17) No reira, o te hoê ïa mea no te fenua nei. Inaha, eaha hoi te hoê oire? Aita anei te reira e faahiti ra i te mau taata e putuputu ra e e riro ra ei pǔpǔ faanahonahohia? Oia mau. No reira, te faahohoˈa ra te oire i te tiaauraa i nia i te fenua e maitaihia ˈi te feia atoa no te totaiete taata parau-tia o te fenua nei. E ohipa te reira i nia i te faito taatoa i roto i “te fenua apî” e tae maira. (Petero 2, 3:13) Te faahohoˈa maitai ra te mau uputa e vai ra i te mau paeau atoa, hoê no te opu taitahi, e e matara noa te oire. I teie mahana, aita te nunaa o te Atua i raro aˈe i te hoê tiaauraa huna, omoe. E nehenehe e haafatata ohie atu i te mau taeae tiaau; ua ite maitai te taatoaraa i te mau faaueraa tumu e aratai ra ia ratou. Te mea e e faaapu te nunaa no te mau opu atoa i te fenua o te horoa i te maa na te oire, te faahaamanaˈo maira ïa e e turu te mau mamoe ê atu, i te pae materia atoa, i te mau faanahoraa a teie tiaauraa i ravehia no te nunaa o te Atua na te ao nei.—Ezekiela 48:19, 30-34.
23. Eaha ta tatou e tuatapapa i roto i te tumu parau i muri nei?
23 Eaha ïa no nia i te anavai e tahe maira mai roto mai i te hiero? Eaha ta te reira e faahohoˈa i teie mahana e a muri aˈe, o te tumu parau ïa o te toruraa e te hopea atoa o te tuhaa o teie mau haapiiraa.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i te buka ra Te Apokalupo—Ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei!, api 64, paratarapha 22, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Faahaamanaˈoraa
◻ Eaha ta te hiero i roto i te orama a Ezekiela e faahohoˈa ra?
◻ Te faahohoˈa ra te mau tahuˈa e tavini ra i te hiero ia vai ma?
◻ O vai te pǔpǔ raatira, e eaha vetahi o ta ˈna mau hopoia?
◻ Eaha te fenua i roto i te orama a Ezekiela, e na roto i teihea auraa to ˈna vahiraahia no na opu 12?
◻ Te faahohoˈa ra te oire i te aha?
[Tapura/Hohoˈa fenua i te api 15]
(Hiˈo i te papai)
Te tufaraa fenua mai tei faataahia i roto i te orama a Ezekiela
NA OPU HOÊ AHURU MA PITI
Te Miti Rahi
Miti no Galilea
Anavai no Ioridana
Miti Taitai
DANA
ASERA
NAPHATALI
MANASE
EPHERAIMA
REUBENA
IUDA
TE RAATIRA
BENIAMINA
SIMEONA
ISAKARA
ZEBULUNA
GADA
[Tapura]
FAARAHIRAA O TE Ô MOˈA
A. “Tei reira Iehova”Ezek 48:35 (Iehova Shamma); B. fenua faaapuraa o te oire
Tufaa a te mau ati Levi
Hiero o Iehova
Tufaa a te mau tahuˈa
B A B