O Ierusalema i te mau tau Bibilia ra—Eaha ta te ihipǎpǎ i faaite mai?
UA RAVEHIA te mau maimiraa ihipǎpǎ rarahi e te anaanatae mau i Ierusalema, mai te matahiti 1967 mai iho â râ. E rave rahi vahi heruraa te nehenehe e mataitaihia i teie nei, no reira, e haere anaˈe na e hiˈo i te tahi o teie nei mau vahi, e ite atu ai tatou e mea nafea te ihipǎpǎ i te tururaa mai i te aamu a te Bibilia.
O Ierusalema i te tau o te Arii ra o Davida
Ia hiˈohia te tuhaa fenua ta te Bibilia e parau ra te Mouˈa Ziona, tei nia i teie aivi te faatiaraahia te Oire tahito o Davida, e mea huˈa roa ïa ia faaauhia i te oire rahi no Ierusalema i teie nei tau. Na roto i te mau heruraa i ravehia i te Oire o Davida i rotopu i te mau matahiti 1978-1985, arataihia e te orometua i pohe aˈenei ra o Yigal Shiloh, ua itehia mai te hoê patu ofai rahi, tei riro ei patu paturu, i te pae hitia o te râ o te aivi.
Ua parau te Orometua Shiloh e eita e ore, o te mau toetoeâ ïa o te hoê faanahoraa tahua ofai rahi i tâpûhia i nia i te aivi, i reira to te mau ati Iebusi (o ratou tei faaea na i reira hou o Davida i haru ai i teie fenua) paturaa i te hoê pare etaeta. Ua faataa mai oia e, e tuhaa te patu ofai tei iteahia mai e ana i nia ˈˈe i teie mau tahua, no te oire auahia apî i faatiahia e Davida i te vahi o te pare etaeta a te mau ati Iebusi. I roto i te Samuela 2, 5:9, te na ôhia ra e: “Parahi ihora Davida i roto i taua pare ra, mairihia ihora te oire o Davida: ua patu ihora hoi Davida i te aua e ati noa ˈˈe, mai Milo mai e i roto ra.”
I pihai iho i teie nei patu, te vai ra te mau uputa o te faanahoraa opereraa pape tahito a te oire, e au ra e no ǒ roa mai vetahi tuhaa i te tau o Davida ra. Ua faatupu te tahi mau parau e faahitihia ra e te Bibilia no nia i te faanahoraa eˈa pape a Ierusalema, i te tahi mau uiraa. Ei hiˈoraa, ua parau atu o Davida i to ˈna mau taata e, “o tei tae na i te eˈa pape, e ua tairi i te ati Iebusi,” e tae atu na ïa oia i te enemi ra. (Samuela 2, 5:8) O ta te raatira o te nuu a Davida ra o Ioaba ïa i rave. Eaha mau na râ teie “eˈa pape”?
Ua faahitihia vetahi atu mau uiraa no nia i te Eˈa tuiroo no Siloama, tei ǒhia paha e te feia iite a te Arii ra o Hezekia i te senekele 8 H.T.T., e te faahitihia ra i roto i Te mau arii 2, 20:20 e te Paraleipomeno 2, 32:30. Nafea na pǔpǔ taata ǒ eˈa toopiti, hoê pǔpǔ i te hoê pae e te tahi pǔpǔ i te tahi atu pae, i te farereiraa? No te aha ratou i maiti ai i te eˈa tioioi, tei roa ˈtu â i te eˈa afaro noa? Mea nafea to ratou neheneheraa e huti i te mataˈi, mai te peu iho â râ e ua faaohipa ratou i te mau lamepa hinu?
Ua horoa mai te hoê vea ihipǎpǎ (Biblical Archaeology Review) i te tahi mau pahonoraa i teie nei mau uiraa. Ia au i te parau a Dan Gill, taata ihifenua i uiuihia no nia i te heruraa: “I raro aˈe mai i te Oire o Davida, te vai ra te tahi mau vaehaa apoopoo natura faanahonaho-maitai-hia parauhia karst. E parau ihifenua teie e faataa ra i te hoê vaehaa o tei apoohia, e mau ana e e mau eˈa to roto i ǒhia e te mau pape na raro i te fenua, o te tahe atu e o te na roto atu i te mau mato. . . . I to matou hiˈopoaraa i te mau ǒraa a te pape i raro i te fenua, i raro aˈe noa mai i te Oire o Davida, ua itea mai ia matou e ua faaaano noa ˈtu â te taata ma te aravihi, i te mau eˈa (karst) i ǒhia e te natura e te mau apoo hutiraa pape o tei amuihia mai i roto i te mau faanahoraa opereraa pape.”
E tauturu te reira ia tatou ia papu e mea nafea te Eˈa no Siloama i te ǒraahia. Peneiaˈe ua apeehia te mau tipuupuuraa o te hoê eˈa natura i raro i te aivi. Peneiaˈe ua ǒ na pǔpǔ feia ǒ i na pae e piti, i te hoê eˈa no te hoê noa taime, na roto i te tâpûraa i te mau ana i vai aˈena na. I muri iho, ua ǒhia te hoê eˈa faatitapou ia nehenehe te pape e tahe, mai te pihaa no Gihona mai e tae atu i te Pape no Siloama, tei vai na paha i roto mai i te mau patu o te oire. E ohipa aravihi faahiahia mau te reira inaha, te taa-ê-raa o te teitei i rotopu i na hiti e piti, e 32 tenetimetera anaˈe ïa, noa ˈtu e e 533 metera te eˈa i te roa.
Mai mutaa ihora mai â, ua farii te mau aivanaa e, o te pihaa no Gihona te puna matamua no reira mai te pape a te oire tahito ra. Tei rapaeau atu oia i te mau patu o te oire, e mea fatata atoa râ ia nehenehe e ǒhia te hoê eˈa e te hoê apoo hutiraa pape 11 metera te hohonu, ia nehenehe te huiraatira e huti mai i te pape ma te ore e haere i rapaeau i te mau patu paruru. Ua piihia teie vahi hutiraa pape te Apoo pape a Warren, tei mairihia i te iˈoa o Charles Warren, na ˈna hoi i itea mai i teie faanahoraa i te matahiti 1867 ra. Tera râ, anafea te ǒraahia te eˈa pape e te apoo hutiraa pape? Ua vai na anei te reira i te tau o Davida ra? Tera anei te eˈa pape ta Ioaba i faaohipa? Te pahono ra o Dan Gill e: “No te haapapu ahiri e e ana pape natura anei te Apoo pape a Warren, ua hiˈopoa matou i te hoê apaapa o te paa puˈa no roto mai i to ˈna mau pǎpai taratara e ua imi matou e te vai ra anei i roto, te taoˈa parauhia carbone-14. Aita hoê aˈe, e tapao faaite ïa e ua hau atu teie paa i te 40 000 matahiti te tahito: E tapao haapapuraa maramarama maitai ïa e e ere na te taata i ǒ i teie nei apoo hutiraa pape.”
E mau toetoeâ no te tau mai o Hezekia ra
Ua ora te Arii ra o Hezekia i te tau a haru ai te nunaa o Asura i te mau mea atoa i nia i to ˈna eˈa. I te onoraa o te matahiti o ta ˈna faatereraa to Asura haruraa ia Samaria, te oire pu o te basileia o na opu hoê ahuru. E vau matahiti i muri iho (732 H.T.T.), ua hoˈi faahou maira to Asura, ma te haamǎtaˈu ia Iuda e ia Ierusalema. Te faataa ra te Paraleipomeno 2, 32:1-8 i te ravea parururaa a Hezekia. Te vai ra anei te tahi mau tapao haapapuraa i toe mai no taua anotau ra?
E, te vai ra, inaha i te matahiti 1969 ra, ua itea mai i te Orometua ra o Nahman Avigad i te tahi mau toetoeâ no taua anotau ra. Ua faaite mai te mau heruraa fenua i te hoê tuhaa o te hoê patu rahi, e 40 metera te roa o te tuhaa matamua, e 7 metera te aano, e, ia au i te tahi mau numeraraa, e 8 metera te teitei. Ua tia te hoê pae o te patu i nia i te mato, e te tahi pae ra, i nia i te mau fare apî i vavahihia na. Na vai i faatia i teie patu e anafea râ? “Ua tauturu e piti irava o te Bibilia ia Avigad Tane ia haapapu i te tau e te tumu i faatiahia ˈi te patu,” o ta te hoê vea ihipǎpǎ ïa e faaite ra. Te na ô ra teie mau irava e: “Ua faaitoito ihora hoi oia, e ua patu faahou i te patu i marua i raro ra, e ua faatia i te pare i nia, e te tahi patu ê â no rapae au.” (Paraleipomeno 2, 32:5) “E vavahi hoi outou i te mau fare ei faaetaeta i te patu.” (Isaia 22:10) I teie nei tau, e nehenehe te feia mataitai e ite i te hoê tuhaa o teie Patu Aano i roto i te Tuhaa oire ati Iuda o te Oire Tahito.
Ua faaite atoa mai te tahi atu mau heruraa e, e mea rahi aˈe o Ierusalema i taua anotau ra i tei manaˈohia na, peneiaˈe no te haere-rahi-raa mai te feia i horo ê i te basileia no apatoerau i muri aˈe i te haruraahia e to Asura. Ua numera te Orometua ra o Shiloh e, ua tapoˈi te oire ati Iebusi i te hoê fenua peneiaˈe e 6 tâ. I te tau o Solomona, ua naeahia 16 tâ. I te tau o te Arii ra o Hezekia, e 300 matahiti i muri aˈe, ua rahi roa te vahi faaetaetahia o te oire i nia i te 60 tâ.
Te mau menema no te tau o te Hiero Matamua
Ua horoa atoa mai te mau menema no te tau mai o te Hiero Matamua, oia hoi hou o Babulonia i haamou ai ia Ierusalema i te matahiti 607 H.T.T., i te tahi atu mau haamaramaramaraa. E mau ohipa faahiahia roa tei iteahia mai i te taime a heruhia ˈi te mau ana hunaraa i nia i te mau pae mouˈa o te Peho no Hinoma i te mau matahiti 1979/1980 ra. “I roto i te aamu taatoa o te mau maimiraa ihipǎpǎ i ravehia i Ierusalema, teie te hoê o te tahi rii noa mau vahi tanuraa o te Hiero Matamua i iteahia mai e te vai noa râ i roto, ta ˈna mau tauihaa atoa. Ua hau atu ïa i te hoê tausani tauihaa,” o ta te taata ihipǎpǎ ra o Gabriel Barkay ïa e parau ra. Te na ô râ oia e: “Te fa faahiahia roa ˈˈe no te hoê taata ihipǎpǎ e heru ra i te fenua Iseraela, i Ierusalema iho â râ, o te iteraa mai ïa i te tahi papairaa.” E piti otaro iti ario tei iteahia mai, e eaha to nia iho?
Te faataa ra o Barkay Tane e: “I to ˈu iteraa ˈtu i te otaro ario viri-ore-hia, e i to ˈu tuuraa ˈtu i raro aˈe i te hiˈo faararahi, ua ite atura vau e ua î roa te otaro nei i te tahi mau reta rii, tei nanaˈohia e te hoê taoˈa ooi maitai, i nia iho i te hoê api ario rairai roa e te parari ohie noa. . . . Ua ite-papu-hia te Iˈoa o te Atua i nia i taua papairaa ra, oia hoi na reta Hebera e maha i papaihia na roto i te huru papairaa Hebera tahito, oia hoi yod-he-waw-he.” I roto i te tahi atu buka, ua parau â o Barkay Tane e: “Ua maere roa matou i te mea e ua nanaˈohia i nia i na otaro ario toopiti, te mau parau haamaitairaa fatata hoê â huru e te Haamaitairaa Autahuˈa a te Bibilia.” (Numera 6:24-26) A tahi ra ïa te iˈoa o Iehova a iteahia ˈi i nia i te hoê papairaa i heruhia mai i Ierusalema.
Mea nafea to te mau aivanaa taioraa i te tau o teie mau otaro ario? A tahi roa, na roto ïa i te tahi atu pueraa tauihaa ihipǎpǎ no reira atoa. Hau atu i te 300 tauihaa potera e nehenehe e papuhia te tau, tei iteahia mai i roto i taua vahi tanuraa ra, no ǒ mai ïa i te mau senekele 7 e te 6 H.T.T. Ia faaauhia te papairaa i nia i te otaro, i te tahi atu papairaa i itehia mai te tau, no ǒ mai ïa i te hoê â tau. Te faaiteitehia nei teie mau otaro i te Fare vairaa tauihaa tahito no Iseraela i Ierusalema.
Te haamouraahia o Ierusalema i te matahiti 607 H.T.T.
Te faahiti ra te Bibilia i te haamouraahia o Ierusalema i te matahiti 607 H.T.T. i roto i Te mau arii 2, pene 25, te Paraleipomeno 2, pene 36, e te Ieremia pene 39, e te faatiahia ra i to te nuu a Nebukanesa taninaraa i te oire i te auahi. Ua haapapu mai anei te mau heruraa i ravehia iho nei i teie faatiaraa a te aamu? Ia au i te Orometua ra o Yigal Shiloh, “ua turuhia mai te haapapuraa [o te haamouraa a to Babulonia] i roto i te Bibilia . . . na roto i te mau haapapuraa feaa ore i te pae ihipǎpǎ; te haamou-roa-raahia te mau fare e rave rau, e te tahi ati auahi o tei haapaapaa roa i te mau tuhaa raau o te mau fare.” Te na ô faahou ra oia e: “Ua iteahia mai te mau tapao o teie haamouraa i roto i te mau heruraa tataitahi i ravehia i Ierusalema.”
E nehenehe te feia mataitai e ite i te mau toetoeâ o teie haamouraa i tupu na hau atu i te 2 500 matahiti i teie nei. Te Pare Iseraela, te Piha Paapaa, e te Fare Titiro Araea, e mau iˈoa anaˈe ïa o te mau vahi heruraa ihipǎpǎ tuiroo i faahereherehia e i faatiahia ia mataitai. Te faataa poto ra na feia ihipǎpǎ ra o Jane M. Cahill e o David Tarler i roto i te buka ra Ua faaitehia mai o Ierusalema tahito (Beretane) e: “Te ite-papu-hia ra te haamouraa rahi a to Babulonia ia Ierusalema, eiaha noa na roto i te mau meumeuraa toetoeâ paapaa i heruhia mai i roto i te mau fare mai te Piha Paapaa e te Fare Titiro Araea, i roto atoa râ i te mau ofaifai o te mau fare i parari i itehia mai e tapoˈi ra i te pae mouˈa hitia o te râ. Te turu ra te mau faatiaraa a te Bibilia no nia i te haamouraahia te oire . . . i te mau haapapuraa i te pae ihipǎpǎ.”
Oia mau, ua haapapuhia mai te aamu a te Bibilia no nia ia Ierusalema, mai te tau mai â o Davida e tae roa mai i to ˈna haamouraahia i te matahiti 607 H.T.T., na roto e rave rahi ravea, e te mau heruraa ihipǎpǎ i ravehia i roto i na matahiti e 25 i mairi aˈenei. Tera râ, eaha ïa no nia ia Ierusalema i te senekele matamua ra o to tatou tau?
O Ierusalema i to Iesu ra tau
Na te mau heruraa, te Bibilia, te taata tuatapapa aamu ati Iuda o te senekele matamua ra o Iosepha, e te tahi atu mau tuhaa, i tauturu i te mau aivanaa ia noaa mai te hohoˈa o Ierusalema i te tau o Iesu ra, hou to Roma i haamou ai i teie nei oire i te matahiti 70 T.T. Te faatanotano-noa-hia nei te hoê hohoˈa, e faaiteitehia ra i muri mai i te hoê hotela rahi no Ierusalema, ia au i ta te mau heruraa apî e faaite noa mai nei. Te tuhaa faufaa roa ˈˈe o te oire, o te Mouˈa ïa o te Hiero, ta Heroda i tataipiti te rahi, ia faaauhia i te tau o Solomona ra. O te mahora rahi roa ˈˈe ïa i hamanihia e te taata i te tau o te ao tahito ra, fatata e 480 metera i nia i te 280 metera. Ua naeahia te teiaha o te tahi mau ofai paturaa i te 50 tane, hoê atoa tei fatata roa i te 400 tane e “aore i naeahia to ˈna rahi i te tahi atu vahi o te ao tahito ra,” ia au ïa i te hoê aivanaa.
Eita e maerehia i to te tahi mau taata hitimahutaraa i to ratou faarooraa ia Iesu i te parauraa e: “A vavahi na i teie nei hiero, e ua rui toru anaˈe, ua tia faahou ïa ia ˈu.” Ua manaˈo hoi ratou e te parau ra o ˈna no te hiero rahi, tera râ, o ‘tana tino te hiero’ ta ˈna e parau ra. No reira ratou i parau atu ai e: “E maha ahururaa e ono tiahapa te matahiti i te faatiaraa i teie nei hiero; e tia faahou anei ia oe i te rui toru?” (Ioane 2:19-21) Auaa te mau heruraa i ravehia na te hiti o te Mouˈa o te Hiero, e nehenehe te feia mataitai e ite i teie nei i te tahi mau tuhaa o te mau patu e te tahi atu mau paturaa no te tau mai â o Iesu, e e nehenehe atoa ratou e taahi i nia i te mau eˈa o ta ˈna paha i taahi na i te mau uputa i te pae apatoa o te hiero.
Aita i atea ˈtu i te patu i te pae apatoa o te Mouˈa o te Hiero, i te Tuhaa oire ati Iuda o te Oire Tahito, te vai ra e piti vahi heruraa i tataˈi-maitai-hia, no ǒ mai i te senekele matamua ra o to tatou tau, oia hoi te Fare Paapaa e te mau Fare a Heroda. I muri aˈe i te iteraahia mai te Fare Paapaa, ua papai te taata ihipǎpǎ ra o Nahman Avigad e: “Ua papu-maitai-hia ˈtura e, ua taninahia teie nei patu na to Roma i te matahiti 70 T.T., i te taime a haamouhia ˈi o Ierusalema. A tahi ra i roto i te aamu o te mau heruraa i ravehia i roto i teie nei oire, i iteahia ˈi te mau haapapuraa maramarama maitai i te pae ihipǎpǎ e ua tutuihia te oire i te auahi.”—A hiˈo i te mau hohoˈa i te api 12.
Te haamaramarama atoa maira te tahi o teie nei mau ohipa i itehia mai, i te tahi mau tupuraa o te oraraa o Iesu. Ua faatiahia te mau fare i te pae piihia te Oire no Nia, i reira te feia moni no Ierusalema e faaea ˈi, e tae noa ˈtu te mau tahuˈa rarahi. Ua iteahia mai e rave rahi vahi hopuraa no te mau peu tamâraa, i roto i te mau fare. Te na ô ra te hoê aivanaa e: “Te haapapu ra te mau rahiraa vahi hopuraa, e ua haapao-etaeta-hia na te mau ture no nia i te peu tamâraa i ravehia na e te feia e faaea na i te Oire no Nia, i te anotau o te Piti o te Hiero. (Ua papaihia teie mau ture i roto i te Mishna, e faataa ra hoê ahuru pene no te vauvau huˈahuˈa i te mikveh [vahi hopuraa].)” Te tauturu ra teie haamaramaramaraa ia tatou ia papu i te auraa o te mau parau a Iesu no nia i teie mau peu tamâraa a te mau Pharisea e a te mau papai parau.—Mataio 15:1-20; Mareko 7:1-15.
Te vahi maere, e rave rahi farii ofai tei ite-atoa-hia mai i Ierusalema. Te tapao ra o Nahman Avigad e: “No te aha teie rahiraa [farii ofai] i fa taue mai ai i roto i te mau utuafare no Ierusalema? Tei roto te pahonoraa i te halakhah, oia hoi te mau ture ati Iuda no nia i te mau peu tamâraa. Te faaite maira te Mishna e, tei rotopu te mau farii ofai i te mau tauihaa e ere i te mea viivii . . . Eita hoi te ofai e nehenehe e haaviiviihia i te pae faaroo.” Te manaˈohia ra e te reira paha te tumu no reira te pape ta Iesu i taui ei uaina i tuuhia ˈi i roto i te mau farii ofai, eiaha râ i roto i te mau farii repo.—Levitiko 11:33; Ioane 2:6.
Ia haere outou e mataitai i te Fare vairaa tauihaa tahito no Iseraela, e ite atu outou e piti farii ivi huru taa ê rii. Te faataa ra te vea ihipǎpǎ i faahitihia na (Biblical Archaeology Review) e: “E faaohipahia na te mau farii ivi, a tahi roa i te area o na matahiti hoê hanere hou te haamouraahia o Ierusalema na to Roma i te matahiti 70 T.T. . . . E tuuhia na te tino pohe i roto i te hoê apoo i ǒhia i roto i te pǎpai o te hoê apoo hunaraa; e ia pê anaˈe te iˈo, e haaputuhia mai na te mau ivi e e tuuhia na i roto i te hoê farii ivi—e farii puˈa faaunaunahia ïa.” Ua itehia mai na farii e piti e faaiteitehia ra, i te avaˈe Novema 1990 i roto i te hoê ana hunaraa. Te faatia ra te taata ihipǎpǎ ra o Zvi Greenhut e: “A tahi ra te taˈo ra . . . ‘Kaiapha’ i nia e piti o te mau farii ivi i roto i te menema, e itehia ˈi i ǒ nei i roto i te mau maimiraa ihipǎpǎ. Peneiaˈe o te iˈoa ïa o te utuafare o te Tahuˈa Rahi ra o Kaiapha, tei faahitihia . . . i roto i te Faufaa Apî . . . No ǒ mai i to ˈna fare i Ierusalema to Iesu hopoiraahia i te tavana Roma ra o Ponotio Pilato.” Te vai ra i roto i te hoê farii ivi, te mau ivi o te hoê taata e 60 to ˈna matahiti. Te manaˈo nei te mau aivanaa e, peneiaˈe o te mau ivi ïa o Kaiapha. Te na ô ra te hoê aivanaa e no ǒ mai te mau ivi i itehia mai i te tau o Iesu: “Ua hamanihia te hoê moni i itehia mai i roto i te tahi atu farii ivi, e Heroda Ageripa (37-44 T.T.). No ǒ roa mai paha na farii ivi e piti a Kaiapha i te omuaraa o te senekele.”
Ua faataa o William G. Dever, orometua haapii i te ihipǎpǎ no te pae Piri Hitia o te râ, i te Fare haapiiraa tuatoru no Arizona, no nia ia Ierusalema e: “E ere i te mea hape ia parau e mea rahi atu â ta matou i haapii mai no nia i te aamu ihipǎpǎ o teie vahi faufaa roa, i roto i na matahiti 15 i mairi aˈenei, i na matahiti 150 taatoa na mua ˈtu.” Oia mau, e rave rahi o te mau ohipa ihipǎpǎ rarahi i ravehia i Ierusalema i te mau ahuru matahiti i mairi aˈenei, o tei faaite mai i te mau tauihaa o tei haamaramarama i te aamu a te Bibilia.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 9]
Reproduction of the City of Jerusalem at the time of the Second Temple – located on the grounds of the Holyland Hotel, Jerusalem
[Hohoˈa i te api 10]
I nia: Poro o te Mouˈa o te Hiero no Ierusalema i te pae apatoa tooa o te râ
Atau: Te pouraa ˈtu i roto i te Apoo pape a Warren