Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Ua tono o Iesu e 70 pǐpǐ
O TE tau uaaraa tiare o te matahiti 32 T.T. E ono noa avaˈe e toe ra hou o Iesu e pohe ai. No reira, no te faaoioi i te ohipa pororaa e no te faaineine atu â i te tahi o ta ˈna mau pǐpǐ, ua maiti aˈera o Iesu e 70 pǐpǐ e “tatoopiti atura i te tonoraa ia ratou na mua ia ˈna, i te mau oire e te mau vahi atoa ta ˈna i opua ra e e haere atoa oia i reira.”—Luka 10:1.a
Ua tono o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ “na mua ia ˈna” ia nehenehe te taata e faaoti oioi aˈe e farii anei aore ra e patoi anei ratou i te Mesia ia haere anaˈe mai o Iesu iho i muri aˈe. Tera râ, no te aha oia i tono ai ia ratou “tatoopiti”? Eita e ore, ia nehenehe ïa ratou e faaitoito i te tahi e te tahi ia farerei anaˈe ratou i te patoiraa.
Ma te haapapu i te ru o ta ratou ohipa pororaa, ua parau atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Te rahi mau nei te auhune sitona, te iti nei râ te feia e ooti: e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa, ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” (Luka 10:2) Ua tano maitai teie faahohoˈaraa o te auhune, no te mea ia taere noa ˈtu te ootiraa, e mâuˈa noa ïa te mau maa faufaa roa. Oia atoa, mai te peu e eita te mau pǐpǐ e haapao i ta ratou hopoia pororaa, e nehenehe te ora faufaa roa o te mau taata e mou!—Ezekiela 33:6.
E mau tavini o te ore e nevaneva haere te manaˈo
Ua faaue atu â o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Eiaha ei farii moni e hopoihia, eiaha ei pute, eiaha ei tamaa hopoi noa: eiaha roa e aroha ˈtu i te taata i te aratia.” (Luka 10:4) E peu matauhia e te taata ratere ia hopoi, eiaha noa i te hoê pute e te maa, te tahi atoa râ nau tiaa, no te mea e pau te raro-aˈe-raa o te tiaa e e motu atoa na te taura taamu. Tera râ, eiaha te mau pǐpǐ a Iesu ia haapeapea no te reira. E tiaturi râ ratou e na Iehova e haapao ia ratou na roto i te tahi atu mau ati Iseraela, e peu tumu hoi te fariiraa taata i ǒ ratou.
Tera râ, no te aha o Iesu i parau ai i ta ˈna mau pǐpǐ, eiaha roa e aroha ˈtu i te taata? E mata ê anei ratou i te taata, e hiˈo ino anei ia ratou? Eita roa ˈtu! Te taˈo Heleni ra a·spaʹzo·mai, oia hoi te auraa e tauahi no te aroha, e ere noa ïa te parauraa ˈtu e “Iaorana.” Oia atoa râ, te apâraa matauhia, te tauahiraa, e te aparau-maoro-raa ia farerei anaˈe e piti taata matau. Te na ô ra te hoê taata tatara parau e: “I rotopu i to Hitia o te râ ma, te mau aroharaa, e ere ïa mai ta tatou i matau, te tahi aroharaa upoo aore ra aroharaa rima noa, tera râ, e rave rahi mau tauahiraa, e te piˈoraa i mua, e tae noa ˈtu te tipaparaa i raro i te repo. E titau na hoi te reira i te taime.” (A faaau e Te mau arii 2, 4:29.) Ua tauturu ïa o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia ore ratou e nevaneva i te mau peu faufaa ore hoi.
I te pae hopea, ua parau atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e, ia tomo atu ratou i roto i te hoê fare e ia fariihia mai ratou, “ei taua fare ra [ïa ratou e] parahi ai, e amu hoi e e inu i ta ratou e horoa maira.” Tera râ, ia tomo atu ratou i roto i te hoê oire e eita ratou e fariihia, “e haere [ratou] i te aroâ i taua oire ra, a parau atu ai, Te repo o to outou oire e piri mai ia matou nei, te horoi atu na matou.” (Luka 10:7, 10, 11) Te horoiraa aore ra te tuturaa i te repo o te avae, te auraa ra e te vaiiho ra te mau pǐpǐ ma te hau i te fare aore ra te oire farii ore, ia roohia ˈtu i te mau faahopearaa no ǒ mai i te Atua ra. Tera râ, te feia i farii maitai i te mau pǐpǐ a Iesu, e nehenehe ïa ratou e fanaˈo atu i te mau haamaitairaa. Ua parau o Iesu i ta ˈna mau aposetolo i te tahi atu taime e: “O tei ite mai ia outou na, ua ite ïa ia ˈu, e o tei ite mai ia ˈu nei, ua ite ïa i tei tono mai ia ˈu nei ra. E o te horoa i te hoê aˈua pape toetoe na te hoê o teie nei mau taata rii, no te mea e pǐpǐ oia na ˈu, e parau mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ore roa oia e ere i te utua [“maitai,” MN].”—Mataio 10:40, 42.
Te mau haapiiraa no tatou
Te ravehia nei te ohipa e poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, e hau atu i te 5 000 000 Ite no Iehova ati aˈe te ao nei. (Mataio 24:14; 28:19, 20) Ua ite ratou e mea ru ta ratou poroi. No reira, te faaohipa maitai nei ratou i to ratou taime, ma te haapae i te mau mea e nevaneva ˈi to ratou manaˈo e e ore ai ratou e tiatonu maite i ta ratou hopoia faufaa roa.
Te tutava nei te mau Ite no Iehova i te aroha maitai atu i te feia atoa o ta ratou e farerei. Teie râ, eita ratou e paraparau faufaa ore noa, e eita atoa ratou e faaô i roto i te mau aimârôraa no nia i te mau fifi totiale aore ra te manuïa-ore-raa teie nei ao i te faatitiaifaro i te mau ohipa parau-tia ore. (Ioane 17:16) Maoti râ, te haamau nei ratou i ta ratou aparauraa i nia i te ravea hoê roa e afaro roa ˈi te mau fifi o te taata nei—oia hoi te Basileia o te Atua.
I te rahiraa o te taime, e poro tatoopiti te mau Ite no Iehova. Eita anei e rahi aˈe te ohipa e ravehia ahiri e e poro hoê noa ratou? Peneiaˈe. Noa ˈtu râ, te ite nei te mau Kerisetiano no teie nei tau i te faufaaraa ia poro i pihai iho i te hoê hoa faaroo. E riro hoi te reira ei parururaa ia poro anaˈe ratou i te mau vahi atâta. Ia poro tatoopiti anaˈe ratou, e nehenehe ïa te feia apî e haapii i pihai iho i te feia aravihi aˈe no te poro i te parau apî maitai. Oia mau, e nehenehe raua toopiti e faaitoito i te tahi e te tahi.—Maseli 27:17.
Ma te feaa ore, o te pororaa te ohipa ru roa ˈˈe e ravehia ra i teie “anotau hopea.” (Timoteo 2, 3:1) Te oaoa nei te mau Ite no Iehova i te fanaˈoraa i te turu a te fetii taeae na te ao atoa nei i reira ratou e ohipa ˈi “te tahi i pihai iho i te tahi no te faaroo o te parau apî maitai.”—Philipi 1:27, MN.
[Nota i raro i te api]
a Te parau nei vetahi mau Bibilia e mau papai Heleni tahito e, ua tono o Iesu “e hitu ahuru ma piti” pǐpǐ. Teie râ, mea rahi te mau papai e haapapu ra e “hitu ahuru.” Eiaha râ teie taa-ê-raa iti ia haafariu ê i to tatou manaˈo i te vahi faufaa roa ˈˈe, oia hoi ua tono o Iesu i te hoê pǔpǔ rahi o ta ˈna mau pǐpǐ no te poro.