Te Fenua—Eaha te tumu i hamanihia ˈi?
Te vai ra te hoê uiraa te tia ia outou ia hiˈopoa: Ua hamanihia anei to tatou palaneta nehenehe mau e te hoê Poiete maramarama e opuaraa ta ˈna no te fenua e no te taata e vai ra i nia iho? Ia noaa mai te pahonoraa i teie tumu parau e mauruuru ai outou, e nehenehe ïa te reira e tauturu ia outou ia ite eaha ta te tau no a muri aˈe e hopoi mai no to tatou palaneta.
UA ITEA mai i te mau aivanaa e rave rahi tei tuatapapa hohonu i te ao materia e to tatou fenua, te mau haapapuraa e faaite ra e te vai ra te hoê Poiete, e o te Atua tei muri mai i te reira. A hiˈo na i te mau manaˈo o te hoê noa o ratou:
Te papai ra te Orometua haapii o Paul Davies i roto i te buka ra Te feruriraa o te Atua (Farani) e: “E titauhia te mau ture e te mau tupuraa taa ê roa no te hoê ao materia nahonaho maitai, e to ˈna huru hamaniraa rau, papu maitai e te faanaho-maitai-hia.”
I muri aˈe i to ˈna paraparauraa no nia i te hoê rahiraa “mau mea tano noa mai” ta te feia tuatapapa i te mau fetia e te tahi atu â aivanaa i tapao, te parau faahou ra te Orometua haapii Davies e: “Ia amui-pauroa-hia te reira, e horoa mai ïa i te haapapuraa maere mau e ua taai-maite-hia te ora mai ta tatou e ite ra, i nia i te huru o te mau ture i te pae ihipuai o te taoˈa, e i nia i te tahi mau mea e au ra e mea tupu taue noa mai i roto i te mau faito mau ta te natura i maiti no te mau faito teimaha o te mau taoˈa nainai roa huru rau, te mau faito puai, e te vai atu â. . . . E navai noa te parauraa e, ahiri tatou e nehenehe e rave i te parahiraa o te Atua, e e maiti i te faito o teie mau numera mai ta tatou e hinaaro, na roto i te taviriraa i te hoê anairaa pitopito, e ite mai tatou e fatata te taatoaraa o te mau anairaa pitopito te horoa mai i te ao materia eita e nehenehe e faaeahia. I te tahi taime, e au ra e e titauhia ia faatanohia te mau pitopito ma te tia roa ia hinaarohia e ia riro mai te ao materia ei vahi e itehia te ora. . . . Te mea e e nehenehe te hoê tauiraa nainai roa o te mau mea e vai nei, e faariro i te ao materia ei mea ite-ore-hia, e auraa hohonu roa paha ïa to te reira.”
Te auraa o te reira no te rahiraa, te mea ïa e ua hamanihia to tatou fenua, e te toea o te ao materia, e te hoê Poiete e opuaraa ta ˈna. Mai te peu e te reira iho â, mea titauhia ia na mua tatou i te ite mai no te aha oia i hamani ai i te fenua. Mea titau-atoa-hia ia papu ia tatou, mai te peu e e nehenehe ta tatou, eaha ta ˈna opuaraa no te fenua. I ǒ nei, te vai ra ïa te hoê mea maere mau. Noa ˈtu e ua parare te tiaturi-ore-raa i te Atua, te tiaturi noa râ te hoê rahiraa taata maere mau i te hoê Poiete maramarama. E paraparau te rahiraa o te mau ekalesia no te Amuiraa faaroo kerisetiano no te hoê Atua e Poiete mana hope o to tatou ao materia. Teie râ, mea varavara roa teie mau haapaoraa i te paraparau ma te tiaturi e ma te papu no nia i te huru o te fenua a muri aˈe i roto i te opuaraa a te Atua.
Eaha ta te Bibilia e parau ra?
Mea tia ia hiˈo i te hoê pu faaiteraa o te fariihia e te rahiraa e no ǒ mai i te Poiete ra. O te Bibilia taua pu ra. E itehia te hoê o te mau parau ohie roa ˈˈe e te maramarama roa ˈˈe no nia i te huru o to tatou fenua a muri aˈe i roto i te Koheleta 1:4. Te taio nei tatou e: “Te ore nei te tahi ui, e te itea maira te tahi; area te fenua nei te vai noa nei â ïa.” Mea ohie roa ia faataa te Bibilia no te aha te Atua ra o Iehova i poiete ai i te fenua. Te faaite atoa ra te reira e ua tuu oia i te hoê vahi tano maitai i roto i te ao materia e ia au i ta tatou mahana no te atuatu i te ora i nia iho. Ua faaurua te Atua Mana hope i te peropheta i tahito ra o Isaia ia papai oia e: “Te na ô maira hoi Iehova; o tei hamani i te mau raˈi ra; oia te Atua: o tei rave i te fenua e na ˈna i hamani; e na ˈna hoi i haamau: aitâ râ oia i hamani ia vaiiho-taata-ore-noa-hia, ua hamani râ oia ia taatahia: O vau o Iehova, e aitâ ˈtu.”—Isaia 45:18.
Eaha râ no nia i te mau ravea i faatupuhia e te taata no te haamou i te mau mea ora atoa i nia i te fenua? Na roto i to ˈna paari faito ore, te parau ra te Atua e e ohipa mai oia hou e nehenehe ai te taata e haamou i te mau mea ora atoa i nia i to tatou palaneta. A tapao na i teie tǎpǔ tamahanahana i roto i te buka hopea o te Bibilia, te Apokalupo: “I riri na te mau fenua, e ua itea mai to oe riri, e te taime [e e haavahia ˈi te feia i pohe], e e horoa ˈi hoi oe i te utua na to mau tavini ra na te mau peropheta, e na te feia moˈa, e na te feia i mǎtaˈu i to oe iˈoa, o tei teitei, e tei haehaa; e te taime e [haamou ai oe i te feia e haamou nei i te fenua].”—Apokalupo 11:18; MN.
