VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/12 api 21-24
  • Ei feia haapii manuïa no te riro mai ei mau mitionare manuïa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ei feia haapii manuïa no te riro mai ei mau mitionare manuïa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te oaoa nei te feia haapii itoito i roto i te taviniraa
  • Te tufa ra te feia e mea maoro i roto i te taviniraa mitionare i te mau taviri no te manuïa
  • Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Ia rearea e ia oaoa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Turaihia ia tavini
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Te horoaraa i te parau tuite na te feia haapii i te Parau a te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/12 api 21-24

Ei feia haapii manuïa no te riro mai ei mau mitionare manuïa

“E MEA maere mau â e ua noaa ia mâua teie haamaitairaa taa ê!” o ta Will ïa i parau, ma te faahiti i te haapiiraa ta raua ta ˈna vahine o Patsy i faaoti mai nei ei feia haapii o te 103raa o te pǔpǔ a te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower. O te manaˈo atoa ïa o Zahid raua o Jeni. “E haamaitairaa no mâua i te taeraa mai i ǒ nei,” o ta raua ïa i parau. Ua haapii maitai te feia o te pǔpǔ i te fare haapiiraa. I teie nei, te hiaai ru nei ratou e haamata i ta ratou ohipa mitionare. Na mua râ, i te porotarama faatuiteraa i te 6 no Setepa 1997, ua fanaˈo ratou i te mau aˈoraa î i te here o te tauturu ia ratou ia manuïa i roto i ta ratou mau tuhaa taviniraa mitionare.

Na Theodore Jaracz, melo no te Tino Aratai, i peretiteni i te porotarama. Ua haamatara oia—e te fetii o te Betela e te mau tia no roto mai e 48 amaa a te Taiete Watch Tower—e ua tae mai te mau hoa e te mau fetii mai Kanada mai, Europa, Porto Rico, e mai te mau Hau Amui no Marite mai, no te faaite i to ratou turu e to ratou here i te feia haapii. Ua parau o Taeae Jaracz e ua faarue pinepine te mau mitionare i tonohia e te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo kerisetiano, i ta ratou ohipa mitionare e ua rave i te mau tutavaraa i te pae aivanaa aore ra ua faaô atu i roto i te mau ohipa politita. Area te feia i faatuitehia i Gileada ra, te rave nei ïa i te mea o tei haapiihia ia ratou ia rave. Te haapii nei ratou te Bibilia i te taata.

I muri iho, ua paraparau mai o Robert Butler, no te piha ohipa a te Taiete i Brooklyn, no nia i te upoo parau ra “A haamanuïa i to outou eˈa.” Ua faataa oia e te faito nei te taata i te manuïaraa ia au i te moni aore ra te tahi atu faufaa e noaa mai, te mea faufaa mau râ, e mea nafea te Atua ia faito i te manuïaraa. Ua manuïa te taviniraa a Iesu, e ere no te mea e e rave rahi taata tei pee mai ia ˈna, no te mea râ aita oia i taiva i roto i ta ˈna tuhaa taviniraa. Ua faahanahana o Iesu ia Iehova, e ua vai noa oia ma te ore e haaviiviihia e te ao nei. (Ioane 16:33; 17:4) O te mau mea teie o ta te mau Kerisetiano atoa e nehenehe e rave.

“A riro ei tavini no te taata atoa,” o te aˈoraa ïa a Robert Pevy, e mitionare tahito i te pae Hitia o te râ. Ua riro na te aposetolo Paulo ei mitionare manuïa. Eaha ta ˈna ravea? Ua faariro oia ia ˈna iho ei tavini no te taata atoa. (Korinetia 1, 9:19-23) Ua faataa te taeae orero e: “Eita te hoê taata faatuitehia no Gileada o te faaite i teie huru feruriraa, e hiˈo i te taviniraa mitionare mai te hoê toroa teitei aˈe, mai te hoê ravea no te fanaˈo i te mau tiaraa faufaa ˈtu â i roto i te faanahonahoraa. E rave râ te hoê mitionare i ta ˈna tuhaa taviniraa ma te hoê noa tapao—e tavini, no te mea o te reira ta te mau tavini e rave.”

