O Eunike e o Loidi—Na vahine faatere i te haapiiraa faahiahia mau
Ei tavini no Iehova, ua ite tatou e e hopoia rahi mau te horoaraa i te hoê haapiiraa aravihi i te pae faaroo na to tatou mau tamarii. Tae noa ˈtu i roto i te tupuraa maitai roa ˈˈe, e nehenehe teie ohipa e farerei i te mau faataupupuraa e te mau fifi huru rau. Mea fifi roa ˈtu â mai te peu e te amo ra te hoê metua kerisetiano i teie hopoia i roto i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo. E ere te hoê tupuraa mai teie i te mea apî. Te faatia maira te mau Papai ia tatou no nia i te hoê metua vahine e vai ra i roto i te hoê tiaraa mai teie i te senekele matamua o to tatou tau.
Te ora ra te utuafare o te hoê vahine o Eunike te iˈoa i Lusetera, te hoê oire no te tuhaa fenua o Lukaonia i Asia Iti apatoerau e ropu. E oire rii o Lusetera no te mataeinaa e ere i te mea faufaa roa. O te hoê oire aihuaraau Roma oia i topahia te iˈoa o Julia Felix Gemina Lustra, i faatiahia e Auguso Kaisara no te arai i te mau ohipa a te feia ohipa ino na te mau vahi fatata. E Kerisetiano ati Iuda o Eunike e te ora ra oia i roto i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo e ta ˈna tane Heleni, ta ˈna tamaiti o Timoteo, e to ˈna metua vahine o Loidi.—Ohipa 16:1-3.
Peneiaˈe atoa, aita i rahi te mau ati Iuda i Lusetera, aita hoi te Bibilia e faahiti ra i te parau no te hoê sunago i reira, te vai ra râ te tahi mau ati Iuda i Ikonio, fatata e 30 kilometera i te atea. (Ohipa 14:19) No reira, e ere paha i te mea ohie no Eunike ia faaohipa i to ˈna faaroo. I te mea e aita o Timoteo, i peritomehia, ua manaˈo te tahi mau aivanaa e ua patoi te tane a Eunike i taua ohipa ra.
Aita râ o Eunike i vai oia anaˈe i roto i ta ˈna mau tiaturiraa. Te itehia ra e ua noaa mai ia Timoteo te ite i “te parau moˈa i papaihia ra” na roto i to ˈna mama e to ˈna atoa mama ruau paeau mama, o Loidi.a Ua aˈo te aposetolo Paulo ia Timoteo e: “Ia mau maite râ oe i ta oe i haapii ra, i tei [haapapuhia to oe manaˈo ia tiaturi oe], ua ite hoi oe [na teihea mau taata i haapii mai ia oe]; e mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa ˈtu i te ora i te faaroo i te Mesia ra ia Iesu.”—Timoteo 2, 3:14, 15; MN.
Te haapiiraa ‘mai te tamarii-rii-raa mai â’
Ia parau o Paulo e ua horoahia te haapiiraa i “te parau moˈa i papaihia ra” na Timoteo “mai [to ˈna] tamarii-rii-raa mai â,” mai te aiûraa mai iho â ïa. E au maite teie i to ˈna faaohiparaa i te hoê parau Heleni (breʹphos) e faahiti-pinepine-hia no te hoê aiû. (A faaau e te Luka 2:12, 16.) Inaha, ua amo maite o Eunike i ta ˈna hopoia no ǒ mai i te Atua ra, aita oia i haamarirau i te haamata i te horoa na Timoteo i te haapiiraa o te tauturu ia ˈna ia tupu maite e ia riro mai ei tavini itoito no te Atua.—Deuteronomi 6:6-9; Maseli 1:8.
Ua “haapapuhia [te] manaˈo [o Timoteo] ia tiaturi” oia i te mau parau mau o te Bibilia. Ia au i te hoê titionare Heleni, te auraa o te parau i faaohipahia e Paulo i ǒ nei “aratai-papu-hia ia tiaturi i; haapapuhia i” te hoê ohipa. Ma te feaa ore, e taime rahi e e itoito rahi tei titauhia no te haamau i te tiaturi aueue ore mai teie i roto i te mafatu o Timoteo, ma te tauturu ia ˈna ia feruri i nia i te Parau a te Atua e ia faaroo i te reira. E au ra e, ua rohi amui o Eunike e o Loidi i te haapii ia Timoteo i te mau Papai. Auê râ ïa haamaitai ta teie mau vahine paieti i ooti mai! Ua papai o Paulo no nia ia Timoteo e: “Te manaˈo atoa nei hoi au i te faaroo haavare ore i roto ia oe na, o tei vai maite i roto i to tupuna vahine [mama ruau] ia Loidi i mutaa ihora, e i roto atoa i to metua vahine ia Eunike, e ua ite hoi au e, tei roto atoa ia oe na.”—Timoteo 2, 1:5.
Auê te faahiahia mau te ohipa i ravehia e Eunike e o Loidi i roto i te oraraa o Timoteo! No nia i te reira, ua parau te papai buka ra o David Read e: “Ahiri te aposetolo i tiaturi e aita ˈtu e mea faufaa aˈe i to Timoteo iho tauiraa i te faaroo, e faahaamanaˈo noa ïa oia ia ˈna i te reira. Te parau matamua râ ta ˈna i parau no nia i te faaroo o Timoteo, te mea ïa e te ‘vai [aˈena ra te reira] i roto ia Loidi . . . e ia Eunike.’” Te faaite ra te parau a Paulo no nia i te faaroo o Loidi, o Eunike, e o Timoteo e, mea pinepine te haapii-oioi-raa i te Bibilia e horoahia i te fare e te mau metua e tae noa ˈtu te mau metua tupuna, i te mea faufaa roa no te haamau i te mau tiaturiraa pae varua no a muri aˈe o te hoê tamarii apî. Eita anei e tia i te mau melo o te utuafare ia feruri maite i nia i ta ratou e rave ra no te amo i teie hopoia i mua i te Atua e ta ratou atoa mau tamarii?
Peneiaˈe te manaˈo atoa ra o Paulo i te huru oraraa utuafare ta Loidi e o Eunike i haamau. Ua haere aˈena paha te aposetolo i to ratou fare i te taime matamua i faaea ˈi oia i Lusetera, i te area 47/48 T.T. Peneiaˈe ua riro mai taua na vahine ra i te Kerisetianoraa i taua taime ra. (Ohipa 14:8-20) Peneiaˈe ua fanaˈo Paulo i te mau taairaa mahanahana e te oaoa i roto i taua utuafare ra no reira oia i maiti ai i teie mau parau ia faahiti oia ia Loidi ei “mama ruau” o Timoteo. Ia au i te aivanaa ra o Ceslas Spicq, te parau Heleni ta ˈna i faaohipa (mamʹme, taa ê noa ˈtu i te parau matarohia e te faatura ra teʹthe), o “te hoê ïa parau î i te here a te tamarii” no to ˈna vahine tupuna, o te faaite i ǒ nei i te hoê “huru e au maite i te hoê utuafare e te î i te here.”
Te revaraa o Timoteo
No nia noa i te tiaraa vahine o Eunike i te piti o te tere o Paulo i Lusetera (i te area 50 T.T.), e ere i te mea maramarama roa. E rave rahi aivanaa tei parau e e vahine ivi oia. Noa ˈtu eaha te tupuraa, ma te arataihia e to ˈna mama e to ˈna mama ruau, ua riro mai o Timoteo ei taurearea maitatai, peneiaˈe fatata e 20 matahiti to ˈna i taua taime ra. “E taata roo maitai hoi oia i te mau taeae i Lusetera e Ikonio.” (Ohipa 16:2) Papu maitai e ua haamau-maite-hia te hinaaro e haaparare i te parau apî maitai o te Basileia i roto i te mafatu o Timoteo, no te mea ua farii oia i te titauraa a Paulo e reva na muri ia ˈna e ia Sila no to raua tere mitionare.
A feruri na eaha te huru o Eunike e o Loidi ia fatata o Timoteo i te reva! Ua ite raua e, i te tere matamua o Paulo i to ratou oire, ua pehihia te aposetolo i te ofai e ua manaˈohia e ua pohe roa. (Ohipa 14:19) No reira e ere paha i te mea ohie no raua ia vaiiho e ia haere te taurearea ra o Timoteo. Peneiaˈe atoa, te ui maere ra raua eaha te maoro ia haere ê oia e e hoˈi mai anei oia ma te fifi ore. Noa ˈtu paha te mau taiâraa mai teie, ma te feaa ore, ua faaitoito to ˈna mama e to ˈna mama ruau ia ˈna ia farii i teie haamaitairaa taa ê ia nehenehe oia e tavini hau atu â ia Iehova.
Mau haapiiraa faufaa
E hau atu â te nehenehe e haapiihia na roto i te tuatapapa-maite-raa no nia ia Eunike e ia Loidi. Na te faaroo i turai ia raua ia horoa na Timoteo i te hoê haapiiraa maitatai i te pae varua. E faufaahia te amuiraa kerisetiano taatoa i te hiˈoraa paari e te aueue ore o te paieti ta te mau metua tupuna e faaite i mua i to ratou mau mootua e ia vetahi ê. (Tito 2:3-5) E faahaamanaˈo atoa te hiˈoraa o Eunike i te mau metua vahine e ere ta ratou mau tane i te Kerisetiano, i te hopoia e te mau haamaitairaa e haamau i te haapiiraa pae varua na to ratou mau tamarii. I te na-reira-raa, e titauhia te itoito rahi i te tahi taime, ia ore iho â râ te metua tane e farii maitai i te mau tiaturiraa i te pae faaroo a ta ˈna vahine. E titau-atoa-hia te haapao maitai i roto i te paraparauraa, no te mea e tia i te vahine kerisetiano ia faatura i te tiaraa upoo o ta ˈna tane.
Ua haamaitaihia te faaroo, te tutavaraa, e te haapaeraa ia raua iho o Loidi e o Eunike i to raua iteraa ia Timoteo i te haereraa i mua i te pae varua e te riro-roa-raa mai ei mitionare maitatai e ei tiaau. (Philipi 2:19-22) Oia atoa i teie mahana, e titauhia te taime, te faaoromai, e te hinaaro mau no te haapii i te mau parau mau o te Bibilia i ta tatou mau tamarii, eita râ e mâuˈa te tutavaraa ia hiˈohia te hopea e noaa mai. E rave rahi feia apî kerisetiano i haapiihia ‘mai to ratou tamarii-rii-raa mai â i te mau parau moˈa i papaihia ra’ i roto i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo, tei hopoi mai i te oaoa rahi na to ratou metua paieti. E parau mau â te maseli e na ô nei e: ‘Te metua vahine tei fanau i te tamaiti paari ra, e oaoa ïa’!—Maseli 23:23-25.
Ua parau te aposetolo Ioane no nia i ta ˈna mau tamarii pae varua e: “Aita ˈtu o ˈu oaoa rahi maori râ ia ite au, e te haapao ra tau mau tamarii i te parau mau.” (Ioane 3, 4) Papu maitai, hoê â te mau manaˈo i faaitehia i roto i teie mau parau e to te feia e rave rahi tei haapapu e e au ratou ia Eunike e ia Loidi, na vahine faatere i te haapiiraa faahiahia mau.
[Nota i raro i te api]
a Te mea e e ere o Loidi i te mama ruau o Timoteo paeau papa, te faaitehia ra ïa i roto i te huriraa Suria, oia hoi “te metua vahine o to oe metua vahine” i roto i te Timoteo 2, 1:5.