Haapaeraa e rave rahi mea no te hoê ohipa rahi aˈe
FAATIAHIA E JULIUS OWO BELLO
E 32 matahiti te maoro, ua riro na vau ei Aladura.* Ua tiaturi na vau e e faatitiaifaro te faaoraraa faaroo semeio e te mau pure i to ˈu mau fifi atoa e e faaora i te mau maˈi atoa. Aita vau i hoo aˈenei i te mau raau, e te mau raau tamǎrû mauiui atoa. I taua mau matahiti ra, aita te hoê melo o to ˈu utuafare i tapeahia aˈenei i te fare maˈi. Ia maˈi-anaˈe-hia hoê o ta ˈu mau tamarii, e pure au no ratou i te rui e te ao e tae noa ˈtu i to ratou oraraa mai. Ua tiaturi au e te pahono maira te Atua i ta ˈu mau pure e te haamaitai maira oia ia ˈu.
* No roto mai i te hoê taˈo Yoruba, oia hoi te auraa “te hoê taata e pure.” Oia hoi te hoê melo o te hoê ekalesia no Afirika e rave ra i te faaoraraa pae varua.
E MELO vau no te Egbe Jolly, te pu totiale rahi roa ˈˈe i Akure, te hoê oire i te pae tooa o te râ no Nigeria. O to ˈu mau hoa te feia moni e tuiroo roa ˈˈe i roto i to matou oire. Ua haere pinepine mai te Deji, arii no Akure, e farerei ia ˈu i to ˈu fare.
Mea rahi atoa ta ˈu vahine, e ono vahine faaipoipo e e rave rahi vahine faaturi. Ua manuïa ta ˈu ohipa tapihoo. Mea maitai te mau mea atoa no ˈu. Tera râ, mai te taata hoohoo i roto i te parabole a Iesu no nia i te poe, ua iteahia mai ia ˈu te tahi mea faufaa roa e ua faahoˈi au e pae o ta ˈu mau vahine faaipoipo, e ta ˈu mau vahine faaturi, ua faarue au i te ekalesia, i te pu totiale, e te tiaraa teitei a teie nei ao no te rave mai i te reira.—Mataio 13:45, 46.
Nafea to ˈu riroraa mai ei Aladura
Ua faaroo matamua vau i te parau no te mau Aladura i te matahiti 1936, i te 13raa o to ˈu matahiti. Ua parau mai te hoê hoa o Gabriel te iˈoa e: “Mai te peu e e haere oe i te Ekalesia Aposetolo a te Mesia, e faaroo oe i te Atua ia paraparau mai.”
“Nafea ïa te Atua ia paraparau mai?” o ta ˈu ïa i ani atu.
Ua na ô mai oia e: “A haere mai, e na oe iho e ite.”
Ua hinaaro vau e faaroo i te Atua. No reira, i taua po ra, ua haere au i te fare pure e o Gabriel. Ua î roa te fare pure iti i te feia haamori. Ua haamata ˈtura te amuiraa i te himene: “A haere mai, outou te mau taata e! To ǒ nei o Iesu!”
I roto i taua himene ra, pii atura te hoê taata e: “A pou mai, e te varua moˈa e!” Haapate atura te tahi atu taata i te ǒe, e mamû atura te amuiraa. I muri iho, haamata ˈtura te hoê vahine i te paraparau ma te peepee na roto i te hoê reo huru ê. Tuô taue atura oia e: “A faaroo i te poroi a te Atua, O outou te mau taata e! Teie ta te Atua i parau: ‘A pure no te feia taparahi taata, eiaha ratou e haapohe i te taata!’” Mea huru ê roa taua taime ra.
Ua tiaturi au e ua paraparau mai te Atua na roto ia ˈna, no reira, ua bapetizohia vau i te matahiti i muri iho ei melo no te Ekalesia Aposetolo a te Mesia.
Te farerei-matamua-raa i te mau Ite no Iehova
I te matahiti 1951, ua rave au i te hoê vea o Te Pare Tiairaa a te hoê Ite, o Adedeji Boboye te iˈoa. E vea faahiahia, e ua farii au i te hoê tamatahitiraa e ua taio noa vau i te reira. I te matahiti 1952, ua haere au i te hoê tairururaa mataeinaa e maha mahana a te mau Ite no Iehova i Ado Ekiti.
Ua putapû vau i te mea o ta ˈu i ite i te tairururaa. Ua feruri maite au no nia i te riroraa mai ei Ite no Iehova, tera râ, ua haapae au i taua manaˈo ra. To ˈu fifi, oia hoi e toru vahine faaipoipo ta ˈu e te hoê vahine faaturi i taua taime ra. Ua manaˈo vau e eita ta ˈu e nehenehe e faaea i te hoê noa vahine.
I to ˈu hoˈiraa i Akure, ua parau vau ia Adedeji e eiaha e haere faahou mai e farerei ia ˈu, e aita vau i faaapî i ta ˈu tamatahitiraa o Te Pare Tiairaa. Ua haa ˈtu â vau i roto i ta ˈu faaroo. Ua feruri ihora vau e inaha, ua haamaitai mai te Atua ia ˈu mai to ˈu apitiraa mai â i roto i te Ekalesia Aposetolo a te Mesia. Ua faaipoipo vau e toru vahine e ua fanau mai ratou e rave rahi tamarii. Ua hamani au i to ˈu iho fare. Aita vau i tapeahia aˈenei i te fare maˈi. I te mea e e au ra e te pahono maira te Atua i ta ˈu mau pure, no te aha ïa e taui ai i te faaroo?
Te tiaraa teitei e te mauruuru-ore-raa atoa
Ua haamata vau i te horoa e rave rahi moni na te ekalesia. Ua faariro oioi ratou ia ˈu ei matahiapo no te ekalesia, na roto i teie tiaraa ua nehenehe au e ite i te mau ohipa e ravehia ra i roto i te fare pure. Ua peapea vau i te mea o ta ˈu i ite. Mea here na te orometua e te “mau peropheta” te moni; ua huru-ê-roa-hia vau i to ˈu iteraa i to ratou nounou.
Ei hiˈoraa, i te avaˈe Mati 1967, e toru tamarii tei fanauhia mai e ta ˈu mau vahine faaipoipo taa ê. E peu matauhia ia faatupu i te hoê oroa bapetizoraa e toparaa iˈoa o te hoê tamarii i roto i te fare pure. Ua horoa ˈtura vau i te mau ô—te iˈa, te mau pape vaiharo, e te mau mohina soda—i te orometua no te faaineine i te oroa.
I te mahana pureraa, ua parau maira te orometua i mua i te ekalesia taatoa e: “Ua maere roa vau i te feia moni i roto i teie fare pure. Te hinaaro nei ratou e faatupu i te hoê oroa bapetizoraa, e ua hopoi noa mai ratou i te soda e te iˈa. Aita e puaatoro! Aita e puaaniho! A feruri na! Ua pûpû o Kaina na te Atua i te hoê tusia uhi rarahi, aita râ te Atua i farii i ta ˈna tusia no te mea aita e toto to roto. Te hinaaro ra te Atua i te mau mea e toto to roto. Ua pûpû o Abela i te hoê animala, e ua fariihia ta ˈna tusia.”
Ua tia ˈtura vau i nia e haere atura i rapae ma te riri. Teie râ, ua haere noa vau i te pureraa. Ua horoa rahi atu â vau i te taime no te amuimui e no te haere i te mau putuputuraa a ta ˈu pu. I te tahi taime, e haere au i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia, e ua faaapî au i ta ˈu tamatahitiraa o Te Pare Tiairaa. Noa ˈtu râ, aita vau i ineine atura no te riro ei Ite no Iehova.
Te faaotiraa e tavini ia Iehova
Ua taui te mau mea no ˈu i te matahiti 1968 ra. I te hoê mahana, ua taio vau i te hoê tumu parau i roto i Te Pare Tiairaa o te faatia ra i te hamani-ino-raa uˈana i nia i te mau Ite no Iehova i Malawi. Te faatiahia ra no nia i te hoê potii iti 15 matahiti, o tei taamuhia i nia i te hoê tumu raau e o tei maferahia e ono taime no te mea aita oia i hinaaro e ofati i to ˈna faaroo. Ua huru ê roa vau, ua vaiiho atura vau i te vea, tera râ, ua manaˈonaˈo noa vau i te reira. Ua taa ˈtura ia ˈu e aita e potii i roto i ta ˈu faaroo e faaite i teie huru faaroo. I muri iho i taua po ra, ua rave mai au i te vea e ua taio faahou i te api.
Ua haamata vau i te haapii maite i te Bibilia. I te rahiraa to ˈu ite, ua taa ˈtura ia ˈu e ua haavare rahi te ekalesia ia matou. Mai mutaa iho atoa, e “ino rahi hoi ta [ta matou mau perepitero] i rave.” (Hosea 6:9) Tei rotopu teie mau huru taata i te mau peropheta haavare o ta Iesu i faaara mai! (Mataio 24:24) Eita vau e tiaturi faahou i ta ratou mau orama e mau ohipa puai. Ua faaoti atura vau e faarue roa i te haapaoraa hape e e tauturu ia vetahi ê ia na reira atoa.
Mau tutavaraa no te tapea noa ia ˈu i roto i te ekalesia
I to te mau matahiapo o te ekalesia iteraa e ua opua iho â vau e faarue i te ekalesia, ua tono mai ratou i te hoê pǔpǔ taata no te taparu ia ˈu. Aita ratou i hinaaro ia erehia ratou i te hoê melo ona. Ua parau mai ratou e e faariro ratou ia ˈu ei Baba Egbe, te paoti o te hoê o te mau ekalesia Aposetolo a te Mesia i Akure.
Aita vau i farii e ua faaite atura vau e no te aha. Na ô atura vau e: “Ua haavare te ekalesia ia tatou. Te parau nei ratou e e haere te feia maitatai atoa i nia i te raˈi. Ua taio râ vau i te Bibilia, e te tiaturi nei au e 144 000 taata anaˈe te haere i nia i te raˈi. E ora te tahi atu feia parau-tia i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei.”—Mataio 5:5; Apokalupo 14:1, 3.
Ua tamata te orometua o te ekalesia i te turai i ta ˈu mau vahine faaipoipo ia patoi mai ia ˈu. Ua faaue oia ia ratou ia tiahi i te mau Ite no Iehova ia haere anaˈe mai ratou i to matou fare. Ua faataero atoa te hoê o ta ˈu mau vahine faaipoipo i ta ˈu maa. E piti o ratou o tei faaara mai ia ˈu e ua ite raua i te hoê orama i roto i te fare pure. Ua faaite te orama e e pohe au mai te peu e e faarue au i te ekalesia. Noa ˈtu râ, ua poro noa vau i ta ˈu mau vahine faaipoipo, ma te titau manihini ia ratou ia haere i te mau putuputuraa e o vau. “E ite outou i te tahi atu mau tane i reira,” o ta ˈu ïa i parau. Tera râ, aita te hoê o ratou i anaanatae noa ˈˈe, e ua tutava noa ratou i te haaparuparu ia ˈu.
I te pae hopea, i te 2 no Febuare 1970, i to ˈu hoˈiraa i te fare mai te hoê tere i te hoê oire tapiri, aita e taata faahou i te fare. Ua taie ta ˈu mau vahine atoa e te mau tamarii.
Te atiraa ˈtu i te hoê noa vahine
‘E nehenehe ta ˈu i teie nei e faatitiaifaro i to ˈu faaipoiporaa,’ o ta ˈu ïa i manaˈo. Ua ani au i ta ˈu vahine matamua ra o Janet ia hoˈi mai i te fare. Ua farii oia. Aita râ to ˈna fetii i hinaaro. I to vetahi o ta ˈu mau vahine faaipoipo faarooraa e ua ani au ia Janet ia hoˈi mai i te fare, ua haere atura ratou i te fare o to ˈna metua tane e ua tamata ˈtura i te taparahi ia ˈna. Ua ani maira to ˈna fetii ia ˈu ia haere i te hoê putuputuraa.
Tau 80 taata to reira no te putuputuraa. Ua na ô atura te metua tane fetii o Janet, o ˈna te upoo o te utuafare, e: “Mai te peu e e hinaaro oe e faaipoipo faahou i ta matou tamahine, e tia ïa ia oe ia rave faahou i ta oe mau vahine ê atu. Mai te peu râ e e hinaaro oe e tapea i ta oe faaroo apî e e faaea i te hoê noa vahine, a imi ïa i te tahi atu vahine na oe. Mai te peu e e rave faahou oe ia Janet, e haapohe ta oe mau vahine ê atu ia ˈna, e aita matou e hinaaro ia pohe ta matou tamahine.”
I muri aˈe i te paraparau-noa-raa, ua taa ˈtura i te fetii e ua opua iho â vau e tapea i te hoê noa vahine. Ua farii atura ratou i te pae hopea. Na ô mai nei te metua tane fetii e: “Eita matou e tapea i ta oe vahine. E nehenehe oe e afai ia ˈna na muri iho ia oe.”
I te 21 no Me 1970, ua faaipoipo atura mâua Janet. E iva mahana i muri iho, ua bapetizohia vau ei Ite no Iehova. I te avaˈe Titema i taua noâ matahiti ra, ua bapetizo-atoa-hia o Janet.
Te fanaˈoraa i te mau haamaitairaa a Iehova
Ua tohu te mau melo o ta ˈu ekalesia tahito e ia riro mai mâua ei Ite, e pohe mâua. A 30 matahiti ïa i teie nei. Noa ˈtu e e pohe au i teie nei, no te mea anei ïa e ua riro mai au ei Ite no Iehova? Mai te peu e e pohe ta ˈu vahine i teie nei, e nehenehe anei ta te tahi taata e parau e no te mea ua riro mai oia ei Ite no Iehova?
Ua tutava vau i te faaite i te eˈa o te parau mau i ta ˈu mau 17 tamarii. Noa ˈtu e e taata paari e rave rahi o ratou i to ˈu riroraa mai ei Ite no Iehova, ua faaitoito râ vau ia ratou ia haapii i te Bibilia e ua afai atoa vau ia ratou i te mau putuputuraa e te mau tairururaa. Te oaoa nei au, no te mea e pae o ratou e tavini nei ia Iehova na muri iho ia ˈu. Te tavini nei te hoê e o vau nei, ei matahiapo i roto i te amuiraa. E tavini tauturu te tahi atu i roto i te amuiraa tapiri. E mau pionie tamau e piti o ta ˈu mau tamarii.
Ia haamanaˈo anaˈe au, te haafaahiahia nei au i te hamani maitai faito ore o Iehova i to ˈna tautururaa mai ia ˈu ia riro ei tavini na ˈna. E parau mau iho â te mau parau a Iesu e: “E ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, maori râ ia faatae mai te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ia ˈna”!—Ioane 6:44.