A faaohipa ma te maitai roa ˈˈe i to outou oraraa
TEI te fare te metua tane, i nia i te roˈi, pohehia i te mariri ai taata. Tei te fare raveraa ohipa ta ˈna tamaiti i te faanahoraa i te mau mauhaa tamuta a to ˈna metua tane. A tapea noa ˈi oia i te mau mauhaa, ua manaˈo aˈera oia i te mau mea faahiahia ta raua to ˈna metua tane i rave. Teie râ, tei pihai iho noa te fare raveraa ohipa i te fare, ua ite oia e aita to ˈna metua tane i tomo faahou na taua vahi ra, aita i tapea faahou i teie mau mauhaa e ua riro na hoi oia ei taata aravihi no te faaohipa. Ua mairi taua area taime ra.
Ua manaˈo aˈera te tamaiti i te irava i roto i te Koheleta 9:10: “O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” Ua ite maitai oia i teie irava. Ua faaohipa oia i teie irava e rave rahi taime ia haapii anaˈe oia ia vetahi ê i te parau mau Bibilia e e ore te taata pohe e ohipa. I teie nei, ua haaputapû te mau parau puai a Solomona i to ˈna mafatu—e tia ia tatou ia faaohipa maitai i to tatou oraraa e ia oaoa tatou i to tatou mau pue mahana ia nehenehe anaˈe ta tatou no te mea e tae mai te taime eita ta tatou e nehenehe faahou e na reira.
A oaoa i te oraraa
I roto i te buka Koheleta, ua faaue te Arii paari ra o Solomona i to ˈna mau taata taio ia oaoa i roto i te oraraa. Ei hiˈoraa, te faataa ra te pene 3 e: “Ite aˈera vau e aita ˈtu e maitai i taua mau [taata] ra, maori râ ia oaoa te taata e ia hamani maitai i te oraraa nei. O te reira ra, ua amu anaˈe te taata i te maa e ua inu i te pape, e ua rave oia i te maitai no ta ˈna ra ohipa, e mea ho-mai-hia mai ïa e te Atua.”—Koheleta 3:12, 13.
Ua faauruahia o Solomona e te varua o te Atua no te faahiti faahou i teie manaˈo: “Inaha ta ˈu i ite nei: e mea maitai e te au hoi i te taata nei ia amu e ia inu i te pape, e ia rave oia i te maitai o ta ˈna ra ohipa i te ao nei, e ia hope roa ˈˈe o ˈna pue mahana i ho-mai-hia mai e te Atua no ˈna ra: o to ˈna hoi teie tufaa i teie nei ao.”—Koheleta 5:18.
Ua faaue atoa oia i te mau taurearea e: “A oaoa, e tena na taata apî, i to oe na apîraa, e ia rearea hoi to aau i to oe vai apîraa na; oia â ïa, e haere noa oe na te mau eˈa, na to oe ihora aau, e titau hoi oe i ta to mata e hinaaro ra.” (Koheleta 11:9a) Auê te maitai i te fanaˈoraa i te taatoaraa o te puai e te itoito o te apîraa!—Maseli 20:29.
“E haamanaˈo i tei Hamani ia oe”
Oia mau, aita o Solomona e hinaaro ra e parau e mea paari ia pee i te mau mea atoa e nehenehe e haaputapû i to tatou mafatu e to tatou feruriraa. (A faaau e te Ioane 1, 2:16.) Mea maramarama maitai te reira i roto i ta ˈna i papai i muri iho e: “E hopoihia râ oe e te Atua i te haavaraa, i taua mau mea atoa ra [te mau mea atoa o te haamâha i to oe mau hiaai], ia ite mai hoi oe.” (Koheleta 11:9b) Noa ˈtu eaha to tatou matahiti, e tia ia tatou ia haamanaˈo e te ite nei te Atua e e mea nafea tatou ia faaohipa i to tatou oraraa e e haava hoi oia ia tatou ia au iho â i ta tatou huru faaohiparaa.