Te faaite maira Iehova ia tatou eaha ta ˈna opuaraa matamua i to ˈna poieteraa i te fenua, teie taoˈa nehenehe i roto i te reva teitei, mai ta te hoê taata tere na te reva teitei e haaati ra i te fenua i faataa i te reira. Ua opua te Atua e ia riro mai te reira ei paradaiso, e ia faaeahia ma te ino ore e te mau taata—te mau tane e te mau vahine—o te ora paatoa ma te hau e te tahoêraa mau. Ua faanaho oia e ia î mǎrû noa te palaneta na roto i te vaiihoraa i na taata matamua ia fanau i te huaai. Ia oaoa e ia fanaˈo na taata matamua, ua faariro Iehova i te hoê tuhaa nainai o te fenua ei paradaiso. A haere noa ˈi te fanauraa i te mau fetii taata i mua i te roaraa o te mau matahiti e te mau senekele, e aano noa ˈtu te ô i Edene e tae roa i te taime e tupu roa ˈi te Genese 1:28: “Na ô maira te Atua, Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho.”
Ia hiˈo tatou i te huru peapea mau o te fenua e te feia e faaea ra i nia iho, teie anei te auraa e aita te opuaraa matamua a te Atua no te fenua i manuïa? Aore ra ua taui anei oia i ta ˈna opuaraa e ua faaoti oia e no te etaeta o te taata, e vaiiho oia e ia tuinohia te fenua taatoa e e haamata apî atu ai, mai te omuaraa? Aita, e nehenehe tatou e papu maitai e aita hoê o teie mau huru tupuraa e parau mau. Te faaite maira te Bibilia e noa ˈtu eaha te opuaraa a Iehova o te tia ia tupu, noa ˈtu eaha ta ˈna i faaoti, eita e nehenehe e faahuru-ê-hia e te hoê noa ˈˈe taata aore ra te hoê ohipa manaˈo-ore-hia. Te haapapu maira oia e: “Oia atoa te parau no roto i to ˈu nei vaha; e ore e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu nei, e tupu râ tei opuahia e au ra; e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra.”—Isaia 55:11.
Ua faataimehia te opuaraa a te Atua, aita i tauihia
No to Adamu raua Eva manuïa ore e to raua tiavaruraahia i rapae i te ô i Edene, mea papu ïa e e tupu te opuaraa a te Atua no te hoê paradaiso i nia i te fenua aita râ raua i roto. Teie râ, ua faaite Iehova i reira e e faatupu roa te tahi o ta raua mau huaai i ta ˈna faaueraa matamua. Parau mau, e titauhia te taime, e tae noa ˈtu te mau senekele, aita râ e faataaraa no nia i te roaraa taime e ravehia no te faatupu i te faaueraa matamua noa ˈtu e ua tamau noa o Adamu raua Eva i te ora ma te tiaraa hara ore. Te ohipa e itehia, oia hoi ia tae i te hopea o te Faatereraa Mileniuma a Iesu Mesia—hau rii aˈe i te hoê tausani matahiti mai teie atu nei—e faaaano-roa-hia te mau tupuraa Paradaiso e au i te ô i Edene i nia i te fenua taatoa e e taatahia te palaneta Fenua i te taata ora hau noa e te mau huaai oaoa o na taata matamua. Oia mau, e haapapuhia te aravihi o Iehova ei Taata opua hape ore e a muri noa ˈtu!
I reira te mau parau tohu ta te Atua i faaurua mea maoro aˈenei e tupu roa ˈi. E tupu roa te mau irava mai te Isaia 11:6-9 ma te hanahana: “Ei reira te luko e parahi atoa ˈi raua o te arenio; e te nemera e te pinia mamoe, e apiti atoa ïa i te taotoraa; e te fanauˈa puaatoro, e te liona apî, e te puaatoro haaporia ra, hoê â amuiraa mai, e na te hoê tamaiti iti e aratai. Te puaatoro apî ra, e te daba maiaa ra, hoê â ïa amuraa, e hoê â taotoraa to te fanauˈa. E amu hoi te liona i te aihere mai te puaatoro atoa ra. E hauti noa hoi te tamarii aiû i te apoo o te asepi, e te tamaiti no mairi aˈe te û ra, e tuu ïa i te rima i nia i te pupuniraa o te zepho ra. E ore ratou e hauti, e ore e rave ino, i to ˈu atoa nei mouˈa moˈa . . . ; e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.”
E mau mea tahito anaˈe ïa te tino maˈimaˈi e te maˈi i tae i to ˈna taime hopea, oia atoa te pohe iho. Te vai ra anei te hoê noa ˈˈe mea maramarama aˈe i teie mau parau ohie e itehia i roto i te buka hopea o te Bibilia? “Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:3, 4.
Oia mau, e nehenehe tatou e faaitoito—e vai noa mai to tatou palaneta Fenua nehenehe mau. Ia riro teie haamaitairaa ia outou oia hoi te oraraa mai i te hopea o teie faanahoraa o te mau mea iino, e ta ˈna mau ohipa tuinoraa atoa i te fenua. Te fatata roa maira te ao apî e te mâ ta te Atua e haamau. E e rave rahi taata here te tia mai i nia mai te pohe mai auaa te semeio o te tia-faahou-raa. (Ioane 5:28, 29) Oia mau, e vai noa mai to tatou fenua, e e nehenehe tatou e vai noa atoa mai e o ˈna e e fanaˈo atu ia ˈna.