VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/11 api 5-7
  • Te hoê ao parau-tia, e ere i te moemoeâ!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê ao parau-tia, e ere i te moemoeâ!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • No te aha te taata i ore ai i manuïa?
  • E tupu mau â te hoê ao parau-tia—Nafea?
  • Te oraraa i roto i te hoê ao parau-tia
  • E mea au na Iehova te parau-tia
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • E itehia anei te parau-tia na te ao nei?
    Tumu parau rau
  • Mea tia ore anei te Atua?
    A faafatata ˈtu ia Iehova
  • E parau-tia anaˈe te mau haerea o Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/11 api 5-7

Te hoê ao parau-tia, e ere i te moemoeâ!

“O TE parau-tia te tapitapiraa rahi roa ˈˈe o te taata i nia i te fenua nei,” o ta te tia hau Marite ïa o Daniel Webster i parau. E te na ô ra te Bibilia e: “E mea au hoi na Iehova te parau-tia.” (Salamo 37:28) I te mea e ua hamanihia raua ia au i te hohoˈa o te Atua, ua fanaˈo te tane e te vahine matamua i te mau ateributi o te Atua, oia atoa hoi i te hiaai i te parau-tia.—Genese 1:26, 27.

Te faahiti atoa ra te mau Papai i te parau no ‘te [feia o te mau nunaa], aita a ratou e ture, te rave nei râ ratou [no to ratou huru natura] i ta te ture.’ “Ua faaite hua hoi ratou i ta te ture i papaihia i roto i to ratou ra aau, te faaite ra hoi to ratou [haava manaˈo], e to ratou manaˈo te pari ra, e te faatia ra, ratou ratou iho.” (Roma 2:14, 15; MN) Oia mau, ua tuuhia mai te haava manaˈo i roto i te taata—oia hoi te iteraa i roto ia ratou iho i te maitai e te ino. Papu maitai, tei roto iho â te hiaai i te parau-tia i te taata.

Ua taaihia te hiaai i te parau-tia e te maimiraa te taata i te oaoa, inaha, te na ô ra te Salamo 106:3 e: “E ao to te feia i haapao i te parau au; tei tamau maite i te parau-tia, eita e faaea.” No te aha râ te taata i ore ai i manuïa i te faatupu i te hoê ao parau-tia?

No te aha te taata i ore ai i manuïa?

Te tahi tumu matamua i ore ai te taata i manuïa i te haamau i te hoê ao parau-tia, o te porao ïa ta to tatou nau metua matamua, o Adamu raua o Eva, i horoa mai na tatou. Te faataa ra te Bibilia e: “No te taata hoê ra i ô mai ai te [hara] i te ao nei, e no te [hara] hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12; MN) O te hara ïa taua porao ra. Noa ˈtu e ua poietehia raua ma te hapa ore, ua faaoti o Adamu raua o Eva e orure atu i te Atua, riro mai nei raua ei feia hara. (Genese 2:16, 17; 3:1-6) No te reira, ua horoa mai raua na ta raua mau tamarii i te mau hinaaro rave hara iino.

E ere anei te mau huru mai te nounou e te hiˈo ino ia vetahi ê, i te hotu no te mau hinaaro rave hara? E aita anei taua mau huru ra e faatupu ra i te mau ohipa parau-tia ore na te ao nei? Inaha, o te nounou te tumu o te mau faainoraa e ravehia ra ma te opua-mau-hia i nia i te natura e o te mau haafifiraa i te pae faanavairaa faufaa! O te hiˈo ino ia vetahi ê te tumu o te mau aroraa i rotopu i te mau opu fetii e o te ohipa pae tahi i nia i te feia nunaa ê. Te turai atoa nei teie mau huru i te taata ia eiâ, ia haavare, e ia rave i te mau ohipa o te haamauiui ia vetahi ê.

Noa ˈtu te mau tutavaraa maitatai roa ˈˈe no te rave i te parau-tia e i te maitai, e pinepine i te ore e manuïa no to tatou mau hinaaro rave hara. Ua faˈi te aposetolo Paulo iho e: “O te maitai hoi ta ˈu i hinaaro ra, aore ïa vau i rave: area te ino hinaaro-ore-hia e au ra, o ta ˈu ïa e rave nei.” E i muri iho, ua faataa mai oia i ta ˈna aroraa: “Te oaoa nei hoi au i te ture a te Atua, i te haapaoraa i te taata i roto ra; te ite nei râ vau i te tahi ture i roto i tau tino nei, i te mârôraa mai i te ture i roto i tau aau nei, e te faariroraa ia ˈu ei tîtî na te ture ino i roto i tau tino nei.” (Roma 7:19-23) Oia atoa, te ite nei tatou i te hoê â patoiraa i teie mahana. No reira te mau ohipa parau-tia ore e tupu pinepine ai.

O te huru faatereraa atoa a te taata te tumu i parare ai te parau-tia ore na te ao nei. I roto i te mau fenua atoa, te vai ra te mau ture e te feia e haa nei ia aurarohia teie mau ture. E te vai atoa ra te mau haava e te mau tiribuna. Papu maitai e ua tamata vetahi mau taata aau tia i te turu i te mau tiaraa taata e ua tutava ratou ia fanaˈo te taatoaraa i te parau-tia ma te pae tahi ore. Noa ˈtu râ, aita te rahiraa o ta ratou mau tutavaraa i manuïa. No te aha? Ei faahiˈoraa i te mau tumu e rave rau i amuihia i roto i to ratou manuïa-ore-raa, te faahiti ra te Ieremia 10:23 e: “Ua ite hoi au, e Iehova, e ere tei te taata iho to ˈna haerea; e ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa.” I te mea e ua atea ê oia i te Atua, eita ta te taata e nehenehe e haamau i te hoê ao titiaifaro e te parau-tia.—Maseli 14:12; Koheleta 8:9.

Te hoê haafifiraa rahi i te mau tutavaraa a te taata no te patu i te hoê ao parau-tia, o te Diabolo ïa o Satani. Te haapapu maitai ra te Bibilia e, o te melahi orure hau ra o Satani te “taparahi taata” e te “haavare” matamua e “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.” (Ioane 8:44; Ioane 1, 5:19) Te haapapu ra te aposetolo Paulo e o oia “te atua o teie nei ao.” (Korinetia 2, 4:3, 4) I te mea e mea riri roa na Satani i te parau-tia, te imi nei oia i te mau ravea atoa no te faaitoito i te ino. A faatere noa ˈi oia i teie nei ao, e faatîtî noa te mau huru ohipa parau-tia ore atoa e to ratou mau faahopearaa iino, i te huitaata nei.

Te auraa anei ïa e eita roa te parau-tia ore e nehenehe e araihia i roto i te totaiete taata nei? Ua riro anei te hoê ao parau-tia ei moemoeâ o te ore roa ˈtu e tupu?

E tupu mau â te hoê ao parau-tia—Nafea?

Ia tupu mau â te hoê ao parau-tia, e tia i te huitaata nei ia fariu atu i nia i te pu o te nehenehe e faaore roa i te mau tumu o te parau-tia ore. O vai râ te nehenehe e tumâ roa i te hara e e haamou ia Satani e i ta ˈna faatereraa? Papu maitai, aita hoê taata aore ra hoê faanahoraa taata o te nehenehe e rave i teie nei ohipa hau aˈe i te fifi. O te Atua anaˈe ra o Iehova te nehenehe! Te na ô ra te Bibilia no nia ia ˈna e: “Oia te Mato, o tei tia roa ta ˈna ohipa ra; o tei au atoa to ˈna ra mau haerea; e Atua parau mau, e te ino ore ra; e parau-tia ta ˈna e te titiaifaro!” (Deuteronomi 32:4) ‘E mea au na Iehova te parau-tia,’ no reira, te hinaaro nei oia e ia fanaˈo te huitaata nei i te oraraa i roto i te hoê ao parau-tia.—Salamo 37:28.

No nia i te faanahoraa a te Atua no te faatupu i te hoê ao parau-tia, teie ta te aposetolo Petero i papai: “Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.” (Petero 2, 3:13) Teie “raˈi apî,” e ere ïa i te raˈi materia. Ua hamani hoi te Atua i te raˈi materia ma te tia roa, e te faahanahana nei te raˈi ia ˈna. (Salamo 8:3; 19:1, 2) “Te raˈi apî,” o te hoê ïa faatereraa apî i nia i te fenua nei. Teie “raˈi” e vai nei i teie taime, o te mau faatereraa taata ïa. Fatata roa, i te tamaˈi a te Atua ra i Aramagedo, e monohia teie raˈi e “te raˈi apî”—oia, to ˈna Basileia, aore ra ta ˈna faatereraa, i nia i te raˈi. (Apokalupo 16:14-16) O Iesu Mesia te Arii o taua Basileia ra. E faaore roa oia i te faatereraa taata e a muri noa ˈtu, e na teie faatereraa e mana mai e a muri noa ˈtu.—Daniela 2:44.

Eaha ïa “te fenua apî”? E ere oia i te hoê palaneta apî, no te mea ua hamani te Atua i te fenua ma te tia roa ei nohoraa no te huitaata nei, e ua opua oia e ia vai te fenua e a muri noa ˈtu. (Salamo 104:5) “Te fenua apî,” o te hoê ïa totaiete taata apî. (Genese 11:1; Salamo 96:1) “Te fenua” e haamouhia, o te mau taata ïa o tei riro ei tuhaa no teie faanahoraa ino o te mau mea. (Petero 2, 3:7) “Te fenua apî” o te mono mai ia ratou, o te mau tavini mau ïa a te Atua, o te riri nei i te ino e o te here nei i te titiaifaro e te parau-tia. (Salamo 37:10, 11) Oia, e mou roa te ao a Satani.

Eaha râ te roohia ˈtu i nia ia Satani? Ua tohu te aposetolo Ioane e: “Ua haru ihora oia [te Mesia ra o Iesu] i te teni ra, i taua ophi tahito ra, oia hoi te diabolo ra, o Satani, ua ruuruu ihora ia ˈna e ia hoê tausani i te matahiti. Ua huri atura ia ˈna i raro i te abuso ra, ua opani atura i te opani ia ˈna, tuu ihora i te tapao i nia ihora, ia ore oia ia haavare faahou i te mau fenua.” (Apokalupo 20:1-3) E au te mana o Satani tei ruuruuhia, i nia i te huitaata nei i to te hoê mau auri i roto i te hoê apoo hohonu. Auê ïa tiamâraa no te huitaata nei e, e omuaraa noa ïa no te ao parau-tia a muri aˈe! E i te hopea o na tausani matahiti, e haamou-roa-hia o Satani e aita faahou.—Apokalupo 20:7-10.

E te hara ïa no ǒ mai ia Adamu ra? Ua horoa ê na mai o Iehova i te niu no te tumâraa i te hara. ‘Ua haere mai te Tamaiti a te taata nei [o Iesu Mesia] . . . ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.’ (Mataio 20:28) Te auraa o te taˈo ra “hoo,” o te taoˈa ïa e titauhia no te faatiamâraa mai i te feia tapeahia. Ua aufau o Iesu i tei titauhia, oia hoi to ˈna ora taata tia roa, ei hoo no te faaora mai i te huitaata nei.—Korinetia 2, 5:14; Petero 1, 1:18, 19.

E nehenehe tatou e faufaahia i te tusia o te hoo o Iesu i teie nei iho â. Na roto i te faatupuraa i te faaroo i roto i teie tusia, e nehenehe tatou e fanaˈo i te hoê tiaraa mâ i mua i te Atua. (Ohipa 10:43; Korinetia 1, 6:11) I raro aˈe i te faatereraa a te Basileia o te Atua, na roto i te hoo e nehenehe ai te huitaata nei e tiamâ roa mai i te hara. Te faataa ra te buka hopea o te Bibilia i “te hoê pape ora tahe” taipe no roto mai i te terono o te Atua, e i to ˈna mau pae pape, te vai ra te mau raau ora taipe e te mau rauere “ei faaora ïa i te mau fenua.” (Apokalupo 22:1, 2) Te mea o ta te Bibilia e faahohoˈa ra i ǒ nei, o te faanahoraa faahiahia mau ïa a te Poiete no te faaoraraa i te huitaata nei i te hara na nia i te niu o te tusia o te hoo o Iesu. E faatiamâ roa mai te faaohipa-hua-raa i teie faanahoraa, i te mau taata auraro i te hara e te pohe.

Te oraraa i roto i te hoê ao parau-tia

A feruri na i te huru o te oraraa i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia. E riro te ohipa ino e te haavîraa uˈana ei mau peu no mutaa iho. (Maseli 2:21, 22) E ore roa te parau-tia ore i te pae faanavairaa faufaa. (Salamo 37:6; 72:12, 13; Isaia 65:21-23) E tumâ-roa-hia te mau ohipa pae tahi atoa i te pae totiale, i te pae o te nunaa, e o te mau opu fetii. (Ohipa 10:34, 35) E mou roa te mau tamaˈi e te mau mauhaa tamaˈi. (Salamo 46:9) E mau mirioni taata pohe o te faatia-faahou-hia mai i roto i te hoê ao aita e parau-tia ore faahou. (Ohipa 24:15) E fanaˈo te mau taata atoa i te oraora-maitai-raa tia roa. (Ioba 33:25; Apokalupo 21:3, 4) Te haapapu maira te Bibilia e: “E faaite haere [o Iesu Mesia] i te [“parau-tia,” MN] ra e ia tupu atu.”—Isaia 42:3.

A tiai noa ˈtu ai, e nehenehe noâ tatou e roohia i te ohipa parau-tia ore, tera râ, eiaha tatou e tahoo atu. (Mika 6:8) Noa ˈtu e e tia ia tatou ia faaoromai i te ohipa parau-tia ore, e faaite tatou i te huru feruriraa itoito e tia ˈi. Fatata roa te ao parau-tia i tǎpǔhia mai i te tupu. (Timoteo 2, 3:1-5; Petero 2, 3:11-13) Ua tǎpǔ te Atua Puaihope, e ‘e tupu tei opuahia e ana ra.’ (Isaia 55:10, 11) Teie te taime no te faaineine i te ora ˈtu i roto i te hoê ao parau-tia na roto i te haapiiraa i ta te Atua e titau maira ia tatou.—Ioane 17:3; Timoteo 2, 3:16, 17.

[Hohoˈa i te api 7]

E tumâ-roa-hia te mau ohipa parau-tia ore atoa i roto i te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono