Te hoê taime oaoa—Te opereraa parau tuite a te 104raa o te piha haapiiraa no Gileada
“E MAHANA oaoa teie, e te oaoa paatoa nei tatou.” Mea na roto i teie mau parau to Carey Barber, te hoê melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova, haamataraa i te oroa opereraa parau tuite a te 104raa o te piha a te Haapiiraa Bibilia a te Watchtower no Gileada, i te 14 no Mati 1998 ra. Ua titauhia te feia e 4 945 i haere mai e faaroo ia haamata i te oroa na roto i te himeneraa i te himene 208, teie hoi te upoo parau “Te hoê himene oaoa.”
Mau aˈoraa ohie ia faaohipa no te vai oaoa noa
Ua horoa te tuhaa matamua o te porotarama, te hoê anairaa e pae oreroraa parau poto no nia i te Bibilia, i te tahi mau aˈoraa ohie ia faaohipa no nia i te ravea no te tapea i te huru feruriraa oaoa e itehia ra i te mahana opereraa parau tuite.
Ua vauvauhia te oreroraa parau matamua e Joseph Eames no te Tuhaa Papairaa. Ua paraparau oia no nia i te tumu parau “A pee i te huru feruriraa o te feia haapao maitai,” i niuhia i nia i te aamu Bibilia i roto i te Samuela 2, pene 15 e 17, i reira to Abasaloma, te tamaiti a Davida, opuaraa e ruri ê i te basileia i horoahia e te Atua i to ˈna metua tane, na roto i te faatupuraa i te orure hau. Teie râ, te vai ra te feia i tapea noa i to ratou haapao maitai i te taata i faatavaihia e Iehova, te Arii ra o Davida. Eaha te haapiiraa ta te mau mitionare apî e nehenehe e huti mai? “Noa ˈtu eaha te tuhaa fenua mitionare ta outou e haere ra, a paturu ma te haapao maitai i te huru feruriraa e rave amui i te ohipa e e faatura i te mana teotaratia. A tauturu ia vetahi ê ia na reira atoa,” o te parau hopea ïa a Taeae Eames.
Tei muri mai ia ˈna i roto i te porotarama, o David Sinclair ïa, o tei haafaura mai hoê ahuru mau titauraa, i faahitihia i roto i te Salamo 15, no te riro ei manihini o te ‘sekene o Iehova.’ Te faaitoito ra ta ˈna oreroraa parau “A tamau noa ei manihini o to outou sekene mitionare,” i te feia haapii i noaa te parau tuite ia faaohipa i teie salamo i roto i ta ratou tuhaa fenua mitionare, i reira ratou e riro ai ei mau manihini. Ua haapapu maite Taeae Sinclair i te faufaaraa e ora ia au i te mau ture a te Atua i te mau taime atoa. Eaha ïa te faahopearaa? Te parau ra te Salamo 15:5 e: “O tei na reira i te rave i taua mau parau nei, e ore roa e aueue.”
I muri aˈe, ua huti o John Barr, te hoê melo o te Tino Aratai, i te ara-maite-raa i nia i te faaitoitoraa e noaa mai i te himeneraa i te mau himene i roto i te mau putuputuraa kerisetiano. Eaha râ te himene oaoa roa ˈˈe e himenehia ra e ati aˈe te fenua i teie mahana? O te parau apî maitai ïa o te Basileia o te Atua e o te Mesia. Eaha te faahopearaa o teie himeneraa atoa, aore ra pororaa no nia i te Basileia? Te parau poto noa ra te piti o te tuhaa o te himene 208 na roto i te reo Beretane e: “Na roto i te pororaa o te Basileia e te haapiiraa kerisetiano, e rave rahi tei arataihia i te paeau o Iehova. Te himene atoa ra ratou i te mau himene oaoa, ma te reo teitei maitai, i te atea ê roa!” Oia mau, i te mahana taitahi fatata 1 000 pǐpǐ apî teie e bapetizohia nei. Ua parau Taeae Barr ei parau hopea e: “E ere anei i te mea faahiahia ia ferurihia, e te mau taeae, e te tonohia ra outou i roto i te mau tuhaa fenua no te farerei i te mau taata e tiai noa ra no te faaroo i ta outou himene arue?”
“A faaroo i te reo o tei ite,” o te upoo parau ïa o te oreroraa parau ta James Mantz no te Tuhaa Papairaa i vauvau i muri iho. Ua faaite oia e e nehenehe te tahi mau mea e haapiihia na roto noa i to te taata iho oraraa. (Hebera 5:8) Teie râ, te faaitoito maira te Maseli 22:17 ia tatou ia ‘fariu mai i to tatou tariˈa, e faaroo i te parau a te feia paari,’ aore ra te feia i noaa te ite. E nehenehe te feia haapii i noaa te parau tuite e haapii hau atu â i pihai iho i tei haere atu na mua ˈˈe ia ratou. “Ua ite ratou nafea ia faatopa i te hoo i mua i te mau fatu fare toa o taua vahi ra. Ua ite ratou teihea mau vahi eiaha e haere no te mea mea atâta roa i te pae tino e te pae morare. Ua ite ratou eaha te mau mea e ririhia e te taata o taua vahi ra. Ua ite te mau mitionare i vai maoro i roto i taua taviniraa ra eaha to outou hinaaro e oaoa ˈi e e manuïa ˈi outou i roto i ta outou tuhaa fenua,” ta Taeae Mantz ïa i parau.
Ma te paraparau no nia i te tumu parau “A oaoa i te tuhaa fenua i horoahia na outou i te pae teotaratia,” ua faataa o Wallace Liverance, te papai parau o te Haapiiraa no Gileada, e ua horoahia te mau tuhaa fenua na te mau mitionare mai te aposetolo Paulo, ia Timoteo, e ia Baranaba, e te Atua na roto i te varua moˈa aore ra te tahi tupuraa semeio, area te mau mitionare i haapiihia i Gileada, ua horoahia ïa te hoê vahi na ratou i roto i te aua o te ao atoa nei e “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Ua faaau oia i te mau tuhaa fenua i horoahia i te mau mitionare i te mau vahi ta Gideona i faataa no ta ˈna mau taata o te haere ra e aro i te mau ati Midiana. (Te mau tavana 7:16-21) “A oaoa i te tuhaa fenua mitionare i horoahia na outou i te pae teotaratia. Mai te mau faehau a Gideona i ‘tia noa i to ratou iho vahi,’ a hiˈo i ta outou tuhaa fenua mai te vahi i reira outou e faaea ˈi. A tiaturi e e nehenehe ta Iehova e faaohipa ia outou mai ia ˈna i faaohipa i na taata e toru hanere a Gideona,” ta Taeae Liverance ïa i aˈo.
E horoa mai te anaanataeraa ˈtu i te taata i te oaoa
Ua parau Te Pare Tiairaa i te hoê taime e: “Eiaha e haamau i to tatou anaanatae e to tatou ora i nia i te mau tauihaa hamanihia e te mau taoˈa aravihi o teie nei ao, mau mea aita e papuraa e e vai noa anei, mea maitai e mea paari aˈe ia anaanatae atu i te taata e ia haapii i te maimi i te oaoa mau na roto i te raveraa i te mau mea no vetahi ê.” Ma te tuati i teie manaˈo, ua tauaparau Taeae Mark Noumair, te hoê o te feia horoa i te haapiiraa no Gileada, e te hoê pǔpǔ feia haapii no nia i ta ratou i farerei i roto i ta ratou taviniraa e ua parau oia e: “Te faaiteraa i te anaanatae ia vetahi ê, o te tauturu ïa ia outou ia riro mai ei mau mitionare maitatai.”
Mau ravea e oaoa ˈi i roto i te taviniraa i te fenua ěê
Eaha te tahi mau ravea e manuïa ˈi e e oaoa ˈi i roto i te taviniraa mitionare? Ua uiui Taeae Charles Woody, no te Tuhaa Taviniraa e o Harold Jackson, te hoê mitionare i tavini na i Marite Latino e e melo tauturu o te Tomite no te Haapiiraa, i te mau melo o te mau Tomite o te mau Amaa e rave rau i tae mai i te ivaraa o te piha haapiiraa na te mau rave ohipa a te mau amaa. Teie te hoê hiˈoraa o te mau manaˈo paari ta ratou i horoa:
Ua parau o Albert Musonda no Zambia e: “Ia rave mau te mau mitionare i te taahiraa avae e haere e aroha i te mau taeae, e horoa mai te reira i te hoê huru feruriraa maitai roa no te mea e haafatata mai te mau taeae i te mau mitionare, e e haafatata ˈtu te mau mitionare ia ratou.”
Ua horoa o Rolando Morales no Guatemala i teie manaˈo e ia horoa mai te mau taata maitai i te hoê inu na te mau mitionare apî, e nehenehe ratou e pahono mǎrû noa ˈtu e: “E taata apî au i teie fenua. E hinaaro iho â vau e inu, aita râ to ˈu tino i matau atura mai to oe tino. Te vai ra te mahana e farii au, e e oaoa vau i te na reira.” Eaha te haamaitairaa o teie huru pahonoraa? “Eita te taata e inoino mai, e mea maitai ïa te mau mitionare i nia ia vetahi ê.”
Eaha te nehenehe e tauturu i te mau mitionare ia haamahu i roto i ta ratou tuhaa fenua? Ua faaite Taeae Paul Crudass, te hoê taeae i noaa te parau tuite i te 79raa o te piha haapiiraa no Gileada, tei tavini na i Liberia i na matahiti 12 i mairi aˈenei, e: “Ua ite au e e parau mau iho â e e mihi te mau metua i ta ratou mau tamarii. Te vai ra râ te tahi mau taime e tamata te mitionare i te haamatau i te fenua, te mau vahi e haaati ra ia ˈna, te peu tumu, e te taata. Peneiaˈe e tupu mai te hinaaro e hoˈi i te fare. Mai te peu e e tae mai ta ˈna hoê rata e parau ra e, ‘Te mihi nei matou ia oe; aita matou e ite ra nafea râ i te mea e aita oe,’ te reira noa paha te toe ra no te turai ia ˈna ia faaineine roa i ta ˈna mau tauihaa e hoˈi atu ai i te fare. Mea faufaa roa no te mau fetii e tia ra i ǒ nei i teie mahana ia haamanaˈo i te reira.”
I muri aˈe i te mau uiuiraa manaˈo, ua vauvauhia te oreroraa parau hopea o te porotarama e Theodore Jaracz, te hoê melo o te Tino Aratai. Teie ta ˈna tumu parau: “A tamau i te tuu i te Basileia i te parahiraa matamua i roto i to outou oraraa.” Nafea te mau mitionare e nehenehe ai e mata noa i nia i ta ratou ohipa e eiaha e haafariu-ê-hia i te reira? Ua faaitoito oia ia ratou ia haamau i te hoê tabula haapiiraa Bibilia taitahi, o te tauturu ia ratou ia tamau noa i te tuu i te mau faufaa o te Basileia i te parahiraa matamua i roto i te oraraa. E i reira te horoaraahia teie faahaamanaˈoraa tano maitai: “Ua tuutuu te tahi mau mitionare i roto i ta ratou haapiiraa taitahi no te mea ua haamata ratou i te tapitapi no te mau taoˈa aravihi, te E-mail, e te matini roro uira. E tia ia vai paari tatou na roto i te faaohiparaa ma te faito noa i te mau mauhaa atoa e eiaha e haamâuˈa i te taime rahi no te hoê ohipa o te nehenehe e haafifi i ta tatou haapiiraa taitahi i te Parau a te Atua.”
I muri aˈe i te oreroraa parau a Taeae Jaracz, ua tae ïa te taime no te pûpûraa i te mau parau tuite e te taioraa i te hoê rata haamauruururaa a te piha haapiiraa. Ua faataa te taeae i tia no te piha haapiiraa i te mau manaˈo hohonu o te taatoaraa mai teie: “Ua ite roa matou i te here mau ta Iesu i parau e e riro ei tapao no ta ˈna mau pǐpǐ, e ua haapapu te reira ia matou e noa ˈtu te vahi e tia ˈi matou, te vai ra te hoê faanahonahoraa mahanahana, î i te here, e e au i te metua vahine no te paturu ia matou. Maoti teie tauturu, ua ineine matou i te haere i te hopea o te fenua.” E faahopearaa putapû mau teie no te hoê oroa opereraa parau tuite oaoa a te 104raa o te piha haapiiraa no Gileada.
[Tumu parau tarenihia i te api 24]
Te tabula o te piha haapiiraa
Rahiraa o te mau fenua e tia to ratou: 9
Rahiraa o te mau fenua e terehia ˈtu: 16
Rahiraa o te feia haapii: 48
Rahiraa o te feia faaipoipo: 24
Faito matahiti au noa: 33
Rahiraa matahiti au noa i roto i te parau mau: 16
Rahiraa matahiti au noa i roto i te taviniraa taime taatoa: 12
[Hohoˈa i te api 25]
Te 104raa o te piha a te Haapiiraa Bibilia a te Watchtower no Gileada
I roto i te tabula iˈoa i nia ˈˈe, a taio i te mau anairaa mai mua e haere atu i muri, e te mau iˈoa mai te pae aui e haere atu i te pae atau
(1) Romero, M.; Howarth, J.; Blackburne-Kane, D.; Hohengasser, E.; West, S.; Thom, S. (2) Colon, W.; Glancy, J.; Kono, Y.; Drews, P.; Tam, S.; Kono, T. (3) Tam, D.; Zechmeister, S.; Gerdel, S.; Elwell, J.; Dunec, P.; Tibaudo, H. (4) Taylor, E.; Hildred, L.; Sanches, M.; Anderson, C.; Bucknor, T.; Hohengasser, E. (5) Howarth, D.; Ward, C.; Hinch, P.; McDonald, Y.; Sanches, T.; Thom, O. (6) Drews, T.; Tibaudo, E.; Elwell, D.; Dunec, W.; Blackburne-Kane, D.; Ward, W. (7) Anderson, M.; Zechmeister, R.; McDonald, R.; Bucknor, R.; Glancy, S.; Gerdel, G. (8) Romero, D.; Hinch, R.; Hildred, S.; Taylor, J.; Colon, A.; West, W.
[Hohoˈa i te api 26]
Te mau taeae i apiti i roto i te haapiiraa i te 104raa o te piha haapiiraa: (mai te pae aui atu) W. Liverance, U. Glass, K. Adams, M. Noumair