Auê i te maamaa teie manaˈo e e nehenehe noa tatou e ora i te hoê oraraa miimii e e faataime i te paieti e tae noa ˈtu i te hopearaa o to tatou oraraa! E nehenehe to tatou oraraa e mou i te mau taime atoa. Noa ˈtu e e eita, e ere i te mea ohie i te taviniraa i te Atua ia ruau anaˈe. Ma te farii i teie tupuraa, te papai nei Solomona e: “E tena na, e haamanaˈo i tei Hamani ia oe i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra, e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa.”—Koheleta 12:1.
Te haafifi nei te ruhiruhiaraa i te oraora-maitai-raa. Na roto i te mau parau taipe, te faahohoˈa nei Solomona i muri iho i te mau faahopearaa o te ruhiruhiaraa. E ruru te rima, e paruparu roa te avae, e varavara roa te niho. E hinahinahia e e puehu te rouru. I te mea hoi e eita e taoto maitai ra e e faaara-noa-hia ïa oia e te taˈi a te hoê manu. E paruparu roa te taatoaraa o teie mau ravea—te hiˈoraa, te faarooraa, te fafaraa, te hâuˈaraa, e te tamataraa. E aratai te tino paruparu i te mǎtaˈu o te topatariraa e i te tahi atu “mǎtaˈu” i mua i te huiraatira. I te pae hopea, e pohe iho â te taata.—Koheleta 12:2-7.
E ati taa ê mau te ruhiruhiaraa no te feia o tei ore i manuïa i te ‘haamanaˈo i tei Hamani ia ratou’ i to ratou vai apîraa. No to ˈna haamâuˈaraa i to ˈna taime, ‘eita roa ˈtu ïa [taua taata ra] e ite i te maitairaa’ i roto i to ˈna mau matahiti hopea. Peneiaˈe e faarahi atoa to ˈna huru oraraa paieti ore i te mau fifi e te mau mauiui o te ruhiruhiaraa. (Maseli 5:3-11) Ma te peapea mau, ia hiˈohia i mua, aita e oraraa no te tau no a muri aˈe no teie mau taata, o te apoo anaˈe râ.
Te oaoaraa o te ruhiruhiaraa
E ere te reira te auraa e eita te feia paari e nehenehe e oaoa i roto i te oraraa. I roto i te Bibilia, e taai-atoa-hia ‘te maororaa o te pue mahana e te mau matahiti’ e te haamaitairaa a te Atua. (Maseli 3:1, 2) Ua parau Iehova i to ˈna hoa ra o Aberahama e: “[“O oe hoi,” MN] . . . ia ruhiruhia roa oe e tanuhia ˈi.” (Genese 15:15) Noa ˈtu te mau fifi o te ruhiruhiaraa, ua ite o Aberahama i te hau e te oaoa i roto i to ˈna mau matahiti hopea, ma te haamanaˈo e te mauruuru i te hoê oraraa pûpûhia na Iehova. Ua tiai atoa oia ma te tiaturi i te hoê “oire niu mau,” te Basileia o te Atua. (Hebera 11:10) No reira, ua pohe oia “ua ruhiruhia roa te taata, ua rahi roa to ˈna matahiti.”—Genese 25:8.
No reira, ua faaue o Solomona e: “Maoro noâ ˈtura to te taata nei parahiraa, e ia oaoa oia i taua mau matahiti atoa ra.” (Koheleta 11:8) Noa ˈtu e e mea apî tatou aore ra e mea paari, ua taaihia te oaoa mau i to tatou mau taairaa piri roa e o te Atua.
A faanaho noa ˈi te taurearea i roto i te fare raveraa ohipa i te mau mauhaa hopea a to ˈna metua tane, ua manaˈo aˈera oia i teie mau mea. Ua manaˈo oia i te feia o ta ˈna i matau o tei tutava ra i te faaohipa ma te maitai roa ˈˈe i to ratou oraraa aita râ i ite ra i te oaoa no te mea aita ratou i faatupu i te mau taairaa piri roa e to ratou Poiete. Auê ïa i te tano ia manaˈo e e i muri aˈe i to ˈna horoaraa i te faaitoitoraa ia oaoa i te roaraa o te oraraa, ua haapoto o Solomona i te mau tuhaa na roto i teie mau parau: “E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: o te Atua [mau] te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna [mau faaueraa]; o ta te taata atoa ïa [hopoia] e ati noa ˈˈe”!—Koheleta 12:13; MN.