E nehenehe anei te taoˈa rahi e faaoaoa ia outou?
Ua ite te Arii Solomona i te faufaa o te moni. Ua papai oia e: “I haapaohia te amuraa maa ei faaarearearaa i te feia rave ohipa, e faaoaoa te uaina i te oraraa; e pahonoraa râ te moni no te mau mea atoa.” (Koheleta 10:19, MN) E nehenehe te tamaaraa e te mau hoa e riro ei mea oaoa roa, ia noaa mai râ te maa e te uaina, e hinaarohia ïa te moni. I te mea e o te moni te ravea e noaa mai ai te mau taoˈa materia, e ‘pahonoraa [te reira] no te mau mea atoa.’
NOA ˈTU â ïa e e taata taoˈa rahi roa o Solomona, ua ite oia e e otia to te taoˈa rahi. Ua faˈi oia e eita te hoê huru oraraa nounou taoˈa e aratai i te oaoa. Ua papai oia e: “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario; e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu.”—Koheleta 5:10.
A feruri na e ua noaa mai i te hoê taata taoˈa rahi te taoˈa hau atu â. Te parau ra Solomona e: “Te rahi ra te taoˈa [“maitatai,” MN], te rahi atoa ra te feia i amu.” (Koheleta 5:11) Ia rahi “te taoˈa maitatai” a te hoê taata, aore ra ta ˈna mau faufaa, e hinaarohia ia rahi atu â te taata no te haapao atu. Te feia tataî, te feia atuatu, te mau tavini, te feia tiai, e te tahi atu â,—e tia ïa ia aufau-anaˈe-hia no ta ratou ohipa. Ei faahoˈiraa, e titauhia ia hau aˈe te moni.
E faahopearaa to teie huru tupuraa i nia i te oaoa o te hoê taata. Ua papai te taata tuatapapa aamu Heleni ra o Xenophon, i ora na i te senekele 4 H.T.T., i te mau manaˈo o te hoê taata veve i riro mai ei taata taoˈa rahi:
“Eaha, te manaˈo mau ra anei outou . . . e ia rahi noa ˈtu ta ˈu mau taoˈa, e rahi noa ˈtu te oaoa o to ˈu oraraa? Aita outou e ite ra e,” ta ˈna ïa i parau faahou, “eita te reira e horoa mai i te maa oaoa hau rii noa i te amu e te inu e te taoto i teie nei i to te tau a veve ai au. Te mea noa i roaa mai ia ˈu no te rahi o ta ˈu mau taoˈa, te mea ïa e mea titau-roa-hia ia haapao vau i te taata rahi atu â, ia opere hau atu â na vetahi ê, e te haapeapearaa i te tiai i te mau mea hau aˈe i to mutaa iho. No te mea i teie nei, e rave rahi mau tavini e tiaturi nei ia ˈu no te maa, e rave rahi no te inu, e e rave rahi no te ahu, area vetahi ra e hinaaro ïa i te taote; e e haere mai te hoê ia ˈu ra e faatia no nia i te mamoe i haruhia e te mau luko, aore ra no nia i te puaatoro i pohe i te toparaa i roto i te hoê faafaa, aore ra e faaite mai e ua peehia te nǎnǎ animala i te hoê maˈi. No reira e au ra ia ˈu e . . . e rahi aˈe ta ˈu haapeapearaa i teie nei na roto i ta ˈu mau rahiraa taoˈa i ta ˈu i matau noa i te itiraa ta ˈu mau taoˈa.”
Te tahi atu â tumu e titau ai te taata e ia rahi atu â ta ratou taoˈa, te mea ïa e ua hema ratou i ta Iesu Mesia i parau “te haavare o te taoˈa.” (Mataio 13:22) Ua haavarehia ratou no te mea na roto i teie taoˈa rahi ta ratou i imi uˈana, aita roa ˈtu ratou i ite mai i te mauruuru aore ra te oaoa ta ratou i tiai na. E manaˈo ratou e tei ore i noaa mai i te taoˈa iti, e noaa mai ïa i te taoˈa rahi aˈe. No reira, e tutava tamau noa ratou ia rahi atu â te taoˈa.
Eita te nounou moni e aratai i te oaoa
E nehenehe te haapeapearaa no ta ˈna mau faufaa, e haafifi i te hoê taata taoˈa rahi eiaha oia ia fanaˈo i te hoê taotoraa hau i te po. Ua papai o Solomona e: “E maitai te taoto o te taata rave ohipa ra, ia amu rahi i te maa ra e ia iti noa ˈtu te amu; no te î ra o te opu o te feia taoˈa rahi ra i ere ai ratou i te taoto.”—Koheleta 5:12.
Ia uˈana roa te haapeapearaa no te mea e nehenehe te hoê e erehia i ta ˈna mau taoˈa, e hau atu â te tupu mai i te ereraa i te taoto. Ma te faataa i te huru o te taata piri taoˈa, ua papai o Solomona e: “I to ˈna mau mahana atoa e amu oia i ta ˈna maa ma te pouri, e ma te inoino rahi, ma te maˈi i ǒ ia ˈna ra, e te tumu o te riri.” (Koheleta 5:17, MN) Maoti i te ite mai i te oaoa na roto i ta ˈna mau taoˈa, e amu oia i te maa “ma te inoino,” mai te huru ra e te nounou ra oia i te moni ta ˈna i haamâuˈa no te maa. E nehenehe te hoê manaˈo ino mai teie e haaparuparu i te oraora-maitai-raa. Ei faahoˈiraa, e faarahi te oraora-maitai-raa paruparu i te taiâ o te taata piri taoˈa, no te mea e faataupupu te reira i ta ˈna imiraa moni hau.
Peneiaˈe te faahaamanaˈo ra teie ia outou i ta te aposetolo Paulo i papai: “Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore. O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, . . . [e ma te turaihia e taua nounou moni ra], ua patiatia pupu roa [te tahi pae] ia ratou iho i te oto e rave rahi.” (Timoteo 1, 6:9, 10; MN) I roto i ta ratou titauraa i te moni, e haavare te taata, e eiâ, e rave i te ohipa faaturi, e tae noa ˈtu i te taparahi i te taata. Te faahopearaa, o te hoê ïa taata i patiatiahia i te mauiui i te pae o te mau manaˈo hohonu, te pae tino e te pae varua, no te tamataraa i te haru e te piri i te moni. E au anei teie i te aveia e aratai i te oaoa? Eita roa ˈtu ïa!
E mauruuru noa anaˈe i ta tatou e fanaˈo ra
E manaˈo â to Solomona no nia i te hiˈoraa faito noa no nia i te taoˈa rahi. Ua papai oia e: “Mai ia ˈna hoi i fanau tahaa noa mai mai te opu mai o te metua vahine ra; e na reira hoi oia ia hoˈi ra, mai ia ˈna hoi i haere maira; aita hoi a ˈna e faufaa i noaa i ta ˈna ohipa i rave ra, e tia ˈi ia ˈna ia hopoi atoa ˈtu. Inaha ta ˈu i ite nei: e mea maitai e te au hoi i te taata nei ia amu e ia inu i te pape, e ia rave oia i te maitai o ta ˈna ra ohipa i te ao nei, e ia hope roa ˈˈe o ˈna pue mahana i ho-mai-hia mai e te Atua no ˈna ra: o to ˈna hoi teie tufaa i teie nei ao.”—Koheleta 5:15, 18.
Te faaite ra teie mau parau e aita te oaoa i taaihia i te tutavaraa i te haapue i te taoˈa no te hoê tau peneiaˈe eita roa ˈtu tatou e ite atu. Mea au roa ˈˈe ia mauruuru noa e ia oaoa i te mau hopea o ta tatou ohipa itoito. Ua faahiti te aposetolo Paulo i te hoê manaˈo mai teie i roto i ta ˈna episetole i faauruahia ia Timoteo, o te na ǒ ra e: “Aita roa hoi a tatou e taoˈa i hopoi mai i teie nei ao; e ua itea-papu-hia hoi e aita roa e taoˈa e tia ia hopoi atoa ia haere ê tatou ra. E teie nei, e maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.”—Timoteo 1, 6:7, 8; a faaau e te Luka 12:16-21.
Te taviri no te oaoa
Ua fanaˈo Solomona i te rahi o te taoˈa e oia atoa i te paari no ǒ mai i te Atua ra. Ua taai râ oia i te oaoa i te paari, eiaha i te moni. Ua parau oia e: “E ao te taata i noaa ia ˈna te paari; te taata i noaa ia ˈna te ite ra! O te taoˈa hoi e hoona ˈi oia ra, e maitai rahi ïa i to te ario ra, e ia rahi hoi oia ra, e maitai rahi ïa i to te auro maitai ra. E maitai rahi to ˈna i to te poe; e te mau mea atoa i hinaarohia ra, e ore roa ïa e au ia ˈna. E mau mahana maoro tei tana rima atau, e te taoˈa rahi e te tura tei te rima aui. [“To ˈna mau aveia, e mau aveia au anaˈe,” MN]; e e hau tei to ˈna mau haerea atoa. O te raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e ao to ˈna.”—Maseli 3:13-18.
No te aha te paari i hau aˈe ai i te mau taoˈa materia? Ua papai Solomona e: “E haapuraa hoi tei te paari, e haapuraa tei te moni, teie râ te maitai o te paari ia noaa, na te reira e horoa mai i te ora i te feia fatu ra.” (Koheleta 7:12) E horoa mai te moni i te haapuraa au noa, e nehenehe ai to ˈna fatu e hoo mai i te mau mea ta ˈna e hinaaro mau, area te paari ra e nehenehe ïa e paruru i te hoê taata eiaha oia ia rave i te mau ohipa atâta no to ˈna oraraa. Eita noa te paari mau e paruru i te hoê taata peneiaˈe eiaha oia ia pohe oioi noa, i te mea râ e mea niuhia te reira i nia i te mǎtaˈu tano i te Atua, e aratai te reira ia noaa mai te ora mure ore.
No te aha te paari no ǒ mai i te Atua ra e aratai ai i te oaoa? No te mea e nehenehe noa te oaoa mau e roaa mai i te Atua ra o Iehova. Te haapapu ra te mau huru tupuraa e e nehenehe te oaoa mau e roaa mai na roto noa i te faarooraa i te Teitei hope. Ua taaihia te oaoa tamau i te hoê tiaraa fariihia e te Atua. (Mataio 5:3-10) Na roto i te faaohiparaa i ta tatou e haapii ra i roto i te Bibilia, e faahotu tatou i “te paari no nia maira.” (Iakobo 3:17) E horoa mai te reira i te oaoa na tatou eita roa ˈtu ta te taoˈa rahi e nehenehe e hopoi mai.
[Hohoˈa i te api 4, 5]
Ua ite te Arii Solomona eaha te faaoaoa i te hoê taata. E o outou?