Ma te niu na mua i ta ˈna mau aˈoraa i nia i te Korinetia 2 pene 3 e te 4, ua faaue o Gerrit Lösch, melo no te Tino Aratai, i te feia haapii ia “Faaanaana mai te mau hiˈo i te hanahana o Iehova.” Ua faahaamanaˈo oia ia ratou e ua riro te ite o te Atua mai te maramarama o te turama i te hoê Kerisetiano ia haamahora anaˈe oia i to ˈna mafatu no te farii mai i te reira. Te faaanaana nei tatou i taua maramarama ra na roto i te pororaa i te parau apî maitai e te faaiteraa i te hoê haerea maitai roa. “I te tahi mau taime, e manaˈo paha outou e eita e maraa ia outou,” o ta ˈna ïa i faˈi. “Ia fa anaˈe mai taua mau manaˈo ra, a turui atu i nia ia Iehova, ‘ia riro te mana rahi maitai ra i te Atua.’” (Korinetia 2, 4:7) Ma te faahiti faahou i te mau parau a Paulo i papaihia i roto i te Korinetia 2, 4:1, ua pii o Taeae Lösch i te feia haapii e: “Eiaha e faarue i ta outou tuhaa taviniraa mitionare. Ia vai anaana noa ta outou hiˈo!”

Ua paraparau maira o Karl Adams, melo no te toroa haapii no Gileada, no nia i te upoo parau anaanatae ra “Teihea o Iehova?” Aita te uiraa e faahiti ra i te parahiraa o te Atua i roto i te reva teitei, teie râ, i te faufaaraa ia hiˈo i te manaˈo o Iehova e te mau faaiteraa o ta ˈna aratairaa. “I roto i te hepohepo,” o ta ˈna ïa i parau, “e nehenehe atoa e moehia i te hoê taata i tavini maoro ia Iehova, i te reira.” (Ioba 35:10) E i to tatou nei tau ïa? I te matahiti 1942, ua hinaaro te nunaa o te Atua i te aratairaa. Ua hope anei te ohipa pororaa, aore ra e ohipa faahou anei te tia ia rave? Eaha te hinaaro o Iehova no to ˈna nunaa? A haapii noa ˈi ratou i te Parau a te Atua, ua maramarama maira te pahonoraa. “Hou a hope ai taua matahiti ra [1942],” o ta Taeae Adams ïa i parau, “ua opuahia e haamau i te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower.” Papu maitai e ua haamaitai o Iehova i te ohipa a te mau mitionare i tonohia e taua haapiiraa ra.

O Mark Noumair, te piti o te orometua haapii, tei paraparau i muri iho. I roto i ta ˈna oreroraa parau ra “Nafea outou ia faaohipa i ta outou taleni?,” ua faaitoito oia i te feia haapii ia faaohipa i te haapiiraa ta ratou i fanaˈo i Gileada ia tae anaˈe ratou i roto i ta ratou mau tuhaa taviniraa apî. “A haere e farerei ia vetahi ê,” o ta ˈna ïa i parau. “A anaanatae atu ia ratou. A tapitapi i te haapii i te mau peu o te fenua, to ˈna aamu, e te mau mea arearea na te taata. Ia oioi outou i te haapii i te reo, e mea ohie aˈe ïa no outou.”

Te oaoa nei te feia haapii itoito i roto i te taviniraa

Taa ê noa ˈtu i te tutava i te faaineine i ta ratou mau haapiiraa a vai ai ratou i Gileada, ua tonohia te feia haapii i roto 11 amuiraa no reira. I te mau hopea hebedoma, ua apiti ratou ma te itoito i roto i te ohipa pororaa. Ua ani o Wallace Liverance no te toroa haapii no Gileada i e rave rahi o ratou ia faatia i te tahi mau tupuraa ta ratou i farerei, i mua i te feia i tae mai. Ua itehia to ratou oaoa a faatia ˈi ratou i te mau tupuraa ta ratou i farerei i roto i te pororaa na te mau fare toa rahi, te mau vairaa pereoo, te tuhaa fenua tapihoo, na te aroâ, e na te mau fare. Ua imi na vetahi o ratou i te mau ravea no te farerei i te mau taata e paraparau i te mau reo ěê, i noho e i rave i te ohipa i roto i te tuhaa fenua a ta ratou amuiraa. Ua haamata e ua faatere te mau melo o te 103raa o te pǔpǔ, hoê ahuru aˈe haapiiraa Bibilia i te fare o te taata i te roaraa o ta ratou haapiiraa e pae avaˈe.

Te tufa ra te feia e mea maoro i roto i te taviniraa mitionare i te mau taviri no te manuïa

I muri aˈe i teie tuhaa oaoa o te porotarama, ua ani o Patrick Lafranca e o William Van de Wall i e hitu melo o te Tomite a te Amaa ia faaite mai i te mau haapiiraa ta ratou i huti mai i roto i ta ratou ohipa mitionare no te tauturu i te pǔpǔ. Ua faaitoito ratou i te feia faatuitehia ia manaˈo e no ǒ mai ta ratou tuhaa taviniraa mitionare ia Iehova ra, e ia opua maite i te tapea i te reira. Ua paraparau mai ratou no nia i te mau ohipa maitatai ta te mau mitionare i haapiihia i Gileada i rave i roto i te taviniraa i te tahi atu mau fenua.

Na te aha i tauturu i teie mau melo o te Tomite a te Amaa, ia tavini e mau ahuru matahiti te maoro ei mau mitionare oaoa e te hotu? Ua ohipa amui ratou e te mau taeae i reira ratou i te tonoraahia e ua haapii mai i te mau mea no ǒ mai ia ratou ra. Ua tutava ratou i te haapii i te reo i to ratou iho tapaeraa ˈtu i ta ratou mau tuhaa taviniraa. Ua haapii ratou i te faaau ohie noa e i te faatano atu i te mau peu o te fenua. Ua faaite o Charles Eisenhower, taeae faatuitehia o te pǔpǔ matamua no Gileada e e mitionare e 54 matahiti te maoro, e pae “taviri” ta te mau mitionare manuïa i ite: (1) Te haapii-tamau-raa i te Bibilia, (2) te haapiiraa i te reo, (3) te faaitoitoraa i roto i te taviniraa, (4) te tapiraa i te hau i roto i te fare mitionare, e (5) te pure-tamau-raa ia Iehova. Ua putapû te feia haapii eiaha noa i te mau aˈoraa maitatai tei noaa mai ia ratou, i te oaoa atoa râ o teie mau mitionare aravihi i roto i te taviniraa a Iehova. Mai ta Armando e o Lupe e parau ra, “e mea oaoa ratou ia faatia anaˈe ratou i to ratou oraraa.”

I muri aˈe i te mau uiuiraa, hoê oreroraa parau e toe ra. Ua maiti o Albert Schroeder, melo no te Tino Aratai, i te upoo parau ra “Te faaite ra te tiaauraa haapao maitai a te Parau a te Atua i te mau taoˈa faufaa rahi o te parau mau.” I te mea e o te Bibilia te buka matamua a te Haapiiraa no Gileada, ua anaanatae te feia haapii i ta ˈna e vauvau mai. Ua faaite maira o Taeae Schroeder e i te haamataraa te ohipa i nia i te Tatararaa a te Ao Apî o te mau Papai Moˈa e 50 matahiti i teie nei, aita te mau melo faatavaihia o te Tomite Huriraa i te Bibilia a te Ao Apî, i imi i te farii maitai o te taata, ua turui atu râ ratou i nia i te aratairaa a te varua moˈa. (Ieremia 17:5-8) Aita râ i maoro aˈenei, ua farii vetahi feia mana i te faito teitei o te Tatararaa a te Ao Apî. Teie ta te hoê taata tuatapapa i papai i te Taiete: “E ite oioi noa vau e papai maitai roa tera, e ua rave ta outou ‘Tomite Huriraa i te Bibilia a te Ao Apî’ i te hoê ohipa maitai roa.”

I muri aˈe i teie oreroraa parau, ua horoahia i te feia haapii ta ratou mau parau tuite, e ua faaitehia e ihea ratou e tonohia ˈi i mua i te feia i tae mai. E taime putapû mau no te mau melo o te pǔpǔ. A taio ai te hoê tia o te pǔpǔ i te hoê rata haamauruururaa, e rave rahi tei putapû e ua tahe to ratou roimata. Ua faaineine vetahi feia haapii ia ratou no te ohipa mitionare e rave rahi matahiti te maoro. I to vetahi iteraa e e faaterehia te haapiiraa no Gileada na roto i te reo Beretane, ua haere ratou i roto i te mau amuiraa reo Beretane no te haamaitai i to ratou ite i te reo. Ua haere vetahi i te mau vahi i hinaaro-rahi-hia te mau pionie, i to ratou fenua anei aore ra na te ara. Area te tahi atu ra, ua faaineine ïa na roto i te taioraa i te mau faatiaraa, te raveraa i te mau maimiraa, aore ra te mataitai-pinepine-raa i te ripene video a te Taiete oia hoi Jusquˈaux extrémités de la terre.

Ua maere roa o Will raua o Patsy, tei faahitihia i te omuaraa, i te anaanatae rahi tei fanaˈohia e te feia haapii. “Ua tauahi mai te mau taata, o tei ore i matau ia mâua, e ua pata ia mâua i te hohoˈa. Ua aroha rima mai te hoê melo o te Tino Aratai e ua na ô mai e, ‘Te oaoa nei matou ia outou!’” Papu maitai, ua poihere-maitai-hia te feia haapii o te 103raa o te pǔpǔ. Ua haapii-maitai-hia ratou. Na roto i te haapiiraa ta ratou i fanaˈo i Gileada, e nehenehe ïa ratou ei feia haapii manuïa e riro mai ei mau mitionare manuïa.

[Tumu parau tarenihia i te api 22]

Numera no nia i te pǔpǔ

Rahiraa fenua i tiahia mai: 9

Rahiraa fenua e terehia ˈtu: 18 Rahiraa feia haapii: 48

Rahiraa feia faaipoipo: 24

Faito matahiti au noa: 33

Faito matahiti au noa i roto i te parau mau: 16

Faito matahiti au noa i roto i te taviniraa taime taatoa: 12

[Hohoˈa i te api 23]

103raa o te pǔpǔ faatuitehia a te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower

I roto i te tabula i muri nei, ua numerahia te mau anairaa taata mai mua mai e haere atu ai i muri, e ua tapaohia te mau iˈoa na te pae aui mai e haere atu ai i te pae atau no te anairaa taitahi.

(1) Bunn, A.; Dahlstedt, M.; Campaña, Z.; Boyacioglu, R.; Ogando, G.; Nikonchuk, T.; Melvin, S. (2) May, M.; Mapula, M.; Lwin, J.; Hietamaa, D.; Hernandez, C.; Boyacioglu, N.; Sturm, A.; Melvin, K. (3) Thom, J.; Mapula, E.; Nault, M.; Teasdale, P.; Wright, P.; Pérez, L.; Shenefelt, M.; Pak, H. (4) Murphy, M.; Campaña, J.; Stewart, S.; Cereda, M.; Reed, M.; Pérez, A.; Teasdale, W.; Pak, J. (5) Stewart, D.; Wright, A.; Cereda, P.; Nikonchuk, F.; Reed, J.; Hietamaa, K.; Ogando, C.; Shenefelt, R. (6) Murphy, T.; Hernandez, J.; Nault, M.; Bunn, B.; Thom, R.; Dahlstedt, T.; Lwin, Z.; May, R.; Sturm, A.

[Hohoˈa i te api 24]

E haere tatou ihea?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono