Te faahanahana nei te paruparu o te taata i te puai o Iehova
“Ua manaˈo pauroa te taata e e vahine oaoa vau e te ieie i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Na ˈu noa hoi e tauturu atu ia vetahi ê ia fifi-anaˈe-hia ratou. Tera râ, i te hoê â taime, mai te mea ra e te pohe ra vau i roto ia ˈu iho. Te faaino ra hoi te mau manaˈo ahoaho e te hepohepo o te feruriraa, ia ˈu. Ua haamata ˈtura vau i te faataa ê ia ˈu iho ia vetahi ê. Ua hinaaro noa vau e faaea i te fare i roto i to ˈu roˈi. E rave rahi avaˈe te maoro to ˈu taparu-noa-raa ia Iehova ia vaiiho noa ia ˈu ia pohe.”—Vanessa.
MAI ta te hiˈoraa i nia nei e faaite ra, e tupuraa matauhia e ia teimaha te mau tavini a Iehova i te tahi mau taime, i te mau haafifiraa o te oraraa i teie anotau “ati rahi.” (Timoteo 2, 3:1) E topatopa roa paha vetahi. (Philipi 2:25-27) E ia maoro anaˈe, e nehenehe te hepohepo rahi e faaere ia tatou i to tatou puai, te na ô ra hoi te Bibilia e: “Ia paupau to aho i te mahana e ati ai ra, te iti hua ra to oe itoito.” (Maseli 24:10) Oia mau, ia paruparu anaˈe tatou, e hiaai tatou i te puai—peneiaˈe i ta te aposetolo Paulo i pii “te puai tei hau aˈe i tei matauhia.”—Korinetia 2, 4:7, MN.
O te Atua ra o Iehova te pu o te puai otia ore. E ite-papu-hia te reira ia hiˈopoa anaˈe tatou i ta ˈna poieteraa. (Roma 1:20) Ei hiˈoraa, a rave na i te mahana. Tau 240 tausani miria ito puaarehenua no ǒ mai i te mahana, e tapae noa mai nei i nia i te fenua. Teie râ, teie nei numera, o te hoê noa ïa tuhaa i nia i te piti miria o te ito taatoa o te mahana. E mea huˈa roa te mahana ia faaauhia oia i te tahi mau fetia rarahi roa, parauhia supergéante. O Rigel te tahi, e fetia no roto i te pupa fetia ra o Orion, e 50 taime rahi aˈe oia i ta tatou mahana e, 150 000 taime rahi aˈe ta ˈna ito e tufa nei i to te mahana!
E “puai rahi” mau â to te Poiete iho o teie mau pu ito no te raˈi. (Isaia 40:26; Salamo 8:3, 4) Oia mau, ua faaite te peropheta ra o Isaia e ‘e ore o Iehova e matapouri, e ore e rohirohi.’ E te hinaaro nei te Atua e tufa i teie nei puai to ˈna, na te mau taata atoa e manaˈo ra e te rohirohi ra ratou no te tahi paruparu taata nei. (Isaia 40:28, 29) Nafea oia ia na reira, o te mea ïa e itehia na roto i te hiˈoraa o te aposetolo kerisetiano ra o Paulo.
Te faarururaa i te mau tamataraa
Ua parau atu o Paulo i to Korinetia no nia i te hoê haafifiraa o ta ˈna i faaruru na. Ua faaau oia i te reira mai ‘te hoê tara i roto i to ˈna tino.’ (Korinetia 2, 12:7) E maˈi paha taua “tara” ra, peneiaˈe e fifi i nia i to ˈna mata. (Galatia 4:15; 6:11) Aore ra, te faahiti ra paha o Paulo i te parau no te mau aposetolo haavare e vetahi atu feia faahuehue o tei faahapa i to ˈna tiaraa aposetolo e i ta ˈna ohipa. (Korinetia 2, 11:5, 6, 12-15; Galatia 1:6-9; 5:12) Noa ˈtu râ eaha teie ‘tara i roto i to ˈna tino,’ e au ra e ua haapeapea rahi te reira ia Paulo, e ua pure pinepine oia e ia iritihia.—Korinetia 2, 12:8.
Aita râ o Iehova i faatia i ta Paulo aniraa. Area ra, ua parau atu oia ia Paulo e: “To ˈu nei maitai atire ïa ta oe.” (Korinetia 2, 12:9) Eaha ta Iehova e hinaaro ra e parau i ǒ nei? Oia, ia feruri anaˈe tatou i te haerea o Paulo i mutaa ihora, ia ˈna i hamani ino i te mau Kerisetiano, mea na roto anaˈe ïa i te maitai faito ore to ˈna neheneheraa e fanaˈo i te mau taairaa e te Atua—eaha ˈtu ïa te taviniraa ei aposetolo!a (A faaau e te Zekaria 2:8; Apokalupo 16:5, 6.) Peneiaˈe, te na ô ra o Iehova ia Paulo e, i te mea e ua riro mai oia ei pǐpǐ, “atire ïa.” Eita oia e rave faahou â i te tahi semeio no te tatara i to ˈna mau fifi i roto i te oraraa. Oia mau, e nehenehe vetahi mau haafifiraa e tupu mai, ia rahi atu â te tahi mau hopoia taa ê. (Korinetia 2, 11:24-27; Timoteo 2, 3:12) Noa ˈtu râ, ua tia ia Paulo ia faaoromai i teie ‘tara i roto i to ˈna tino.’
Aita roa ˈtu râ o Iehova i faarue ia Paulo ma te aroha ore. Area ra, ua parau atu oia ia ˈna e: “Ei te paruparu e taa maitai roa ˈi to ˈu puai.” (Korinetia 2, 12:9) Oia mau, ma te here, ua horoa mai o Iehova i te puai na Paulo ia nehenehe oia e faaruru i to ˈna huru tupuraa. No reira, ua riro mai te ‘tara i roto i te tino’ o Paulo ei haapiiraa na ˈna. Ua haapii te reira ia ˈna ia turui i nia i te puai o Iehova, eiaha râ i nia i to ˈna iho. E au ra e ua mau maitai ia Paulo i taua haapiiraa nei no te mea, tau matahiti i muri iho, ua papai atu oia i to Philipi e: “Ua ite hoi au i te faaoromai i te mau mea atoa i roohia mai ai au nei. E tia ia ˈu te mau mea atoa nei [“ia ˈna,” MN], tei tauturu mai ia ˈu ra.”—Philipi 4:11, 13.
E outou iho? Te faaoromai ra anei outou i te tahi ‘tara i roto i te tino,’ peneiaˈe te hoê maˈi aore ra te hoê tupuraa i roto i to outou oraraa o te haapeapea nei ia outou? Mai te peu e e, a faaitoito. Eita paha o Iehova e faaore i te fifi na roto i te semeio, tera râ, e nehenehe oia e horoa mai i te paari e te puai no te faaruru i te reira, a tamau noa ˈi outou i te tuu i te mau faufaa o te Basileia i nia i te parahiraa matamua i roto i to outou oraraa.—Mataio 6:33.
Mai te peu e te tapeapea ra te maˈi aore ra te ruhiruhia ia outou ia rave i te tuhaa o ta outou e hinaaro ra i roto i te ohipa kerisetiano, eiaha e haaparuparu. Maoti i te faariro i ta outou tamataraa mai te hoê taotiaraa i nia i ta outou taviniraa ia Iehova, a hiˈo i te reira mai te hoê ravea no te faarahi i to outou turuiraa i nia ia ˈna. A haamanaˈo atoa e, e faitohia te faufaa o te hoê Kerisetiano, eiaha ia au i te rahiraa o ta ˈna ohipa e rave ra, ia au râ i to ˈna faaroo e te hohonuraa o to ˈna here. (A faaau e te Mareko 12:41-44.) Te hereraa ia Iehova ma to outou nephe atoa, oia ïa te auraa e e tavini outou ia ˈna na roto i te horoaraa i te tuhaa maitai roa ˈˈe e maraa ia outou—eiaha râ ia vetahi ê.—Mataio 22:37; Galatia 6:4, 5.
Mai te peu e, ta outou ‘tara i roto i te tino,’ e tupuraa hepohepo ïa o te oraraa, mai te poheraa te hoê taata herehia e outou, a pee ïa i te faaueraa a te Bibilia: “E tuu oe i ta oe hopoia ia Iehova ra, e na ˈna oe e tauturu mai; e ore roa oia e vaiiho noa ˈtu i te taata parau-tia ia faaaueuehia.” (Salamo 55:22) O ta te hoê vahine kerisetiano ïa o Sylvia te iˈoa i rave. I roto noa i te tahi tau matahiti, ua pohe ta ˈna tane i muri aˈe e 50 matahiti faaipoiporaa e e iva atoa fetii ê atu—e piti hoi mootua iti. Te na ô ra o Sylvia e: “Ahiri e aita o Iehova, e oto noa ïa vau e aita e hopea. Ua noaa mai râ ia ˈu i te tamahanahanaraa na roto i te pure. Eita vau e faaea i te paraparau ia Iehova. Ua ite au e te horoa maira oia i te puai no te faaoromai.”
Auê ïa tamǎrûraa e ia ite e e nehenehe ta “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana” e horoa mai na te feia e oto ra i te puai no te faaoromai! (Korinetia 2, 1:3; Tesalonia 1, 4:13) Ia maramarama tatou i te reira, e papu ïa ia tatou i te faaotiraa a Paulo. Ua papai hoi oia e: “E mea tia ia ˈu te paruparu, e te faaino, e te ati, e te hamani ino, e te ahoaho i te Mesia nei: ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.”—Korinetia 2, 12:10.
Te faarururaa i te mau huru tia ore
E huru tia ore to tatou paatoa no ǒ mai i to tatou na metua matamua. (Roma 5:12) E te faahopearaa, e tia ia tatou ia aro noa i te mau hiaai o te tino hara. Auê te peapea e ia ite anaˈe tatou e mea puai aˈe te mau huru o “te taata tahito” i nia ia tatou, i ta tatou i manaˈo na! (Ephesia 4:22-24) I taua mau taime ra, hoê â paha to tatou manaˈo e to te aposetolo Paulo, o tei papai e: “Te oaoa nei hoi au i te ture a te Atua, i te haapaoraa i te taata i roto ra; te ite nei râ vau i te tahi ture i roto i tau tino nei, i te mârôraa mai i te ture i roto i tau aau nei, e te faariroraa ia ˈu ei tîtî na te ture ino i roto i tau tino nei.”—Roma 7:22, 23.
I reira atoa, e nehenehe e noaa mai te puai no ǒ mai ia Iehova ra. Ia aro anaˈe outou i te tahi paruparu to outou, eiaha e faaea i te fariu i nia ia ˈna na roto i te pure, a ani ma te tuutuu ore e ia faaore mai oia i ta outou hapa, noa ˈtu e ehia taime to outou pure-noa-raa ia ˈna no teie noâ fifi. No to ˈna maitai faito ore, e horoa mai o Iehova, o ‘te imi maite ra i te mau aau’ e o tei ite i te hohonuraa o to outou aau mehara, i te hoê haava manaˈo mâ. (Maseli 21:2) Na roto i te arai o to ˈna varua moˈa, e nehenehe o Iehova e horoa mai i te puai ia nehenehe outou e aro â i te mau paruparu o te tino.—Luka 11:13.
E hinaaro atoa tatou i te puai no ǒ mai ia Iehova ra, ia faaruru anaˈe tatou i te mau huru tia ore o vetahi ê. Ei hiˈoraa, e parau mai paha te hoê Kerisetiano ia tatou ma te “vavi noa ra, e au ïa i te ˈoˈe patiatia ra.” (Maseli 12:18) E nehenehe te reira e haamauiui roa ia tatou, mai te peu iho â râ e na te hoê taata i ite maitai e ua hape oia, i parau mai. E inoino roa paha tatou. Ua rave atoa vetahi i teie mau peapea ra, ei otoheraa na ratou no te faarue ia Iehova—e hape ino mau ïa!
Teie râ, e tauturu te hoê haerea aifaito ia tatou ia hiˈo i te mau paruparu o vetahi ê ma te tano aˈe. Eiaha tatou e manaˈo e e ohipa te feia tia ore ma te tia roa. ‘Aita hoi e taata e ore e hara,’ o ta te taata paari ra o Solomona e faahaamanaˈo ra ia tatou. (Te mau arii 1, 8:46) Ua parau o Arthur, e Kerisetiano faatavaihia oia o tei tavini ia Iehova ma te taiva ore tau hitu ahuru matahiti te maororaa, e: “Ua riro te mau paruparu o te tahi atu mau tavini, ei ravea no tatou ia faaite i to tatou haapao maitai, ei tamataraa i to tatou puai kerisetiano. Mai te peu e e vaiiho tatou i ta vetahi ê ra parau aore ra ohipa, ia tapea i ta tatou taviniraa ia Iehova, te tavini ra ïa tatou i te taata. Hau atu, te here atoa ra to tatou mau taeae ia Iehova. Ia hiˈo tatou i to ratou paeau maitai, i reira ïa tatou e ite ai e ere ratou i te feia iino, mai ta tatou i manaˈo na.”
Te puai no te poro
Hou oia i hoˈi ai i nia i te raˈi, ua parau atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E noaa râ to outou mana i te [varua moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.”—Ohipa 1:8.
Ia au maite i te mau parau a Iesu, te rave nei te mau Ite no Iehova i teie ohipa i roto i tau 233 fenua na te ao nei. Ia taio-pauroa-hia, te horoa nei ratou hau atu i te hoê miria hora i te mau matahiti atoa no te tauturu i te taata ia noaa i te ite o Iehova. E ere i te mea ohie noa ia rave i teie nei ohipa. I roto i te tahi mau fenua, ua opanihia te ohipa pororaa i te Basileia aore ra ua taotiahia. A feruri atoa na e na vai e rave ra i teie nei ohipa—na te mau taata paruparu e te tia ore o te faaruru paatoa nei i te mau fifi e te mau haapeapearaa. Teie râ, te haere noa ra te ohipa i mua, e i roto i na matahiti e toru i mairi aˈenei, hau atu i te hoê mirioni taata o tei pûpû i to ratou ora no Iehova e o tei faataipe i to ratou pûpûraa na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. (Mataio 28:18-20) Oia mau, mea na roto anaˈe i te puai o te Atua teie ohipa e ravehia ˈi. Ua parau o Iehova na roto i te arai o te peropheta ra o Zekaria e: “Eiaha i te puai taata, e te mana taata, na tau varua râ.”—Zekaria 4:6.
Mai te peu e e taata poro outou i te parau apî maitai, e tuhaa atoa ta outou—noa ˈtu e mea haihai roa ia hiˈohia—i roto i teie ohipa rahi. Noa ˈtu te mau “tara” o ta outou e faaoromai nei, e nehenehe outou e tiaturi e, eita o Iehova e haamoe “i ta outou ohipa i rave, e to outou [here] i to ˈna ra iˈoa.” (Hebera 6:10) No reira, a tamau noa i te turui i nia i te Pu o te puai rahi atoa ia turu mai oia ia outou. A haamanaˈo, mea na roto anaˈe i te puai o Iehova e nehenehe ai tatou e faaoromai; ua faatiahia to ˈna puai na roto i to tatou mau paruparu.
[Nota i raro i te api]
a Parau mau, i te mea e “ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra,” mea na roto anaˈe i te aroha o te Atua e nehenehe ai te taata e faatupu i te taairaa e o ˈna.—Roma 3:23.
[Hohoˈa i te api 26]
Mea na roto anaˈe i te puai o Iehova te ohipa pororaa e ravehia ˈi