VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/1 api 26-29
  • Ia riaria anaˈe tatou i te ino

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia riaria anaˈe tatou i te ino
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ia vai mâ noa te amuiraa
  • Te mau faahopearaa aore e ravea ia ape
  • Ia hara anaˈe te hoê Kerisetiano bapetizohia
  • Eaha ˈtura no te taata tei hamani ino i te tamarii?
  • Te iteraa i te paruparu, te paieti ore, e te tatarahapa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • E faaore rahi Iehova i te hara
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • A farii noa i te aˈo a Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
  • Ua hara anei outou i te varua moˈa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/1 api 26-29

Ia riaria anaˈe tatou i te ino

E ATUA moˈa o Iehova. I te tau tahito o oia “Tei Moˈa i Iseraela nei,” e no reira oia i ani ai ia vai mâ, e te porao ore o Iseraela. (Salamo 89:18) Ua parau oia i te nunaa i maitihia e ana e: “E ia moˈa hoi outou, no te mea te moˈa nei au.” (Levitiko 11:45) O tei hinaaro e “paiuma i te mouˈa o Iehova” ei “taata rima mâ ra e te aau maitai,” e tia ˈi. (Salamo 24:3, 4) Ua hau atu ïa i te ape-noa-raa i te raveraa i te hara. Teie te auraa “te riaria . . . i te ino.”—Maseli 8:13.

Ma te here, ua haamau o Iehova i te mau ture papu ia nehenehe te nunaa o Iseraela e ite maitai e e ape i te hara. (Roma 7:7, 12) Te vai ra i roto i teie mau ture te mau faaueraa etaeta no nia i te huru morare. Ua faaite-maitai-hia e te faaturi, te mau peu mahu, te taotoraa i te fetii piri e te taotoraa i te animala, e mau ohipa viivii faufau mau. (Levitiko 18:23; 20:10-17) O tei rave i teie mau hara rahi e haamouhia ïa i rotopu i te nunaa o Iseraela.

I te riroraa mai te amuiraa o te mau Kerisetiano faatavaihia ei ‘Iseraela o te Atua,’ ua haamauhia hoê â mau ture morare no ratou. (Galatia 6:16) E tia atoa i te mau Kerisetiano ia “riaria i te ino.” (Roma 12:9) E tano atoa i nia ia ratou te mau parau a Iehova no Iseraela: “Ia [moˈa] outou; te [moˈa] nei hoi au.” (Petero 1, 1:15, 16; MN) Eiaha roa teie mau ohipa faufau mau mai te poreneia, te faaturi, te mau peu mahu, te taotoraa i te animala, e te taotoraa i te fetii piri ia haaviivii i te amuiraa kerisetiano. E tiavaruhia i rapae i te Basileia o te Atua tei ore roa e faaea i te rave i teie mau mea. (Roma 1:26, 27; 2:22; Korinetia 1, 6:9, 10; Hebera 13:4) I roto i teie “anotau hopea nei,” e tano teie â mau ture no te mau “mamoe ê atu.” (Timoteo 2, 3:1; Ioane 10:16) Ei faahopearaa, ua riro te mau Kerisetiano faatavaihia e te mau mamoe ê atu ei nunaa mâ e te oraora maitai, o te tia i te amo i te iˈoa o to ratou Atua ei mau Ite no Iehova.—Isaia 43:10.

Ia vai mâ noa te amuiraa

Taa ê atu, e imi te ao i te mau otoheraa no te mau huru morare tia ore atoa. Noa ˈtu e mea taa ê te mau Kerisetiano mau, eiaha roa ia moehia ia ratou e e rave rahi o te tavini ra ia Iehova i teie nei, tei roto na hoi ratou i teie ao. Na mua ˈˈe a ite ai ratou i to tatou Atua moˈa, aita e rave rahi e taa ra e no te aha e tia ia ratou ia haavî i te mau hinaaro e te mau manaˈo o to ratou tino hara, ma te vai noa i roto i te “vari o te taiataraa.” (Petero 1, 4:4, MN) Ua parau te aposetolo Paulo, i muri aˈe i to ˈna faataaraa i te mau peu hairiiri a te feia iino o te mau nunaa e: “Mai te reira hoi te hoê pae o outou na.” Noa ˈtu te reira, ua na ô â oia e: “Ua horoihia râ outou, ua faataahia râ outou, ua tiahia râ outou i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te varua o to tatou Atua.”—Korinetia 1, 6:11.

Auê ïa parau tamahanahana rahi e! Noa ˈtu eaha te ohipa ta te hoê taata i rave na, e taui ïa o ˈna ia putapû anaˈe to ˈna mafatu i te parau apî maitai hanahana no nia i te Mesia. E faatupu o ˈna i te faaroo e e pûpû o ˈna ia ˈna iho no te Atua ra o Iehova. E mai reira mai, e ora ïa o ˈna i te hoê oraraa mâ, e ua horoihia ïa i mua i te aro o te Atua. (Hebera 9:14) Ua faaorehia te mau hara o ta ˈna i rave na, e e nehenehe o ˈna e ‘titau i tei mua.’a—Philipi 3:13, 14; Roma 4:7, 8.

Ua faaore o Iehova i te hara a Davida o tei tatarahapa hoi i te taparahiraa taata e te faaturi, e ua faaore Oia i te hara a Manase i te taiataraa idolo e te maniiraa toto rahi. (Samuela 2, 12:9, 13; Paraleipomeno 2, 33:2-6, 10-13) E nehenehe mau â tatou e mauruuru i te mea e ua ineine oia i te faaore i ta tatou hara mai te peu e e tatarahapa tatou e e haafatata tatou ia ˈna ma te aau tae e te haehaa. Noa ˈtu e, ua faaore o Iehova i te hara a Davida e a Manase, ua tia râ i teie na taata e piti—e ia Iseraela atoa—ia ora e te mau faahopearaa o ta raua mau hara. (Samuela 2, 12:11, 12; Ieremia 15:3-5) Hoê â huru, noa ˈtu e e faaore o Iehova i te hara a te feia rave hara e tatarahapa ra, e vai te mau faahopearaa no ta ratou mau ohipa o te ore e nehenehe e apehia.

Te mau faahopearaa aore e ravea ia ape

Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê tane o te ora ra i te hoê oraraa taiata e o te peehia i te maˈi SIDA e farii i te parau mau e e taui i to ˈna huru oraraa tae roa ˈtu i te pûpû ia ˈna iho no te Atua e te bapetizo ia ˈna. I teie nei, e Kerisetiano mâ oia i te pae varua ma te hoê taairaa e te Atua e te hoê tiaturiraa faahiahia no a muri aˈe; te vai noa nei râ to ˈna maˈi SIDA. Peneiaˈe, e pohe o ˈna no taua maˈi ra, te hoê faahopearaa oto mau no to ˈna haerea tahito o te ore e tia ia apehia. No vetahi Kerisetiano e vai noa te mau faahopearaa o te taiataraa tahito ino mau na roto i te tahi atu huru. Ei hiˈoraa, i muri aˈe i te bapetizoraa, peneiaˈe no te toea o to ratou oraraa i roto i teie faanahoraa o te mau mea, e aro paha ratou i te mau umeraa o te tino no te hoˈi i te huru oraraa taiata tahito. Na roto i te tauturu a te varua o Iehova, e rave rahi te manuïa i te patoiraa i te reira. E tia râ ia ratou ia aro tamau.—Galatia 5:16, 17.

Eita teie mau huru taata e hara â ia haavî noa anaˈe ratou i to ratou mau hinaaro puai. Mai te peu râ e e tane ratou, e faaoti paha ratou ma te paari eiaha e “hinaaro uˈana” i te hopoia i roto i te amuiraa a aro noa ˈi ratou i te mau umeraa puai o te tino. (Timoteo 1, 3:1) No te aha? No te mea ua ite ratou e ua tuu te amuiraa i to ratou tiaturiraa i nia i te mau matahiapo. (Isaia 32:1, 2; Hebera 13:17) Ua ite ratou e e uihia ˈtu te mau matahiapo no nia e rave rahi mea omoe o te taata iho e e haapao ratou i te mau tupuraa e titau ra i te aravihi. Eita te hoê taata e aro noa ra i te mau hinaaro viivii o te tino, e faaite i te here, te paari, e te feruriraa au atoa ia hinaaro uˈana o ˈna i teie huru hopoia.—Maseli 14:16; Ioane 15:12, 13; Roma 12:1.

No te hoê tane i hamani ino na i te tamarii hou a bapetizohia ˈi oia, te vai ra paha te tahi atu â faahopearaa. Ia haapii oia i te parau mau, e tatarahapa o ˈna e e fariu ê, ma te ore e hopoi mai i teie hara riaria i roto i te amuiraa. I reira ra, e haere maitai paha o ˈna i mua, ma te faaore roa i to ˈna mau hinaaro tano ore, e tae roa ˈtu i te “hinaaro uˈana” i te hoê hopoia i roto i te amuiraa. Eaha ˈtura, mai te peu e aitâ te huiraatira i haamoe atura i to ˈna huru ei taata hamani ino i te tamarii na mua ˈtu? Ua riro anei oia “ei taata hapa ore, . . . ei roo maitai hoi to ˈna i te feia i rapae au ra, . . . e aore e pariraa”? (Timoteo 1, 3:1-7, 10; Tito 1:7) Aita, aita roa ˈtu. No reira, eita o ˈna e faaî i te mau titauraa no te mau hopoia taa ê a te amuiraa.

Ia hara anaˈe te hoê Kerisetiano bapetizohia

Ua ite Iehova e e mea paruparu tatou e e nehenehe â tatou e topa i roto i te hara i muri aˈe i te bapetizoraa. Ua papai te aposetolo Ioane i te mau Kerisetiano o to ˈna ra tau e: “Te papai nei au i teie nei mau parau ia outou, ia ore outou ia rave i te hara. Ia roohia ˈtu râ te hoê taata i te hara, e tia to tatou tei ô i te Metua ra, o Iesu Mesia, o te taata parau-tia ra; e oia hoi te taraehara i ta tatou nei hara; e ere hoi i ta tatou anaˈe ra, i ta to te ao atoa nei râ.” (Ioane 1, 2:1, 2) E, na nia i te niu o te tusia a Iesu, e faaore Iehova i te hara a te mau Kerisetiano bapetizohia o tei topa i roto i te hara—mai te peu e e tatarahapa mau ratou e e faarue ratou i to ratou haerea tano ore.

Ua itehia te hoê hiˈoraa, no nia i te reira, i roto i te amuiraa o Korinetia i te senekele matamua. Ua faaroo te aposetolo Paulo i te parau no te poreneia i rotopu i te fetii piri i roto i taua amuiraa apî ra, e ua horoa oia i te mau faaueraa e ia tiavaruhia te taata i rave i te reira. I muri iho, ua tatarahapa te taata rave hara, e ua faaitoito o Paulo i te amuiraa ia farii faahou ia ˈna. (Korinetia 1, 5:1, 13; Korinetia 2, 2:5-9) No reira, na roto i te puai faaora o te here î i te aroha o Iehova e te faufaa rahi o te tusia hoo a Iesu, ua horoihia teie taata i ta ˈna hara. E nehenehe teie â ohipa e tupu i teie mahana. Tera râ, noa ˈtu e e tatarahapa te hoê taata bapetizohia o tei rave i te hoê hara ino mau e ua faaorehia te reira i mua i te aro o Iehova, e vai noa â te mau faahopearaa o ta ˈna hara.—Maseli 10:16, 17; Galatia 6:7.

Ei hiˈoraa, ia rave anaˈe te hoê potii bapetizohia i te poreneia, e ma te mauiui rahi e tatarahapa paha o ˈna i ta ˈna i rave e e nehenehe o ˈna e oraora faahou i te pae varua ma te tauturu a te amuiraa. Teie râ, eaha ˈtura ia hapû oia i to ˈna taiataraa? I reira ra, ua taui roa ïa to ˈna oraraa taatoa i te ohipa o ta ˈna i rave. E nehenehe te hoê tane tei faaturi e tatarahapa e eita o ˈna e tiavaruhia. Te vai nei râ i to ˈna hoa hapa ore te mau niu no roto i te mau Papai no te faataa, e e maiti paha o ˈna i te na reira. (Mataio 19:9) Ahiri o ˈna e na reira, e ora ïa teie tane, noa ˈtu e ua faaore o Iehova i ta ˈna hara, i te toea o to ˈna oraraa e teie faahopearaa ino roa o te hara o ta ˈna i rave.—Ioane 1, 1:9.

Eaha ˈtura no te hoê tane o tei faataa ma te aroha ore i ta ˈna vahine no te faaipoipo i te tahi atu vahine? Peneiaˈe e tatarahapa o ˈna e e farii-faahou-hia o ˈna i roto i te amuiraa. I te roaraa o te mau matahiti, e haere paha o ˈna i mua e “e haere â . . . i mua i te paari mau ra.” (Hebera 6:1) Teie râ, e ia ora noa ˈtu ta ˈna vahine matamua ma te ore e faaipoipo, eita o ˈna e faaî i te mau titauraa no te rave i te hoê hopoia i roto i te amuiraa. E ere o ˈna i te “taata vahine hoê” no te mea aita ta ˈna e niu no roto i te mau Papai no te faataa i ta ˈna vahine matamua.—Timoteo 1, 3:2, 12.

E ere anei teie i te mau tumu puai mau e e tia i te hoê Kerisetiano ia riaria atu i te ino?

Eaha ˈtura no te taata tei hamani ino i te tamarii?

Eaha ˈtura ia hamani ino te hoê taata paari kerisetiano bapetizohia i te hoê tamarii i te pae taatiraa o te tino? E mea ino roa anei teie taata rave hara a ore roa ˈi Iehova e faaore i ta ˈna hara? Aita. Ua parau o Iesu e “tei faaino i te varua moˈa” e ore roa ïa ta ˈna hara e faaorehia. E ua parau o Paulo e aita roa ˈtu e tusia toe faahou no te mau hara a te hoê taata e rave ra i te hara ma te hinaaro mau noa ˈtu e ua ite oia i te parau mau. (Luka 12:10, MN; Hebera 10:26, 27) Aita râ te Bibilia e parau ra e te hoê taata paari kerisetiano o te mafera i te hoê tamarii —e fetii piri aore ra te tahi atu—e ore roa e faaorehia ta ˈna hara. Oia mau, e nehenehe ta ˈna mau hara e tamâhia ia tatarahapa oia ma te aau tae mau e ia taui oia i to ˈna haerea. E tia noa râ ia ˈna ia aro uˈana i te umeraa tano ore o te tino o ta ˈna i faatupu. (Ephesia 1:7) E te vai ra te mau faahopearaa o ta ˈna e ore e nehenehe e ape.

Ia au i te ture o te fenua i reira oia e ora ˈi, e tapeahia te taata hamani ino i te tamarii i roto i te fare auri no te hoê tau aore ra e faaruru atu o ˈna i te tahi atu mau faautuaraa no ǒ mai i te Hau. Eita te amuiraa e paruru ia ˈna i te reira. Hau atu, ua faaite teie tane i te hoê paruparu ino mau e mai reira mai e tia ia haapao-maitai-hia te reira. Ia hiˈo-anaˈe-hia e ua tatarahapa oia, e faaitoitohia o ˈna ia haere i mua i te pae varua, ia apiti atu i roto i te pororaa, e tae noa ˈtu ia rave i te mau tuhaa i roto i te Haapiiraa o te Taviniraa Teotaratia e te mau tuhaa e aita o ˈna e haapii ra i roto i te Putuputuraa no te taviniraa. E ere râ ïa te auraa e e faaî o ˈna i te mau titauraa no te rave i te hoê hopoia i roto i te amuiraa. Eaha te mau tumu e vai ra i roto i te mau Papai no nia i te reira?

Teie hoê o te mau tumu, e tia i te hoê matahiapo ia faaite i te “hitahita ore.” (Tito 1:8) Parau mau, aore te hoê o tatou e faaite i te hitahita ore tia roa. (Roma 7:21-25) Teie râ, te hoê taata paari kerisetiano bapetizohia o te topa i roto i te hara i te rave-ino-raa i te tamarii i te pae taatiraa o te tino, te faaite ra ïa o ˈna i te hoê paruparu tano ore roa o te tino. Te faaite ra te mau mea i tupu e e nehenehe â teie huru taata paari e hamani ino i te tahi atu â mau tamarii. Parau mau, e ere pauroa te feia hamani ino i te tamarii o te rave faahou i taua hara ra, e rave rahi râ te na reira. E eita te amuiraa e nehenehe e hiˈopoa i te mau mafatu no te faaite e o vai te nehenehe e aore ra te ore e nehenehe e hamani ino faahou i te tamarii. (Ieremia 17:9) No reira, e tano maitai mau te aˈoraa a Paulo ia Timoteo i nia i te feia paari bapetizohia o tei hamani ino na i te mau tamarii: “Eiaha e ru i te tuu i te rima i nia i te taata, eiaha e apiti atoa ˈtu i ta vetahi ê ra hara.” (Timoteo 1, 5:22) No te paruru i ta tatou mau tamarii, aita te hoê tane tei itehia e ua hamani ino oia i te tamarii e faaî ra i te mau titauraa no te hoê hopoia i roto i te amuiraa. Hau atu â, eita ta ˈna e nehenehe e rave i te taviniraa pionie aore ra i te tahi atu taviniraa taa ê ma te taime taatoa.—A faaau e te faaueraa tumu i roto i te Exodo 21:28, 29.

E ui mai paha vetahi e, ‘Aita anei vetahi i rave i te tahi atu mau hara e e au ra râ e ua tatarahapa, e ua rave faahou ratou i te hara i muri iho?’ E, ua tupu te reira, e tia râ ia hiˈopoahia te tahi atu â mau tumu. Mai te peu e, ei hiˈoraa, e ani te hoê taata e taoto e te tahi atu taata paari, e nehenehe te taata paari e patoi i ta ˈna mau aniraa. E mea ohie aˈe ia haavare, ia faahuru ê, aore ra ia faariaria i te mau tamarii. Te faahiti ra te Bibilia i te ereraa te tamarii i te paari. (Maseli 22:15; Korinetia 1, 13:11) Ua faaohipa o Iesu i te mau tamarii ei hiˈoraa no te huru haehaa hara ore. (Mataio 18:4; Luka 18:16, 17) I roto i te huru hara ore o te hoê tamarii te vai ra te ereraa i te ite. E faaite ohie noa te tamarii i to ratou huru, ma te hinaaro e ia auhia mai ratou, e no reira e ohie noa ratou i te rave-ino-hia e te hoê taata paari opuaraa ino o ta ratou hoi i matau e i tiaturi. No reira, e hopoia ta te amuiraa i mua ia Iehova i te parururaa i ta ratou mau tamarii.

E haapii te mau tamarii ia faaroo e ia faatura i to ratou mau metua, te mau matahiapo, e te tahi atu feia paari. (Ephesia 6:1, 2; Timoteo 1, 5:1, 2; Hebera 13:7) E mea hairiiri mau mai te peu e e faaohipa ma te tano ore te hoê o teie feia paari mana i teie tiaturiraa hapa ore o te tamarii no te faahema aore ra no te faahepo ia ˈna ia farii i te mau taatiraa i te pae tino. E pinepine tei hamani-ino-hia i te taatiraa i te pae tino na roto i teie ravea, i te aro e rave rahi matahiti no te haamoe i te mauiuiraa o te mau manaˈo hohonu. No reira, e aˈo etaeta e e horoa te amuiraa i te tahi mau opaniraa i te hoê taata hamani ino i te tamarii. E ere to ˈna tiaraa amo i te hopoia i roto i te amuiraa te tia ia haapaohia area râ, o te huru mâ e te hapa ore o te amuiraa.—Korinetia 1, 5:6; Petero 2, 3:14.

Ia tatarahapa mau anaˈe te hoê taata hamani ino i te tamarii, e farii o ˈna i te paari o te faaohiparaa i te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Mai te peu e e haapii mau o ˈna i te riaria i te ino, e au ore roa ïa o ˈna i ta ˈna i rave na e e aro o ˈna no te ape i te rave faahou i ta ˈna hara. (Maseli 8:13; Roma 12:9) Hau atu, e haamauruuru mau o ˈna ia Iehova no te rahi o To ˈna here, e ei faahopearaa o te reira e nehenehe â te hoê taata rave hara tatarahapa, mai ia ˈna te huru, e haamori i to tatou Atua moˈa e e tiaturi e vai i rotopu i “te feia piˈo ore” e parahi i nia i te fenua nei e a muri noa ˈtu.—Maseli 2:21.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo i te “Mau uiraa a te feia taio” i roto i Te Pare Tiairaa no te 1 no Me 1996.

[Parau iti faaôhia i te api 28]

Noa ˈtu e e faaore o Iehova i te hara a te feia rave hara e tatarahapa ra, e vai te mau faahopearaa no ta ratou mau ohipa o te ore e nehenehe e apehia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono