VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/3 api 29-31
  • Ehuda—Te hoê taata faaroo e te itoito

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ehuda—Te hoê taata faaroo e te itoito
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Tapeahia e to Moabi
  • To Ehuda farereiraa ia Egalona
  • To Ehuda hoˈiraa ˈtu
  • Te iteraahia e te pauraa
  • Te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o Ehuda
  • Te hoê aamu faaitoito mau e te faahiahia
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2021)
  • Buka Bibilia numera 7—Te mau tavana
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • Manaˈo faufaa o Te mau tavana
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/3 api 29-31

Ehuda—Te hoê taata faaroo e te itoito

E RAVE rahi matahiti tei mairi, mai to te mau ati Iseraela parahi-matamua-raa mai â i te Fenua Tǎpǔhia. Mea maoro aˈenei te poheraa o Mose e to ˈna mono o Iosua. I te poheraa teie na taata faaroo, ua topatopa roa te haafaufaaraa i te haamoriraa viivii ore. Ua haamata atoa te mau ati Iseraela i te tavini i te mau Baala e te mau pou moˈa.a Ei faahopearaa, ua horoa o Iehova i ta ˈna nunaa i te rima o te mau ati Arama e vau matahiti te maoro. Ua tiaoro atura te mau ati Iseraela i te Atua no te ani atu i te tauturu. Ma te hamani maitai, ua faaroo mai oia. Ua faatupu aˈera o Iehova i te hoê haava, o Otaniela, no te faaora mai i Ta ˈna nunaa.—Te mau tavana 3:7-11.

Ua tia i teie mau ohipa tei tupu, i te haapii atu i te mau ati Iseraela i te hoê parau mau faufaa—e horoa mai te auraroraa ia Iehova i te mau maitai, area te auraro-ore-raa ra, e horoa mai ïa i te mau ino. (Deuteronomi 11:26-28) Tera râ, aita te nunaa Iseraela i huti mai i teie haapiiraa. I muri aˈe e 40 matahiti o te hau, ua faarue faahou ratou i te haamoriraa viivii ore.—Te mau tavana 3:12.

Tapeahia e to Moabi

I taua taime ra, ua vaiiho o Iehova e ia ravehia ta ˈna nunaa e te Arii Moabi ra o Egalona. Te parau ra te Bibilia e “e taata poria rahi” oia. Na roto i te tauturu a Amona e a Amaleka, ua aro o Egalona ia Iseraela e ua haamau i to ˈna aorai i Ieriko, “te oire tamara ra.” Auê te tâhitohito e i teie nei, ua riro te oire Kanaana matamua o tei haruhia e Iseraela, ei pu no tei haamori na i te atua haavare ra o Kemosa!b—Te mau tavana 3:12, 13, 17.

Ua haavî o Egalona i te mau ati Iseraela e 18 matahiti te maoro, ma te titau iho â ïa ia ratou i te hoê tute teiaha. Na roto i te ani-tamau-raa i te taoˈa, ua haapuai o Moabi i to ˈna iho tiaraa i te pae faanavairaa faufaa, a ere noa ˈi o Iseraela i ta ˈna mau faufaa. No reira te nunaa a te Atua i tiaoro ai no te faatiamâ ia ratou, e ua faaroo faahou mai o Iehova ia ratou. Ua faatupu ihora oia i te tahi atu faaora no ratou—i teie taime o te hoê ati Beniamina ïa, o Ehuda te iˈoa. No te faaore i te faatereraa haavî a Egalona i nia ia Iseraela, ua opua ihora o Ehuda i te rave i te tahi ohipa i te mahana ratou e afai ai i te taoˈa.—Te mau tavana 3:14, 15.

No te faaineine i ta ˈna opuaraa itoito, ua hamani o Ehuda i te hoê ˈoˈe mata piti, hoê kubiti te roa. Mai te peu e e kubiti poto, tau 38 tenetimetera ïa te roa to te ˈoˈe. E manaˈo paha vetahi e e tipi te reira. Papu maitai, aita e mea e tarava ra i rotopu i te tipi e te tapearaa. No reira o Ehuda e nehenehe ai e huna i ta ˈna ˈoˈe iti i roto i te mau opiraa o to ˈna ahu. Hau atu, i te mea hoi e taata rima aui o Ehuda, e nehenehe ta ˈna e taamu i ta ˈna ˈoˈe i to ˈna pae atau—e ere hoi tena te vahi matauhia no te taamu i te hoê mauhaa.—Te mau tavana 3:15, 16.

E mea atâta te opuaraa a Ehuda. Ei hiˈoraa, e mai te peu e e paimi te mau tiai a te arii i te mau mauhaa na nia iho ia Ehuda? Noa ˈtu e eita ratou e na reira, eita paha ratou e vaiiho noa i to ratou arii e o ˈna anaˈe e te hoê ati Iseraela! Mai te peu noa ˈtu râ e na reira ratou e e nehenehe o Egalona e haapohehia, nafea ïa o Ehuda ia horo? Ehia atearaa ta ˈna e nehenehe e horo hou te mau tiai a Egalona e ite ai i te ohipa i tupu?

Papu maitai, ua uiui o Ehuda i nia i teie mau huru tuhaa iti, peneiaˈe na roto i te feruriraa e rave rahi faahopearaa fifi. Noa ˈtu râ, ua rave tamau oia i ta ˈna opuaraa, ma te faaite i te itoito e ma te faatupu i te faaroo i roto ia Iehova.

To Ehuda farereiraa ia Egalona

Ua tae atura te mahana no te horoa i te taoˈa. Tomo atura o Ehuda e ta ˈna mau taata i roto i te aorai o te arii. Aita i maoro, ua tia ˈtura ratou i mua i te Arii ra o Egalona iho. Aita râ i tae atura i te taime no Ehuda ia haapohe ia ˈna. I muri aˈe i te pûpûraahia te taoˈa, ua faahoˈi atura o Ehuda i te feia i amo mai i te taoˈa.—Te mau tavana 3:17, 18.

No te aha o Ehuda i faataere ai i te haapohe ia Egalona? Ua mǎtaˈu anei oia? Aita roa ˈtu! Ia manuïa ta ˈna opuaraa, ua hinaaro o Ehuda e paraparau i te arii o raua anaˈe—aita hoi te reira i faatiahia i te farereiraa matamua. Hau atu â, e tia ia Ehuda ia ite i te hoê ravea no te horo oioi. Mea ohie aˈe no te hoê noa taata ia horo, maoti râ no te feia atoa i amo mai i te taoˈa. No reira, ua tiai o Ehuda i te hoê taime e tano. Na roto i to ˈna farerei-poto-raa ˈtu ia Egalona, ua nehenehe oia e ite i te rotoraa o te aorai e te rahiraa parururaa o te arii.

I to ˈna taeraa ˈtu “i te mau [“vahi tarairaa idolo,” MN] i vai i pihaiiho i Gilagala ra,” ua vaiiho atura o Ehuda i ta ˈna mau taata e ua hoˈi atura i te aorai o Egalona ra. Tau 2 kilometera te atea to ˈna haereraa, ua nehenehe ïa o Ehuda e fanaˈo maa taime iti no te feruri i nia i ta ˈna ohipa e no te pure ia haamaitai mai Iehova.—Te mau tavana 3:19.

To Ehuda hoˈiraa ˈtu

E au ra e ua farii-maitai-hia o Ehuda i to ˈna hoˈiraa ˈtu i te aorai ra. Peneiaˈe, ua oaoa o Egalona i te taoˈa horoa maitai ta ˈna i pûpû na mua ˈtu. Noa ˈtu paha e mea poto te farereiraa matamua, ua navai te reira no Ehuda ia haamau i te hoê taairaa e te arii. Noa ˈtu eaha te tupuraa, to mua faahou o Ehuda ia Egalona.

“E parau iti huna ta ˈu ia oe, e tau arii e,” o ta Ehuda ïa i parau. Te mea e ua tae roa oia i reira, e tapao faaite ïa e te aratai ra o Iehova ia ˈna. Te vai ra râ te tahi fifi. Eita te “parau iti huna” a Ehuda e nehenehe e faaitehia i mua i te mau tiai a te arii. Ahiri e e ohipa mai te Atua, e hinaaro oioi o Ehuda i taua tauturu ra. “Eiaha na e parau” o ta te arii ïa i faaue. I te mea hoi e aita o Egalona i hinaaro e ia faaroohia taua “parau iti huna” ra, ua faahaere atura oia i ta ˈna mau tiai i rapaeau. A feruri na e ua topa te hau o Ehuda!—Te mau tavana 3:19.

Te parahi noa ra o Egalona i roto i to ˈna piha teitei, haere atura o Ehuda ia ˈna ra e na ô atura e: “E parau iti ta ˈu ia oe, no ǒ i te Atua ra.” Na roto i te faahitiraa i te taˈo ra “Atua,” te parau ra anei o Ehuda no Kemosa? Ua manaˈo paha o Egalona mai te reira. No to ˈna hinaaro e ite, tia maira oia mai to ˈna terono mai e tiai noa ˈtura. Ua haafatata ˈtura o Ehuda, ma te haapao maitai paha ia ore te arii ia ite e e haapohehia oia. I reira, ma te vitiviti, “ua nanao ihora Ehuda i tana rima aui i te ˈoˈe i tana humaha atau ra, ua maoa ˈtura i roto i [to Egalona] opu: haere atoa ˈtura te ˈoˈe ma te mauhaa atoa i roto, apǐ aˈera te toâhua i nia i taua ˈoˈe ra, aore aˈera i maˈoi mai taua ˈoˈe ra ia unuhi i rapae i taua opu no ˈna ra; e ua pǔpû hoi i muri mai.”—Te mau tavana 3:20-22.

Ma te faataere noa i pihai iho mai, aita te mau tiai a te arii i aueue. Tera râ, to roto noâ o Ehuda i te fifi. E nehenehe hoi te mau tavini a Egalona e tomo noa mai e e ite i te tino pohe o to ratou arii. Ua tia ia Ehuda ia horo oioi! Ma te ponao i te mau opani, ua horo atu oia na roto i te apoo puaiai o te piha.—Te mau tavana 3:23, 24a.

Te iteraahia e te pauraa

Aita i maoro, ua haamata aˈera te mau tiai a Egalona i te uiui. Aita râ ratou i hinaaro e ia riri mai te arii ia ratou, na roto i te tâpûraa i ta ˈna aparauraa taa ê. Ite atura ratou i muri iho e ua ponaohia te mau opani o te piha. Ua manaˈo ratou e “[“tei te vahi haumitiraa oia,” MN] i te piha puaiai ra.” A mairi noa ˈi râ te taime, i muri aˈe to ratou uiui-noa-raa, haamata ˈtura ratou i te haapeapea. Aita te mau tiai a Egalona i tiai faahou. “Ua rave ihora ratou i te tahi taviri, ua iriti aˈera i te mau uputa [o te piha teitei] e inaha! te tarava noa ra to ratou fatu i raro i te repo, ua pohe roa.”—Te mau tavana 3:24b, 25.

I taua area taime ra, ua horo aˈena ïa o Ehuda. Ua hemo ia ˈna te mau vahi tarairaa idolo i Gilagala e tae roa ˈtura i Seirata, te hoê vahi i te pae mouˈa no Epheraima. Pii atura o Ehuda i te mau taata atoa no Iseraela e aratai atura ia ratou no te tamaˈi ma te tahoêhia i to Moabi. Te faatia ra te aamu e “hoê ahururaa i te tausani to Moabi i pohe ia ratou i reira, e taata rarahi anaˈe, e te aito; aore roa te hoê i ora.” I to Moabi pauraa, aita te fenua no Iseraela i haapeapea-faahou-hia e 80 matahiti te maoro.—Te mau tavana 3:26-30.

Te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o Ehuda

Na te faaroo i te Atua i turai ia Ehuda ia ohipa. Aita te Hebera pene 11 e faahiti taa ê ra ia ˈna mai te taata “o tei pau . . . te mau basileia i te faaroo, . . . aito roa ˈtura hoi i te tamaˈi, fati atura hoi ia ratou te mau nuu o te fenua ěê ra.” (Hebera 11:33, 34) Noa ˈtu râ, ua turu o Iehova ia Ehuda, i to ˈna ohiparaa ma te faaroo e to ˈna faaoraraa mai ia Iseraela mai te faatereraa haavî a te Arii ra o Egalona.

O te itoito, te tahi atu huru maitai o Ehuda. Ua faaite oia i te itoito no te faaohipa i te hoê ˈoˈe mau ma te aravihi. Ei mau tavini a te Atua no teie tau, eita tatou e faaohipa i teie huru ˈoˈe. (Isaia 2:4; Mataio 26:52) Tera râ, te faaohipa nei tatou i “te ˈoˈe a te [v]arua,” te Parau a te Atua. (Ephesia 6:17) Mea aravihi roa o Ehuda i te faaohipa i ta ˈna ˈoˈe. E tia atoa ia tatou ia faaaravihi ia tatou no te faaohipa i te Parau a te Atua ia poro anaˈe tatou i te parau apî maitai o te Basileia. (Mataio 24:14) Na te haapiiraa tataitahi i te Bibilia, te tae-tamau-raa i te mau putuputuraa kerisetiano, te apitiraa ma te itoito i roto i te taviniraa, e te tiaturiraa ma te haavare ore i nia i to tatou Metua i te raˈi ra, e tauturu ia tatou ia pee i te mau huru maitatai o Ehuda, te hoê taata faaroo mau e te itoito.

[Nota i raro i te api]

a Te mau pou moˈa, e mau taipe melo taatiraa ïa. Ua taaihia te reira i te mau peu taiata faufau.—Te mau arii 1, 14:22-24, MN.

b O Kemosa, e raatira atua ïa oia no te mau ati Moabi. (Numera 21:29; Ieremia 48:46) I roto i te tahi mau tupuraa, ua pûpûhia na paha te mau tamarii ei tusia na teie atua haavare hairiiri.—Te mau arii 2, 3:26, 27.

[Hohoˈa i te api 31]

To Ehuda e to ta ˈna mau taata pûpûraa i te taoˈa na te Arii ra o Egalona

[Faaiteraa i te tumu]

Reproduced from Illustrirte Pracht - Bibel/Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments, nach der deutschen Uebersetzung D. Martin Luther’s

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono