VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/3 api 17-22
  • A vaiiho i te ite maite ia paruru ia outou

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A vaiiho i te ite maite ia paruru ia outou
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E hinaaro-mau-hia te ite maite
  • Eaha ïa no nia i te mau tuuraa moni?
  • Ia ore te mau opuaraa tapihoo e manuïa
  • E mai te peu e ua ravehia te peu taviri?
  • Te ite maite e te raveraa i te mau faaotiraa
  • Ia imi to mafatu i te ite maite
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • E nehenehe anei outou e faatupu hau atu â i te ite?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • “O Iehova hoi tei horoa mai i te paari”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Eaha ta outou haamâuˈaraa no ta outou ohipa tapihooraa?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/3 api 17-22

A vaiiho i te ite maite ia paruru ia outou

“Na te [aravihi o te feruriraa] e tiai ia oe i reira; e na te ite [maite] e [paruru] ia oe.”—MASELI 2:11; MN.

1. E paruru te ite maite ia tatou i te aha?

TE HINAARO nei o Iehova ia roaa ia outou te ite maite. No te aha? No te mea e ua ite oia e e paruru te ite maite ia outou i te mau ati e rave rau. Te haamata ra te Maseli 2:10-19 na roto i teie nei mau parau: “Ia ô mai te paari i roto i to aau na, e ia riro te ite ei mea maitai ia oe ra; na te [aravihi o te feruriraa] e tiai ia oe i reira; e na te ite [maite] e [paruru] ia oe.” E paruru i te aha? I te mau mea ïa mai ‘te eˈa ino,’ te feia tei faarue i te mau eˈa tia, e o tei taviri ê i to ratou mau haerea.

2. Eaha te ite maite, e eaha te huru ite maite o ta te mau Kerisetiano e hinaaro mau â?

2 Te haamanaˈo ra paha outou e, te ite maite, o te ohiparaa ïa o te feruriraa e ite atu ai i te taa-ê-raa i rotopu e piti mea. E ite atu te hoê taata ite maite i te taa-ê-raa i rotopu i te mau manaˈo aore ra te mau mea, e e hiˈopoa maitai oia i te mau ohipa. O tatou te mau Kerisetiano, e hinaaro mau â tatou ia roaa ia tatou te ite maite i te pae varua i niuhia i nia i te ite papu i te Parau a te Atua. Ia tuatapapa anaˈe tatou i te mau Papai, mai te huru ra ïa e te iriti nei tatou i te mau ofai o te ite maite i te pae varua. E nehenehe te mea ta tatou e haapii nei, e tauturu ia tatou ia rave i te mau faaotiraa e auhia e Iehova.

3. Nafea e noaa mai ai te ite maite i te pae varua?

3 I te taime a ani atu ai te Atua i te Arii no Iseraela ra o Solomona e eaha te haamaitairaa ta ˈna e hinaaro ra, ua pahono atura te arii apî e: “E tia ia oe ia horoa mai i to tavini i te hoê mafatu auraro no te haava ˈtu i to nunaa, no te ite maite i te mea maitai e te mea ino.” Ua ani hoi o Solomona i te ite maite, e ua horoa maira o Iehova ia ˈna i te hoê faito hau roa ˈtu i tei matauhia. (Te mau arii 1, 3:9, MN; 4:30) Ia noaa mai te ite maite, e tia ia tatou ia pure, e ia haapii i te Parau a te Atua na roto i te arai o te mau papai haamaramarama i vauvauhia mai e “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Na te reira e tauturu ia tatou ia roaa mai i te ite maite i te pae varua, a riro mai ai tatou ‘ei feia paari i te ite ra,’ o tei ‘ite maite i te maitai e te ino.’—Korinetia 1, 14:20; Hebera 5:14.

E hinaaro-mau-hia te ite maite

4. Eaha te auraa ia noaa i te mata “haehaa,” e nafea tatou e faufaahia ˈi?

4 Na roto i te ite maite e tano, e nehenehe tatou e ohipa ia au i teie mau parau a Iesu: “E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea [materia] ra ia outou.” (Mataio 6:33) Ua parau atoa o Iesu Mesia e: “O te mata to te tino nei lamepa, te [“haehaa,” MN] ra to mata, e maramarama ïa to tino atoa.” (Luka 11:34) E faaauhia te mata i te lamepa. Te mata “haehaa,” e mea haavare ore ïa, e te faatano-maitai-hia. Na roto i teie nei huru mata, e nehenehe tatou e faaite i te ite maite e e haere i mua i te pae varua ma te ore e topa.

5. No nia i te mau ohipa tapihoo, eaha te tia ia tatou ia haamanaˈo no nia i te tumu o te amuiraa kerisetiano?

5 Aita roa vetahi i tapea i te mata haehaa, e ua haafifi ratou i to ratou oraraa e to vetahi atu mau taata atoa, na roto i te mau raveraa tapihoo faatianiani. E tia râ ia haamanaˈohia e, o te amuiraa kerisetiano “te pou e te tumu o te parau mau.” (Timoteo 1, 3:15) Mai te mau pou o te hoê fare, te turu nei te amuiraa i te parau mau a te Atua, eiaha râ i te mau faanahoraa tapihooraa a vetahi ê. Aita te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova i haamauhia, ei mau vahi no te faanaho i te mau ohipa hoohooraa, i te mau taoˈa aore ra te mau tauturu tapihooraa. E tia ia tatou ia haapae i te raveraa i ta tatou mau ohipa tapihooraa i roto i te Piha no te Basileia. E tauturu te ite maite ia tatou ia ite e, te mau Piha no te Basileia, te mau Haapiiraa Buka a te Amuiraa, te mau rururaa, e te mau tairururaa a te mau Ite no Iehova, e mau vahi ïa i reira te mau Kerisetiano e putuputu ai e e paraparau ai no te mau mea i te pae varua. Mai te peu hoi e e faaohipa tatou i to tatou mau taairaa i te pae varua, no te faanaho i te tahi mau ohipa hoohooraa, e ere anei te reira i te haafaufaa-ore-raa i te mau faufaa pae varua? Eiaha roa ˈtu tatou e faaohipa i to tatou mau taairaa i roto i te amuiraa, ia noaa mai te apî i te pae moni.

6. No te aha eita e tia ia hoohia aore ra ia faanahohia te mau taoˈa e te mau tauturu tapihooraa, i te mau putuputuraa a te amuiraa?

6 Ua faaohipa vetahi pae i to ratou mau taairaa teotaratia no te hoo atu i te mau raau aore ra te mau taoˈa faanehenehe, te mau vitami, te mau ravea paraparau haruharu atea, te mau tauihaa paturaa fare, te mau ratereraa na te ara, te mau porotarama e te mau tauihaa roro uira, e vetahi atu â. Teie râ, e ere te mau putuputuraa a te amuiraa i te vahi no te hooraa aore ra no te faatianianiraa i te mau taoˈa aore ra i te mau ravea tapihooraa. E nehenehe tatou e ite i te faaueraa tumu e ohipa ra, ia haamanaˈo tatou e “ua tiahi atura [o Iesu] ia ratou atoa i rapae au mai i te hiero ra, e te mau mamoe e te puaatoro, e huea ˈtura hoi te moni a te feia hoo moni ra; faatiopa atura hoi i te mau iri. Ua parau atura i te feia hoo uupa ra, E hopoi ê atu i tena na mau mea: eiaha e faariro i te fare o tau Metua ei fare hooraa taoˈa.”—Ioane 2:15, 16.

Eaha ïa no nia i te mau tuuraa moni?

7. No te aha e titauhia ˈi te ite maite e te ara-maitai-raa, i te pae no te mau tuuraa moni?

7 E titauhia te ite maite e te ara-maitai-raa, ia opua anaˈe tatou e tuu atu i te moni no te tahi ohipa tapihoo. A feruri na e e ani tarahu mai te hoê taata ia outou i te moni, ma te tǎpǔ mai e: “Te haapapu atu nei au ia oe, e monihia oe.” “Eita roa ˈtu oe e fifihia. E ohipa papu teie.” Ia ara ïa outou, ia horoa mai te hoê taata i teie mau huru haapapuraa. Peneiaˈe aita oia e feruri maitai ra aore ra te haavare maira oia, no te mea na hoi e e mea varavara te tuuraa moni i te riro ei ohipa papu. Inaha, ua itehia na te mau taata haavarevare taiâ ore, o tei taviri i te mau melo o te amuiraa. Te faahaamanaˈo ra te reira i te feia “paieti ore” o tei tomo omoe mai i roto i te amuiraa kerisetiano i te senekele matamua ra, e ‘ua ruri ê ratou i te aroha mau o te Atua ei taiataraa.’ Ua riro ratou mai te mau ofai taratara, i raro aˈe noa i te pape, o te nehenehe e haapepe e e haapohe i te feia hopu miti. (Iuda 4, 12) Parau mau, e opuaraa ê ta te mau taata taviri, tera râ, te imi atoa nei ratou i te feia e pau ia ratou i rotopu i te mau melo o te amuiraa.

8. Eaha te ohipa i tupu na, no nia i te tahi mau opuaraa tapihoo e au ra e mea hoona mau?

8 Tae roa ˈtu i te mau Kerisetiano e manaˈo maitai to ratou, ua horoa ratou i vetahi atu mau Kerisetiano, te mau haamaramaramaraa no nia i te mau opuaraa tapihoo e au ra e mea hoona mau, i muri iho râ, ua pau te moni ta ratou i tuu atu, e ta te feia atoa i pee atu ia ratou. Te faahopearaa, e rave rahi Kerisetiano o tei erehia i ta ratou mau hopoia i roto i te amuiraa. Ia ite-anaˈe-hia te hoê opuaraa o te afai oioi mai i te moni e, e ohipa taviri, te taata anaˈe e fanaˈo i te reira moni, o te taata taviri ïa, e e moe oioi noa oia. Nafea te ite maite ia faaape ia tatou i taua mau huru tupuraa ra?

9. No te aha e hinaarohia ˈi te ite maite no te faito i te mau tiaraa parau no nia i te tuuraa moni?

9 Te ite maite, o te neheneheraa ïa e ite maitai i tei papu ore. E mea hinaarohia te reira, no te faito i te mau tiaraa parau no nia i te tuuraa moni. Te tiaturi nei hoi te mau Kerisetiano i te tahi e te tahi, e e manaˈo paha vetahi e eita to ratou mau taeae e mau tuahine pae varua, e faaô atu ia ratou i roto i te mau opuaraa o te haafifi i te moni a vetahi mau hoa faaroo. Tera râ, e ere no te mea e e Kerisetiano te hoê taata tapihoo, e mea aravihi roa ïa oia i te pae tapihooraa, aore ra e manuïa iho â ta ˈna opuaraa.

10. No te aha vetahi mau Kerisetiano e ani tarahu ai i te moni i to ratou mau hoa faaroo, e eaha te nehenehe e tupu mai i taua mau tuuraa moni ra?

10 Te ani tarahu nei vetahi mau Kerisetiano i to ratou mau hoa faaroo i te moni, no te mea e eita te mau taiete tarahu moni e horoa i te moni no ta ratou mau opuaraa atâta. E rave rahi o tei hape na, na roto i te tiaturiraa e, no te tuu-noa-raa ˈtu i ta ratou moni, e moni-oioi-hia ïa ratou, e mea iti roa te rohiraa e peneiaˈe aita roa ˈtu e rohiraa. Ua hutihia vetahi pae ia tuu i te moni no te faahiahia o te hoê opuaraa, e i te hopea râ, ua pau pauroa te moni i haaputuhia i roto i te hoê oraraa taatoa! Ua tuu te hoê Kerisetiano i te hoê tino moni rahi, ma te tiaturi e e noaa mai i te moni apî mai te 25 %, i roto noa i te area e piti hebedoma. Ua topatari râ teie opuaraa, e ua erehia te taeae i ta ˈna moni atoa. I roto i te tahi atu ohipa tapihoo, ua tarahu te hoê taata hoo fenua e fare, e rave rahi tino moni i vetahi mau melo o te amuiraa. Ua tǎpǔ atu oia i te mau apî rahi roa, ua topatari râ ta ˈna ohipa e ua pau roa ˈˈera te mau tino moni i tarahuhia.

Ia ore te mau opuaraa tapihoo e manuïa

11. Eaha te aˈoraa ta Paulo i horoa no nia i te nounou e te here i te moni?

11 Na roto i te manuïa-ore-raa te mau ohipa tapihoo, ua tupu ïa te fifi, e ua fifi-atoa-hia vetahi mau Kerisetiano i te pae varua i to ratou faaôraa ˈtu i roto i te mau opuaraa papu ore. No te mea e aita ratou i vaiiho i te ite maite ia paruru ia ratou, ua mauiui e ua inoino ratou. E rave rahi tei topa i roto i te marei o te nounou. “Te nounou taoˈa, eiaha roa ia faahitihia i roto ia outou, o te au ïa i te feia moˈa ra,” o ta Paulo ïa i papai. (Ephesia 5:3) E ua faaara oia e: “Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore. O te [“here i te,” MN] moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.”—Timoteo 1, 6:9, 10.

12. Ia tapihoo te mau Kerisetiano ratou ratou iho, eaha te tia mau â ia ratou ia haamanaˈo?

12 Mai te peu e e here te hoê Kerisetiano i te moni, e roohia ïa oia i te pepe ino roa i te pae varua. E feia here i te moni te mau Pharisea, o te hoê atoa ïa huru taa ê o te mau taata i teie mau mahana hopea. (Luka 16:14; Timoteo 2, 3:1, 2) Taa ê atu ai i te reira, te huru oraraa o te hoê Kerisetiano, ei mea “haapae [ïa] i te here i te moni.” (Hebera 13:5, MN) Parau mau, e nehenehe te mau Kerisetiano e tapihoo ratou ratou iho, aore ra e haamata amui i te mau ohipa tapihoo. Mai te peu râ e e rave ratou i te reira, ia taa ê ïa te mau aparauraa e te mau faanahoraa tapihoo, i te mau mea o te amuiraa. E a haamanaˈo na: Noa ˈtu e mau taeae pae varua, a papai roa i ta outou mau faaauraa tapihoo. No te tauturu i roto i teie tuhaa, te vai ra te tumu parau “A papai atu!” i roto i te A ara mai na! o te 8 no Me 1983, mau api 13-15 (Farani).

13. Nafea outou ia faaohipa i te Maseli 22:7 i nia i te mau opuaraa tapihoo?

13 Te na ô ra te Maseli 22:7 (MN) e: “E tavini hoi te taata ani moni no te taata i horoa mai.” E ere atura ïa i te mea paari no tatou ia tuu ia tatou iho aore ra i to tatou taeae, i nia i te tiaraa o teie huru tavini. Mai te peu e e ani noa mai te hoê taata ia tatou i te moni no te faatupu i te hoê opuaraa tapihoo, e mea tano ia hiˈohia e nehenehe anei o ˈna e faahoˈi mai i taua moni ra. E taata roo maitai anei o ˈna, e nehenehe e tiaturihia? Oia mau, ia papu ia tatou e ia farii anaˈe tatou i te horoa tarahu, e nehenehe atoa tatou e erehia i taua moni ra, no te mea e rave rahi opuaraa tapihoo o te topatari nei. Aita roa ˈtu te hoê parau faaau tarimahia e haapapu mai i te manuïaraa. E ere atoa i te mea tano, ia tuu i roto i te hoê ohipa tapihoo, hau atu i te moni o te maraa ia tatou ia pau.

14. No te aha e tia ˈi ia tatou ia faaite i te ite maite mai te peu e ua horoa tarahu tatou i te moni i te hoê hoa kerisetiano, e ua topatari ta ˈna ohipa tapihoo?

14 E tia ia tatou ia faaite i te ite maite mai te peu e ua horoa tarahu tatou i te moni i te hoê Kerisetiano no te hoê tumu tapihoo, e ua erehia tatou i taua moni ra, noa ˈtu e aita e ohipa taviri i ravehia. Mai te peu e aore taua ohipa tapihoo i manuïa ra, e e ere hoi te hape i te taeae i tarahu mai i taua moni ra, e nehenehe anei tatou e parau e ua haavarehia na tatou? Aita roa, no te mea ua hinaaro mau tatou i te horoa tarahu, peneiaˈe ua roaa mai te tahi apî i taua moni ra, e aita hoi e ohipa taviri i itehia. No te mea na hoi e aita e ohipa taviri, aita roa ˈtu e tumu no te horo i te taeae i tarahu mai i te moni, i te fare haavaraa. Eaha te faufaa ia horo i te hoê hoa Kerisetiano parau-tia o tei topatari, no te mea aita ta ˈna opuaraa tapihoo maitai i manuïa?—Korinetia 1, 6:1.

15. Eaha te mau tuhaa te tia ia ferurihia, ia tuuhia te hoê taiete i roto i te topatari?

15 Te imi nei te feia o tei ore i manuïa i roto i ta ratou ohipa tapihoo, i te parururaa ma te tuuraa i ta ratou taiete i roto i te topatari. I te mea e eita e tia i te mau Kerisetiano ia tâuˈa ore i te tarahu, noa ˈtu e ua faaore te ture i vetahi tarahu, ua manaˈo na vetahi e e tia ia ratou ia faahoˈi atu i te mau tarahu i faaorehia, mai te peu e e farii te feia i tarahuhia e ia aufauhia mai ratou. Tera râ, eaha ïa te parau no te hoê taata tarahu o tei haapau i te moni i tarahuhia e ana i to ˈna taeae, e i muri iho, te tamau noa ra oia i te ora i te hoê oraraa moni rahi? Eaha ïa te parau no ˈna, mai te peu e e moni ta ˈna no te faahoˈi i ta ˈna tarahu, tera râ, aita oia e haapeapea ra i te amutarahu morare i to ˈna ra taeae? I roto i taua huru tupuraa ra, e fifi ïa to ˈna no te faaî i te mau titauraa no te rave i te hoê hopoia i roto i te amuiraa.—Timoteo 1, 3:3, 8; a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Setepa 1994, mau api 30-1.

E mai te peu e ua ravehia te peu taviri?

16. Eaha te mau ohipa e ravehia, mai te peu e te manaˈo ra tatou e ua tavirihia tatou?

16 Na te ite maite e haapapu mai ia tatou e, eita te taatoa o te moni e tuuhia, e hoˈi mai. E, mai te peu e te vai ra te peu taviri? Te peu taviri, oia ïa “te titauraa hinaaro-mau-hia ia huna, ia haavare, aore ra ia taui i te parau mau no te turai ia vetahi ê ia vaiiho i te tahi taoˈa faufaa i fatuhia e ana, aore ra i te hoê tiaraa mana.” Ua faataa mai o Iesu Mesia i te ohipa o te ravehia, mai te peu e te manaˈo ra te hoê taata e ua tavirihia o ˈna na te hoê hoa haamori. Ia au i te Mataio 18:15-17, te na ô ra o Iesu e: “Ia hamani ino to taeae ia oe ra, e haere, e faaite atu ia ˈna i ta ˈna hapa o orua anaˈe ra; e i faaroo mai oia ia oe ra, roaa ihora to taeae ia oe ra. Ia ore râ oia ia faaroo ia oe ra, a aratai atoa ˈtu oe i te hoê e ia toopiti hoi, ia papu te mau parau atoa i te vaha o na ite toopiti e tootoru ra. E ia ore oia ia faaroo ia raua, a faaite atu i te ekalesia; ia ore râ oia ia faaroo i te ekalesia ra, ia riro noa ˈtu oia ia oe mai te etene e te telona.” Te faahiˈoraa i horoahia mai e Iesu i muri iho, te faaite ra ïa e te manaˈo atoa ra oia i te mau hara taaihia i te mau ohipa tapihoo, e te vai ra hoi te peu taviri.—Mataio 18:23-35.

17, 18. Ia taviri-mau-hia tatou na te hoê taata e parau ra e e Kerisetiano o ˈna, nafea te ite maite ia paruru ia tatou?

17 Parau mau, eita hoi e tano ia au i te mau Papai, ia faaohipahia teie mau parau i roto i te Mataio 18:15-17, mai te peu e aita e haapapuraa aore ra e tumu no te manaˈo e ua ravehia te peu taviri. Tera râ, eaha te tia ia ravehia mai te peu e ua taviri-mau-hia tatou na te hoê taata e parau ra e e Kerisetiano o ˈna? Na te ite maite e paruru mai ia tatou, i te oreraa e rave i te hoê ohipa o te haafifi atu i te roo o te amuiraa. Ua aˈo o Paulo i to ˈna mau hoa kerisetiano, ia faaoromai i te ino, e peneiaˈe ia faaere ia ˈna iho, i te haere atu i te haavaraa e to ˈna taeae ra.—Korinetia 1, 6:7.

18 Aita to tatou mau taeae e mau tuahine mau, “i î i te haavare e te ino,” mai te tahutahu ra o Bara-iesu. (Ohipa 13:6-12) E tia mau atura ia tatou nei, ia ite maite i te taime a mâuˈa ˈi ta tatou moni i roto i te mau opuaraa tapihoo e vetahi mau hoa faaroo. Mai te peu e te manaˈo ra tatou e horo i mua i te ture, e feruri ïa tatou i te hopea o te reira no tatou iho, no te tahi feia i roto i taua ohipa ra, no te amuiraa, e tae noa ˈtu no te mau taata no rapaeau. Ia tutava tatou e ia faahoˈihia mai ta tatou moni i pau, e nehenehe ïa tatou e haamâuˈa i te taime, te puai, e vetahi atu mau faufaa. Hau atu, te ohipa e roaa mai, oia te haamoniraa ïa i te mau paruru aore ra vetahi atu feia toroa. Te fifi i itehia, ua erehia vetahi mau Kerisetiano i ta ratou mau haamaitairaa teotaratia, no te mea ua rave rahi ratou i teie mau mea. E oaoa o Satani ia fariu ê tatou mai te reira te huru, te hinaaro nei râ tatou i te faaoaoa i te mafatu o Iehova. (Maseli 27:11) I te tahi aˈe pae, ia farii anaˈe tatou i te pau, e apehia ïa e rave rahi mauiui e e apî mai ïa tatou i te taime, no tatou iho e no te mau matahiapo. Na te reira huru haerea e paruru i te hau i roto i te amuiraa, e e tauturu ia tatou ia tamau noa i te imi na mua i te Basileia.

Te ite maite e te raveraa i te mau faaotiraa

19. Nafea te ite maite i te pae varua e te pure ia tauturu ia tatou, ia rave anaˈe tatou i te mau faaotiraa teimaha?

19 E nehenehe te raveraa i te mau faaotiraa no nia i te mau ohipa moni aore ra tapihoo, e riro ei mea teimaha mau. E nehenehe râ te ite maite i te pae varua e tauturu ia tatou ia faito i te mau tuhaa e rave rau e ia rave i te mau faaotiraa paari. Hau atu, e nehenehe te turuiraa i nia ia Iehova ma te pure, e horoa mai i “te hau a te Atua.” (Philipi 4:6, 7) O te hoê ïa hau e te vai-maitai-raa e noaa mai na roto i te mau taairaa tataitahi e te piri e o Iehova. Oia mau, e nehenehe taua hau ra e tauturu ia tatou ia vai aifaito noa, ia titauhia tatou ia rave i te mau faaotiraa fifi roa.

20. Eaha ta tatou e opua e rave, i te pae no te mau ohipa tapihoo e te amuiraa?

20 E opua papu anaˈe tatou, eiaha e farii noa ˈtu i te mau fifi i te pae tapihoo, ia faaore i te hau e fanaˈohia ra e tatou aore ra i roto i te amuiraa. E haamanaˈo e, ua faanahohia te amuiraa kerisetiano no te tauturu ia tatou i te pae varua, e ere râ i te vahi no te faatupu i te mau ohipa hoohooraa. Ia taa ê mau te mau ohipa tapihoo i te mau ohipa a te amuiraa. E faaite anaˈe i te ite maite e te ara-maitai-raa, ia faaô atu tatou ia tatou i roto i te mau opuaraa tapihoo. E ia tapea noa atoa tatou i te hiˈoraa aifaito no nia i teie mau ohipa, ma te imi na mua i te mau faufaa o te Basileia. Mai te peu noa ˈtu e eita e manuïa te hoê opuaraa tapihoo i rotopu i te mau hoa haamori, e titau tatou ia ohipahia no te maitai o te taatoaraa.

21. Nafea tatou ia faaohipa i te ite maite e ia pee i te Philipi 1:9-11?

21 Taa ê atu i te tapitapi rahi roa no te mau ohipa moni e te tahi atu mau ohipa haihai, ia rave tatou paatoa e ia imi to tatou mafatu i te ite maite, ia pure tatou i te Atua ia aratai mai ia tatou, e ia tuu tatou i te mau faufaa o te Basileia na mua. Ia au maite i te pure a Paulo, ‘ia tupu maite â to tatou here e ia rahi atu â ma te ite papu e te ite maite tia roa ra; ia hiˈopoa tatou i te mau mea i hau i te maitai ra e ia ore tatou ia faaturori atu ia vetahi ê’ aore ra ia tatou iho. No te mea hoi e, tei nia te Arii ra o te Mesia i to ˈna terono i te raˈi ra, e faaite anaˈe i te ite maite i te pae varua i roto i te mau huru tupuraa atoa o to tatou nei oraraa. E ‘ia îhia tatou nei i te hotu parau-tia, no ǒ mai hoi ia Iesu Mesia, ia hanahana e ia aruehia te Atua,’ oia te Fatu Mana hope o Iehova.—Philipi 1:9-11.

Nafea outou ia pahono?

◻ Eaha te ite maite?

◻ No te aha e hinaaro-mau-hia ˈi e faaite i te ite maite, no nia i te mau ohipa tapihoo i rotopu i te mau Kerisetiano?

◻ Nafea te ite maite ia tauturu ia tatou, mai te peu e te manaˈo ra tatou e ua tavirihia tatou e te hoê hoa faaroo?

◻ Nafea te ite maite ia ohipa i roto i te raveraa i te mau faaotiraa?

[Hohoˈa i te api 18]

E tauturu te ite maite ia tatou ia faaohipa i te aˈoraa a Iesu e tamau noa i te imi na mua i te Basileia

[Hohoˈa i te api 20]

A papai roa i te mau faaauraa tapihoo

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono