Mau uiraa a te feia taio
Te vai ra anei te Teteratarama (na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua) i roto i te papai Hebera a Mataio i papai-faahou-hia e te taote ati Iuda o te senekele 14 ra, o Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut?
Aita. Teie râ, 19 taime to teie papai a Mataio faaohiparaa i te parau ra hash·Shem’ (papai-pauroa-hia aore ra haapotohia), mai tei faahitihia i te api 13 o Te Pare Tiairaa o te 15 no Atete 1996.
Te auraa o te parau Hebera ra hash·Shem’ oia ïa “te Iˈoa,” e mea papu e ua faaohipahia no te iˈoa o te Atua. Ei hiˈoraa, i roto i te papai a Shem-Tob, te vai ra te hoê haapotoraa o hash·Shem’ i roto i te Mataio 3:3, e irava i reira o Mataio e faahiti ai i te Isaia 40:3. E tano ia faaoti e, ia faahiti anaˈe o Mataio i te hoê irava o te mau Papai Hebera e tei roto te Teteratarama, ua tuu atoa ïa oia i te iˈoa o te Atua i roto i ta ˈna Evanelia. No reira, noa ˈtu e aita te papai Hebera ta Shem-Tob i vauvau, e faaohipa ra i te Teteratarama, ua faaohipa râ oia i te parau ra “te Iˈoa,” mai tei itehia i roto i te Mataio 3:3, e no reira, e tano ïa ia faaohipa i te iˈoa ra “Iehova” i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano.
Ua papai faahou o Shem-Tob i te papai Hebera a Mataio i roto i ta ˈna parau aimârôraa ra ʼEʹven boʹchan. Nohea mai râ taua papai Hebera ra? Te manaˈo nei te Orometua George Howard, o tei maimi rahi i taua tumu parau ra, e “no ǒ mai te papai Hebera a Mataio a Shem-Tob i te tahi tau i rotopu i na senekele matamua e maha o te anotau kerisetiano.”a Eita paha vetahi e farii i teie nei manaˈo.
Te tapao ra o Howard Tane e: “Te vahi huru ê o te buka Hebera a Mataio i amuihia i roto i teie nei papai [a Shem-Tob], o to ˈna ïa mau taa-ê-raa e rave rahi ia faaauhia i te buka Heleni a Mataio i faauruahia.” Ei hiˈoraa, ia au i te papai a Shem-Tob, ua parau o Iesu no nia ia Ioane e: “E parau mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, i ta te vahine i fanau nei aita ˈtu ïa peropheta rahi i itea ia Ioane Bapetizo nei.” Aita râ oia e faahiti ra i te mau parau a Iesu i muri iho: “O tei iti roa râ i te basileia o te ao ra, e rahi ïa ia ˈna.” (Mataio 11:11) Oia atoa, e rave rahi mau taa-ê-raa i roto i te papai na roto i te reo Hebera e vai nei o te mau Papai Hebera, e te huru faatiaraa o teie atoa papai i roto râ i te huriraa Heleni a te Septante. Noa ˈtu e te faˈi nei matou i taua mau taa-ê-raa ra, e nehenehe teie mau papai tahito e faaohipahia no te rave i te hoê tuatapaparaa ma te faaau i te mau reo.
Mai tei faahitihia na, te faahiti ra te papai Mataio a Shem-Tob i te parau ra “te Iˈoa” i te vahi e tano ia tiaturi e ua faaohipa mau â o Mataio i te Teteratarama. No reira, mai te matahiti 1950 mai â, ua faaohipahia te papai a Shem-Tob ei turu no te faaohiparaa i te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e te faahiti-noa-hia nei i roto i Te Tatararaa a te Ao apî o te mau Papai Moˈa—Ma te mau faahororaa (Farani).b
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo atoa i te Mau tuatapaparaa i te Faufaa Apî (Beretane), Buka 43, Numera 1, Tenuare 1997, mau api 58-71.
b Neneihia i te matahiti 1995 e te Association “Les Témoins de Jéhovah” Boulogne-Billancourt, France.