Eaha te tapao o to outou oraraa?
“Te arataihia ra râ tau aau e te paari . . . ia ite hoi au i taua maitai ra [no te mau tamarii a te taata nei] . . . e hope roa ˈˈe to ratou pue mahana.”—KOHELETA 2:3; MN.
1, 2. No te aha e ere i te mea hape ia anaanatae ia tatou iho i roto i te faito e au?
TE ANAANATAE ra anei outou ia outou iho? Ua tano outou. No reira hoi tatou e tamaa ˈi i te mau mahana atoa, e taoto ai ia rohirohi anaˈe tatou, e mea au atoa na tatou ia amuimui e to tatou mau hoa e te feia i herehia e tatou. I te tahi mau taime, e hauti tatou, e hopu tatou i te miti, aore ra e rave tatou i te mau ohipa ê o ta tatou i au, e tapao faaite hoi e te anaanatae ra tatou ia tatou iho ma te aifaito.
2 Te tuea ra teie anaanataeraa ia ˈna iho, e ta te Atua i turai ia Solomona ia papai: “E ere to te taata nei maitai te amu e te inu i te maa ra, ei maitai no ˈna i ta ˈna ra mau ohipa?” Ia au i tei itehia mai e ana, ua parau â o Solomona e: “Tei ite nei hoi au e, na te rima ïa o te Atua i horoa mai. O vai hoi te taata e tia ˈi ia amu e ia rave i to ˈna hinaaro maori râ o vau nei?”—Koheleta 2:24, 25.
3. Eaha te mau uiraa fifi o tei ore i naeahia i te rahiraa ia pahono?
3 Ua ite râ outou e te oraraa, e ere noa ïa te amuraa i te maa, te inuraa, te taotoraa, e te raveraa i te tahi ohipa maitai. Te roohia nei tatou i te mauiui, i te inoino, e te peapea. E e au ra e aita to tatou e taime no te feruri i nia i te auraa mau o to tatou oraraa. Mai te reira atoa anei no outou? Teie ta Vermont Royster i papai, oia te taata nenei tahito o te vea ra The Wall Street Journal, i muri aˈe i to ˈna hiˈopoaraa i te ite rahi e te mau aravihi o te taata: “Teie te tahi mea huru ê roa. Ia tuatapapa tatou i te parau no te huitaata nei, i to ˈna mau fifi, i to ˈna parahiraa i roto i teie nei ao, aita to tatou ite i hau atu i to te tau matamua ra. Aitâ i matara ˈtura ia tatou te mau uiraa ra, o vai tatou, e no te aha tatou e vai ai i ǒ nei, e te haere ra tatou ihea.”
4. No te aha e tia ˈi ia tatou tataitahi ia pahono i te mau uiraa no nia ia tatou iho?
4 Nafea outou ia pahono i te mau uiraa ra: O vai tatou? No te aha tatou e vai ai i ǒ nei? E te haere ra tatou ihea? I te avaˈe Tiurai i mairi aˈenei, ua pohe o Royster Tane. I to outou manaˈoraa, ua noaa anei ia ˈna i te mau pahonoraa papu? E te uiraa faufaa roa ˈˈe, Te vai ra anei te ravea e noaa ˈi ia outou i te mau pahonoraa? E nafea te reira ia tauturu ia outou ia fanaˈo i te hoê oraraa oaoa aˈe e te faufaa aˈe? O ta tatou ïa e tuatapapa i teie nei.
Te pu matamua e noaa mai ai te maramarama
5. No te aha tatou e uiui ai i te Atua ia hinaaro tatou e maramarama i te mau uiraa no nia i te auraa o te oraraa?
5 Mai te peu e e imi tatou i te tapao o to tatou oraraa na roto i ta tatou iho ravea, mea iti ïa te manuïaraa e noaa mai aore ra eita roa ˈtu tatou e manuïa, mai tei itehia no te rahiraa o te mau tane e te mau vahine, e tae noa ˈtu te feia e ite e e aravihi rahi to ratou. E ere râ hoi o tatou anaˈe. Ua horoa mai to tatou Poiete i te tauturu. Ia feruri anaˈe outou, e ere anei oia te Pu teitei aˈe e noaa mai ai te maramarama e te paari, te vai ra oia “mai tahito mai â e a muri noa ˈtu,” e ua hope roa to ˈna ite no nia i te ao taatoa e no nia i te aamu? (Salamo 90:1, 2) Ua poiete oia i te mau taata e ua hiˈopoa oia i te taatoaraa o te aamu taata nei, no reira o Oia ta tatou e uiui atu ia noaa mai te maramarama, eiaha râ te mau taata tia ore, ua taotiahia hoi to ratou ite e to ratou feruriraa.—Salamo 14:1-3; Roma 3:10-12.
6. (a) Mea nafea to te Poiete horoaraa mai i te maramarama e hinaarohia ra? (b) Nafea o Solomona ia tauturu mai?
6 Eiaha ïa tatou e manaˈo e, e faaite roa mai te Poiete i roto i to tatou tariˈa eaha te auraa o te oraraa, tera râ, ua horoa mai oia i te hoê pu e noaa mai ai te maramarama—o ta ˈna ïa Parau i faauruahia mai. (Salamo 32:8; 111:10) E mea faufaa roa te buka Koheleta i roto i teie tuhaa. Ua faaurua te Atua i to ˈna taata papai, “hau atura to Solomona [“paari,” MN] i to te feia atoa i te hitia o te râ ra.” (Te mau arii 1, 3:6-12; 4:30-34) No te maere o te hoê arii vahine i ratere mai “i to Solomona paari,” ua parau roa oia e, aita te afaraa i faaitehia mai ia ˈna e e oaoa mau te feia o te faaroo i to ˈna paari.a (Te mau arii 1, 10:4-8) E nehenehe atoa e noaa ia tatou i te maramarama e i te oaoa na roto i te paari o te Atua, ta to tatou Poiete i horoa mai na roto ia Solomona.
7. (a) Eaha ta Solomona faaotiraa no nia i te rahiraa o te mau mea e ravehia ra i raro aˈe i teie nei raˈi? (b) Na te aha e turu ra i te mau faaotiraa papu a Solomona?
7 Te faaite ra te Koheleta i te paari no ǒ mai i te Atua ra, o tei ohipa i nia i te mafatu e te feruriraa o Solomona. I te mea e e taime to ˈna, e faufaa, e e maramarama atoa to ˈna no te na reira, ua paheru o Solomona “i te mau mea atoa i ravehia i raro aˈe i teie nei raˈi.” Ua ite aˈera oia e “e mea faufaa ore, e mai te mea e te amu ra i te mataˈi” te rahiraa o teie mau mea, e faaotiraa teie i faauruahia mai, te tia ia tatou ia haamanaˈo ia feruri anaˈe tatou i nia i ta tatou tapao i roto i te oraraa. (Koheleta 1:13, 14, 16) Aita o Solomona i huna i ta ˈna parau, ua faaite papu râ oia i to ˈna manaˈo. Ei hiˈoraa, a feruri na i ta ˈna mau parau i roto i te Koheleta 1:15, 18. Ua ite outou e, i te roaraa o te mau senekele, ua tamata te taata i te mau huru faatereraa atoa, e i te tahi mau taime, ua tamata mau ratou i te faatitiaifaro i te mau fifi e i te haamaitai i te oraraa o te huiraatira. Tera râ, ua manuïa anei te tahi i te faaafaro i te mau mea “piˈo” atoa ra i roto i teie faanahoraa tia ore? E peneiaˈe ua ite outou e, ia rahi noa ˈtu te ite o te hoê taata, e papu aˈe ia ˈna e, no te poto o te oraraa, eita e nehenehe e faatitiaifaro pauroa i te mau mea. E rave rahi o te inoino nei i teie manaˈo, eiaha râ tatou.
8. Eaha te mau tau ohuraa i vai na mai mutaa ihora mai â?
8 Te tahi atu manaˈo ta tatou e nehenehe e feruri, o te mau tau ohuraa ïa o ta tatou e ite nei, mai te hitiraa e te toparaa o te mahana, aore ra te tereraa o te mataˈi e te pape. I vai na te reira i te tau o Mose, o Solomona, o Napoléon, e o to tatou mau huitupuna. E te vai noa nei â. Oia atoa, “te ore nei te tahi ui, e te itea maira te tahi.” (Koheleta 1:4-7) Ia au i te hiˈoraa taata, aita ïa i taui rahi. Ua tuea ta te taata o te tau tahito e to teie nei tau, mau ohipa, mau tiaturiraa, mau opuaraa, e mau manuïaraa. Noa ˈtu e, i rotopu i te fetii taata nei, ua tia mai te tahi taata tuiroo, aore ra te tahi taata haviti roa aore ra te tahi aito, teihea roa taua taata ra i teie nei? Ua pohe e ua moehia paha. E ere teie i te manaˈo haamǎtaˈu. Aita hoi te rahiraa o te taata i ite i te iˈoa o to ratou mau huitupuna aore ra i to ratou vahi fanauraa e to ratou vahi hunaraa. Te taa ra ïa ia outou e, no te aha o Solomona i parau ai ma te papu e, e mea faufaa ore te mau opuaraa e te mau tutavaraa a te taata.—Koheleta 1:9-11.
9. Nafea tatou e tauturuhia ˈi ia noaa mai i te maramarama papu no nia i te huru tupuraa o te taata?
9 Maoti hoi i te haaparuparu ia tatou, e nehenehe teie maramarama no ǒ mai i te Atua ra, no nia i te huru mau o te huitaata nei, e faaitoito ia tatou, ma te turai ia tatou ia ape i te haafaufaa-rahi-roa-raa i te mau fa aore ra i te mau titauraa o te morohi oioi noa e o te moe. E tauturu te reira ia tatou ia faito eaha te faufaa e noaa mai i te oraraa e eaha te mea o ta tatou e tamata ra i te faatupu. Ei hiˈoraa, taa ê atu i te riroraa ei feia haapae, e nehenehe tatou e oaoa i te amuraa i te maa e te inuraa ma te au. (Koheleta 2:24) E, mai ta tatou e ite atu, ua naeahia ia Solomona i te hoê faaotiraa itoito e te maitai roa. Ei haapotoraa, e tia ïa ia tatou ia mauruuru rahi i to tatou taairaa e to tatou Poiete, o te nehenehe e tauturu ia tatou ia fanaˈo i te hoê oraraa papu e te oaoa e a muri noa ˈtu. Ua haapapu o Solomona e: “E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: o te Atua [mau] te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna [mau faaueraa]; o ta te taata atoa ïa [hopoia] e ati noa ˈˈe.”—Koheleta 12:13; MN.
Te hoê tapao e au i te mau tau ohuraa o te oraraa
10. Ua faaau o Solomona i te animala e te taata i roto i teihea tuhaa?
10 E nehenehe te paari no ǒ mai i te Atua ra, e vai ra i roto i te Koheleta, e tauturu â ia tatou ia hiˈopoa i ta tatou tapao i roto i te oraraa. Nafea ïa? Na roto ïa i to Solomona faahiti-papu-raa i te tahi atu mau parau mau e varavara roa tatou i te feruri. Hoê, no nia ïa i te mau tuearaa i rotopu i te taata e te animala. Ua faaau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te mamoe, tera râ, eita te rahiraa o te taata e au e ia faaauhia ratou i te animala. (Ioane 10:11-16) Noa ˈtu râ, ua faahiti o Solomona i te tahi mau tupuraa o te ore e nehenehe e faahapahia: “Te tamata nei te Atua [i te mau tamarii a te taata nei], ia ite ratou hoê â o ratou huru e to te puaa. Hoê â hete hopea to te taata atoa nei, e to te puaa atoa ra; hoê o ratou roohiaraahia mai: te pohe nei te tahi pae, e te na reira atoa nei te tahi pae i te pohe; . . . e aita ˈtura te taata i hau i te puaa; e mea faufaa ore ratou atoa ra. . . . no te repo anaˈe ratou e te hoˈi anaˈe nei i te repo â.”—Koheleta 3:18-20.
11. (a) Nafea te huru oraraa matauhia o te hoê animala ia faataahia? (b) Eaha to outou manaˈo no nia i teie faataaraa?
11 A feruri na i te hoê animala mea au na outou ia mataitai, peneiaˈe te hoê saphana aore ra te hoê rapiti. (Deuteronomi 14:7; Salamo 104:18; Maseli 30:26) Aore ra, a feruri na i te animala iti parauhia écureuil; tau 300 huru na te ao nei. Mai te aha te huru o to ˈna oraraa? Ia fanauhia mai oia, e faaote to ˈna mama ia ˈna i te û tau hebedoma i te maoro. I muri aˈe, e huruhuruhia oia e e nehenehe oia e hahaere na rapaeau. E ite atu paha outou ia ˈna ia horohoro haere, ia haapii oia i te imi i ta ˈna maa. E mea pinepine râ, e au ra e te hauti noa ra oia, mai te mea e te oaoa ra oia i to ˈna apîraa. Ia naeahia oia i te area hoê matahiti, e imi oia i te apiti. I reira oia e hamani ai i te faaearaa e e haapao ai i to ˈna fanauˈa. Mai te peu e e navai maitai te mau maa hotu, te mau huero, e te mau hotu huero, e fanau rahi ïa te écureuil i te fanauˈa, e navai maitai te taime no te faarahi i to ratou vahi faaearaa. Tau matahiti noa râ i muri iho, e ruau te animala e e roo-ohie-noa-hia oia i te ati e te maˈi. I te area hoê ahuru matahiti, e pohe oia. Noa ˈtu e mea taa ê rii ia au i te huru o te écureuil, tera te huru o te oraraa o teie animala.
12. (a) Ma te papu, no te aha te huru oraraa o te mau taata e rave rahi e riro ai mai to te animala? (b) Eaha ta tatou e manaˈonaˈo ia ite atu tatou i te hoê animala o ta tatou i feruri?
12 Eita te rahiraa o te taata e faahapa i teie huru oraraa no te hoê animala, e eita atoa ratou e manaˈo e e tia i te hoê écureuil ia tapapa i te hoê tapao i roto i to ˈna oraraa. Tera râ, aita te oraraa o te mau taata e rave rahi, i taa ê atu i to teie animala, e ere anei? E fanauhia mai hoi ratou e e aupuruhia ratou i to ratou tamarii-rii-raa ra. E tamaa ratou, e paari mai, e e hauti ratou i to ratou nainairaa. E riro mai ratou ei taata paari, e imi ratou i te hoê hoa, e te hoê vahi faaearaa e te hoê atoa imiraa ia noaa mai te maa. Mai te peu e e manuïa ratou, e fanau rahi ïa ratou e e faarahi ratou i to ratou faaearaa no te haapao i ta ratou mau tamarii. E mairi oioi râ te mau ahuru matahiti, e e ruau ratou. Mai te peu e e taeahia tera faito, e pohe ratou i muri aˈe e 70 aore ra e 80 matahiti tei î i ‘te rohirohi e te taiâraa.’ (Salamo 90:9, 10, 12) A manaˈonaˈo i teie mau tupuraa o te haaferuri, ia ite anaˈe atu outou i te hoê écureuil (aore ra i te tahi atu animala o ta outou i feruri.)
13. Eaha te faaotiraa e tano no te animala e no te taata atoa?
13 Te taa ra ia outou e no te aha o Solomona i faaau ai i te oraraa o te taata i to te animala. Teie ta ˈna i papai: “E tau to te mau mea atoa . . . E taime to te fanau, e taime to te pohe.” Hoê â hopea, oia hoi te pohe, no te taata e no te animala, “te pohe nei te tahi pae, e te na reira atoa nei te tahi pae i te pohe.” Teie â ta ˈna i parau: “No te repo anaˈe ratou e te hoˈi anaˈe nei i te repo â.”—Koheleta 3:1, 2, 19, 20.
14. Mea nafea te tahi mau taata ia tamata i te faataui i te huru o te oraraa, eaha râ te faahopearaa?
14 Eiaha tatou e hiˈo i teie faataaraa papu, mai te hoê manaˈo haaparuparu. Parau mau, te tamata nei vetahi i te taui i to ratou oraraa, na roto i te rave-puai-raa i te ohipa ia hau atu ta ratou faufaa materia i ta to ratou mau metua. E haere paha ratou i te haapiiraa e rave rahi matahiti te maoro, ia noaa mai te hoê huru oraraa teitei aˈe, a tutava noa ˈi ratou i te haapue i te ite no nia i te oraraa. Aore ra e faaetaeta puai ratou i to ratou tino aore ra e haapao maitai ratou i ta ratou maa, ia maitai aˈe to ratou tino e ia maoro rii atu â to ratou oraraa. E nehenehe teie mau tutavaraa e hopoi mai i te tahi mau vahi maitatai. Tera râ, o vai tei papu e e manuïa anei teie mau tutavaraa? E noa ˈtu e e manuïa, no teihea maororaa?
15. Eaha te faaotiraa papu no nia i te oraraa o te rahiraa o te mau taata?
15 Ua ani o Solomona e: “E rave rahi te parau ra, e mea faufaa ore ïa, eaha ta te taata nei faufaa e noaa i te mârô? O vai hoi te ite i te mea e maitai ai te taata i na mahana rii i to ˈna nei oraraa faufaa ore nei? tei pee ê noa mai te mǎrû ra? e tia hoi ia vai ia faaite atu ia ˈna i tei tupu i te ao nei i muri aˈe ia ˈna ra?” (Koheleta 6:11, 12) I te mea e, eita e maoro roa, e faahope te pohe i te mau tutavaraa a te hoê taata, eaha mau na ïa te faufaa ia rohi no te haapue i te taoˈa materia, aore ra ia haere i te haapiiraa e rave rahi matahiti te maoro, ma te tapao e faarahi i te taoˈa? No te poto hoi o te oraraa, e pee ê mai te ata ra, e rave rahi o tei ite mai e, aita e taime faahou no te tutava ia naeahia te hoê fa apî, ia taa ia ratou e aita ratou i manuïa; aita atoa te hoê taata i ite eaha te roohia ˈtu i nia i ta ˈna mau tamarii “i muri aˈe ia ˈna ra.”
Teie te taime ia noaa i te iˈoa maitai
16. (a) Eaha ta tatou e nehenehe e rave, o ta te animala e ore e nehenehe e rave? (b) Eaha te tahi atu parau mau o te tia ia tatou ia feruri?
16 Taa ê atu i te mau animala, e aravihi to tatou, te mau taata, no te feruri e, ‘Eaha te auraa o to ˈu nei oraraa? E huru oraraa faataahia anei, e taime to te fanau e e taime to te pohe?’ No nia i teie mau uiraa, a haamanaˈo na i te parau mau o te faahitiraa a Solomona no nia i te taata e te animala: “Te hoˈi anaˈe nei [ratou] i te repo.” Te auraa anei e, o te pohe te hopea o te oraraa? Te faaite ra te Bibilia e aita to te taata e nephe pohe ore o te ora ˈtu ia pohe anaˈe te tino. E nephe râ te taata, e te nephe o te hara ra, e pohe ïa. (Ezekiela 18:4, 20) Ua haapapu maira o Solomona e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. Aita hoi a ratou e utua toe i te fenua nei; ua aramoina hoi ratou. O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.”—Koheleta 9:5, 10.
17. E turai te Koheleta 7:1, 2 ia tatou ia feruri i te aha?
17 Ia au i teie tupuraa o te ore e nehenehe e apehia, a hiˈo na i teie faahitiraa: “E maitai rahi to te iˈoa maitai i to te monoˈi hauˈa maitai ra; e te mahana e pohe ai ra i te mahana fanauraa. E mea maitai te haere i te fare otoraa, i te haere i te fare amuraa maa; o te hopea hoi te reira o te taata atoa ra, e riro hoi te feia i ora ra i te manaˈo i te reira.” (Koheleta 7:1, 2) E tia ia tatou ia farii e, o te pohe ‘te hopea o te taata atoa ra.’ Aita hoê taata i manuïa i te inu i te tahi pape faaora, i te amu i te tahi anoiraa vitami, i te haapao i te tahi tabula maa, aore ra i te rave i te tahi faaetaetaraa tino, e noaa atu ai i te ora mure ore. E mea pinepine, ‘ua aramoina ratou’ eita e maoro roa i muri aˈe i to ratou poheraa. No te aha ïa e parauhia ˈi e, “e maitai rahi to te iˈoa maitai i to te monoˈi hauˈa maitai ra; e te mahana e pohe ai ra i te mahana fanauraa”?
18. No te aha tatou e papu ai e ua tiaturi o Solomona i te tia-faahou-raa?
18 Mai tei faahitihia ˈtu na, e taata feruriraa papu o Solomona. Ua ite oia i to ˈna mau tupuna ia Aberahama, ia Isaaka, e ia Iakoba, e eita e ore e ua fanaˈo ratou i te hoê iˈoa maitai i mua i to tatou Poiete. I te mea e ua matau maitai oia ia Aberahama, ua tǎpǔ maira te Atua ra o Iehova e haamaitai ia ˈna e i to ˈna huaai. (Genese 18:18, 19; 22:17) Oia, e iˈoa maitai to Aberahama i mua i te Atua, e ua riro mai oia ei hoa no ˈna. (Paraleipomeno 2, 20:7; Isaia 41:8; Iakobo 2:23) Ua ite o Aberahama e, to ˈna iho ora e te ora o ta ˈna tamaiti, e ere noa ïa i te tuhaa no te tau hopea ore o te fanauraa e o te poheraa. Te vai ra râ te tahi atu tapao. Ua noaa ia raua i te tiaturiraa papu e ora faahou mai, eiaha no te mea e e nephe pohe ore to raua, no te mea râ e e faatia-faahou-hia mai raua. Ua tiaturi papu o Aberahama e “e tiâ i te Atua ia faatia faahou mai ia [Isaaka] mai te pohe maira.”—Hebera 11:17-19.
19. Eaha te maramarama e noaa mai na roto ia Ioba, no nia i te auraa o te Koheleta 7:1?
19 Tera te taviri e matara ˈi ia tatou i te parau ra, “e maitai rahi to te iˈoa maitai i to te monoˈi hauˈa maitai ra; e te mahana e pohe ai ra i te mahana fanauraa.” Mai ia Ioba na mua ˈtu ia ˈna, ua tiaturi papu o Solomona e, e nehenehe ta te Atua Na ˈna i poiete i te ora taata nei, e horoa faahou mai i te ora. E nehenehe oia e faatia faahou mai i te mau taata i pohe. (Ioba 14:7-14) Ua parau te taata haapao maitai ra o Ioba e: “Na oe [Iehova] e tiaoro mai, e na ˈu e parau atu ia oe; e oto â oe i te ohipa a to rima i rave ra.” (Ioba 14:15) A feruri na râ! Te “oto” nei to tatou Poiete i ta ˈna mau tavini taiva ore i pohe. (“E hinaaro â oe e ite i te ohipa a to rima ra.”—La Bible de Jérusalem.) Ma te faaohipa i te tusia o te hoo o Iesu Mesia, e nehenehe ta te Poiete e faatia faahou mai i te taata. (Ioane 3:16; Ohipa 24:15) Papu maitai, e nehenehe te taata e taa ê atu i te animala e pohe nei.
20. (a) I teihea taime e parauhia ˈi e e maitai aˈe te mahana e pohe ai i te mahana fanauraa? (b) Eaha ta te tia-faahou-raa o Lazaro i faatupu i nia e rave rahi taata?
20 Te auraa ra, e nehenehe te mahana e pohe ai e maitai aˈe i te mahana fanauraa, mai te peu e ua noaa i te hoê taata i te hoê iˈoa maitai i mua ia Iehova, o ˈna hoi te nehenehe e faatia mai i te feia haapao maitai i pohe. Ua haapapu te Solomona Rahi, o Iesu Mesia, i te reira. Ei hiˈoraa, ua faatia faahou mai oia i te taata haapao maitai ra ia Lazaro. (Luka 11:31; Ioane 11:1-44) Te taa ra ia outou e, e rave rahi o tei ite mata i te tia-faahou-raa mai o Lazaro, o tei putapû roa e o tei tiaturi i te Tamaiti a te Atua. (Ioane 11:45) I to outou manaˈoraa, ua vai noa anei ratou e aita e tapao i roto i te oraraa, ma te ore e ite e o vai ratou e te haere ra ratou ihea? Aita, tera râ, ua ite ratou e e ere noa ratou mai te animala o te fanauhia mai, o te ora maa taime, e o te pohe i muri iho. Ua taai-piri-hia te tapao o to ratou oraraa i te parau no te iteraa o vai mau na te Metua o Iesu, e i te raveraa i To ˈna hinaaro. E o outou? Ua tauturu anei teie haapiiraa ia outou ia ite, aore ra ia ite papu atu â, e nafea to outou oraraa e nehenehe ai e e tia ˈi, ia titau i te hoê tapao mau?
21. Eaha te tuhaa o te imiraa i te auraa o to tatou oraraa o ta tatou e tuatapapa?
21 Teie râ, te titauraa i te hoê tapao mau e te faufaa i roto i te oraraa, e ere noa ïa te manaˈonaˈoraa i te pohe e te ora-faahou-raa i muri iho. Ua taaihia râ e ta tatou ohipa e rave nei i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa. Ua haapapu atoa o Solomona i te reira i roto i te Koheleta, mai ta tatou e ite atu i roto i te tumu parau i mua nei.
[Nota i raro i te api]
a “Te tuu ra te faatiaraa no nia i te Arii vahine o Seba, i te tapao i nia i te paari o Solomona, e ua parau-pinepine-hia e e aai teie aamu (Arii 1, 10:1-13). Tera râ, te faaite ra te huru tupuraa o te aamu e, te tumu i haere mai ai oia ia Solomona ra, e tere tapihoo ïa, e e taa-maitai-hia te reira; aita e faufaa ia feaa e e aamu mau anei teie.”—The International Standard Bible Encyclopedia (1988), Buka IV, api 567.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha vetahi mau tuearaa i rotopu i te animala e te taata?
◻ No te aha te pohe e haapapu ai e, e mea faufaa ore te rahiraa o te tutavaraa e te ohipa a te taata nei?
◻ No te aha e parauhia ˈi e e maitai aˈe te mahana e pohe ai i te mahana fanauraa?
◻ Ua niuhia te noaaraa te hoê tapao mau i roto i te oraraa i nia i teihea taairaa?
[Hohoˈa i te api 10]
Eaha te taa-ê-raa rahi i rotopu i to tatou oraraa e to te animala?